ࡱ> ~}q`bjbjqPqP .::G%XXXX8,$iLL"nnn$hEXXnng#xX8nn:D,n@ >QVp 90iz !!!4/^i XXXXXX Semiologija i strukturalna korelacija Miroslav Huzjak Sa~etak: U tekstu se objaanjava airoko shvaena jezi nost i komunikacijsko ia itavanje znakova pomou teorije strukturalizma i semiologije. Interdisciplinanost je prikazana u odnosu paradigmi i sintagmi, u primjerima znanosti, umjetnosti i mogunosti u planiranju nastave. Zaklju ak je da interdisciplinarna nastava ubrzava u enje i poboljaava odgojni aspekt cjelovitog sagledavanja svijeta. Klju ne rije i: semiologija, strukturalnost, interdisciplinarnost, korelacija Podsjeanjem na poslovicu kako "slika vrijedi 1000 rije i" uvesti emo se u osjetljiv i airoj javnosti malo poznat odnos izmeu slike i rije i, a kroz taj odnos i do pro iaivanja pojma komunikacije uope. Zapitati emo se kako nam se to slika "obraa", kako ju mo~emo " itati", ali i ato zapravo zna i prenijeti i primiti neku poruku. Tako e nam ve iz uvoda postati razvidno da e se provjeriti i same pedagoake metode komunikacije izmeu u itelja i u enika, te mo~da i ponuditi kvalitetnije mogunosti odgoja i obrazovanja. Afazija i struktura jezika Istra~ivanje poslijedica bolesti mozga afazije koja blokira jednu mo~danu polutku (lijevu ili desnu) i tako dezintegrira glasovni sustav, potvrdilo je Saussureovu teoriju o dva aspekta jezika. On je postavio dva osnovna obilje~ja jezika: paradigme (znakove, npr. slova i rije i) i sintagme (pravila organiziranja znakova, gramatika); o tome viae kasnije. Razlikujemo dvije temeljne vrste afazije: u slu aju poremeaja paradigmatskog shvaanja (Jakobson to naziva poremeaj sli nosti) bolesniku je prijeko potreban kontekst; ako je rije  izvaena iz re enice ona mu niata ne predstavlja. On e olovku opisati njenom funkcijom: "Za pisanje". Kada je zamoljen da ponovi rije  "ne", jedan je pacijent odgovorio: "Ne, ja ne znam kako to u initi." Ista rije  u razli itim kontekstima za ovog su afati ara dva razli ita pojma. Kada se nije uspio prisjetiti rije i za "crno", opisuje ga kao "ono ato se ini za mrtvoga"; to je skratio u "mrtav". U slu aju poremeaja sintagmatskog shvaanja (Jakobson govori o poremeaju susljednosti ili agramatizmu) naruaena je sposobnost graenja re enice; re enica postaje "hrpa rije i". Prvo ia ezavaju rije i s isto gramati kim funkcijama: veznici, prijedlozi, zamjenice i lanovi, stvara se tzv. "brzojavni stil". est je infinitiv i nominativ od pade~a. Slo~enicu poput Thanksgiving (blagdan zahvale) ovaj afati ar razumije, ali ne shvaa zna enje rije i thanks i giving. On razumije paradigme, ali ne i sintagme. (Jakobson, Halle, 1988.) Jezik, jezi nost i govor Vratimo se sada Ferdinand de Saussureu. U knjizi "Te aj ope lingvistike" (koju su nakon njegove smrti na osnovu predavanja sastavili njegovi studenti 1916.g) Saussure razlikuje pojmove langue (jezik, jezik kao sustav ili jezik u u~em smislu rije i), langage (jezi nost, sveukupnost jezi nih pojava, jezik u airem smislu rije i) i parole (govor, besjeda). To razlikovnanje je omoguilo slobodniju upotrebu pojmova jezik i jezi nost nego ato je usko lingvisti ka. Jezi nost (langage) kao semioloaki termin mo~e se odnositi na sve znakovne sustave koji udovoljavaju zahtjevu dviju jezi nih osi: paradigmatskoj i sintagmatskoj. Paradigme su znakovi; sintagme su sustavi, sintakse, pravila po kojima se znakovi rasporeuju. Jezi nost obuhvaa osjetilni jezik, verbalni jezik i matemati ki jezik. Tako nam je sada dozvoljeno na initi usporedbu: kao ato glasovi ili slova povezani po gramati kim pravilima ine artikuliranu re enicu, tako i likovni elementi (to ka, crta, boja) povezani po pravilima kompozicijskih na ela (ravnote~a, kontrast, ritam...) ine likovnu artikuliranu "re enicu". Stoga vizualni jezik ine likovni elementi (paradigme) i kompozicijska na ela (sintagme). I kao ato u knji~evnom jeziku razli iti glasovi, slova i rije i nabacani bez gramatike nemaju smisla (osim eventualno subjektivnog, ako netko izmialja vlastiti jezik), tako ni nabacane crte, boje i mrlje bez kompozicijskih sintakti kih pravila nemaju likovnog ni estetskog smisla, odnosno sadr~aja - tako uostalom esto nastaje ki , odnosno nepoznavanje likovne gramatike. Jezik i govor meusobno su prepleteni; nema jezika bez govora i obratno. Razlika ipak postoji: jezik je opi sustav elemenata i sintakti nih pravila, a govor je prakti na upotreba jezika, individualiziran i poseban za svakog pojedinca; s druge strane jezik je jednak za sve. Govori razrauju jezike u pojave: iz osjetilnih jezika proizlaze likovne, glazbene i plesne umjetni ke pojave; iz verbalnih jezika proizlaze pjesni ke, prozne, scenske i filmske umjetni ke pojave (film zapravo u sebi sadr~i sve umjetnosti, a u akoli je smjeaten pod jezi nu nastavu); iz matemati kog jezika proizlaze fizikalne, kemijske, geoloake i bioloake prirodne pojave. Govor se ostvaruje kroz medij; za verbalni govor potrebna je usna i nosna aupljina te jezik; za likovni govor trebamo likovno-tehni ka sredstva (olovka, ugljen, kist...), ali i vlastitu ruku i motori ku uvje~banost. Mediji takoer mogu imati vlastiti jezik; ista ruka na initi e razli ite linije ugljenom (praanjava) i perom i tuaem (oatra, napeta). Razli iti instrumenti, iako odsvirani istim tonom, glasnoom i trajanjem, imati e razli itu boju zvuka (zbog razli itih alikvota); itd. Znak Komunikacija je dekodiranje dogovorenih znakova. Saussure znak (paradigmu) dijeli na dvije polovine: ozna itelj i ozna enik - ozna itelj rije , odnosno akusti ka slika (psihi ki otisak) i ozna enik pojam na koga se taj naziv odnosi. ini nam se kako je te polovine nu~no ine jedno cijelo; ali u prijevodima s drugih jezika otkrivamo kako nije tako: uzalud emo pokuaavati na engleski jezik prevesti rije  "odgoj" jer englez uope ne poznaj taj koncept. Ako ne znate gr ki, ova je rije  za vas isti ozna itelj: . Ako ove znakove izgovorite ut ete "logos". Iako nas naivno uvjeravaju kako to zna i rije  ili zakon, istina je da e se svaki rije nik namu iti kroz mnogo stranica pokuaavajui nam prenijeti koncept koji naa jezik  a s njim i naaa civilizacija  jednostavno ne poznaje. Ozna itelj (npr. rije ) dakle nije naziv za ozna enika, ve njegov interpretator. Iako nam se ini kako rije i univerzalno ozna avaju pojave, prevoditelji, koji s ovim imaju najviae problema, znaju da nije tako. Jedna apstraktna slika (slika bez teme) je ozna enik bez ozna itelja ; neosvijeatena publika u njoj o ajni ki tra~i asocijacije kako bi stvorila ozna itelja. Meutim, ozna itelji su naprosto boje i tonovi. Ozna itelj mogu biti i kodirani pokreti (skidanje aeaira, pru~anje ruke), intonacija glasa i drugo. Ovaj odnos ozna itelja i ozna enika neobrazovanoj publici stvara teakoe kod sluaanja glazbe kao najapstraktnije umjetnosti  zbog nepoznavanja glazbenog jezika, u njoj se tra~e asocijacije ili emocije; a ako ne ide druga ije, glazbi se dodaju rije i. Poezija se esto igra zadrakama i razdvajanjima ozna itelja i ozna enika: "ja-buka, ti-buka", npr., ili "Taram, baram, beca". U razredu mo~emo iskoristiti ova znanja kako bismo pomogli djecu u razdvajanju ta dva dijela znaka  zatra~imo od njih da prika~u tri tarama, tri barama i tri bece. Djecu u po etku zbunjuje odgoj koji su ve primili izvan akole, ali ubrzo prihvaaju kako sami mogu izmialjati slobodne oblike i njihove odnose. Ipak, nekima je vezivanje slike i rije i ve sa sedam godina toliko okoatalo da prikazuju bilo kakvu pojavu iz okolice  makar i nogometno igraliate. Sli ni se prikazi mogu dobiti i kod drugih nevizualnih poticaja; slikanju glazbe primjerice. Ako motivacija nije pravilno izvedena, djeca e slikati note i muzi ke instrumente. Pravilna motivacija izbjei e takve figurativne prikaze, pa i do~ivljaj glazbe (jer je subjektivan i promijenjiv), a potra~iti e mjerljive odnose  glasno-tiho, brzo-sporo, visoko-duboko itd., te ih "prevesti" u likovne kontraste. Semiologija "Jezik je sustav znakova koji izra~ava misli i po tome je usporediv s pismom, s abecedom za gluhonjeme, sa simboli kim obredima, s oblicima pristojnosti, s vojni kim znakovima itd. Mo~emo dakle zamisliti jednu znanost koja izu ava ~ivot znakova u krugu druatvenog ~ivota; ta bi znanost tvorila dio socijalne psihologije, a posljedi no tomu i ope psihologije; nazvat emo je semiologija (od gr koga ), semeion - znak) ". Ovaj Saussureov citat iz "Te aja" (str. 62, 2000.) jasno objaanjava interdisciplinarne mogunosti njegovog sustava koji e se nazvati strukturalizam. Semiologija je opa teorija znakova (Anglosaksonci ju nazivaju semiotika). Ubrzo su se javili mnogi prakti ari koji su unutar svojih podru ja poduprli stvaranje nove znanosti  Claude Lvi-Strauss u podru ju antropologije, Michel Foucault u podru ju povijesti i sociologije, Roman Jakobson u podru ju lingvistike, Jacques Lacan u podru ju psihoanaliza, Roland Barthes u podru ju hermenautike mode i reklama, i joa mnogi drugi. itanje znakova kao kodova koristi i morzeova abeceda, braillerovo pismo, semafori i prometni znakovi, neverbalna komunikacija izmeu ljudi (intonacija glasa, geste i kretnje...) i atoata drugo. Druatveni znakovima posebno se bavio Roland Barthes u "Mitologijama". Trgovina Nnr  " & p r (*LNZ\Tz$VX  " . 2"D"T"d"v""&%4%6%F%H%^%`%%%(ͼ֤֤֤֤֤ͤͤho6]aJho6]aJ hoaJ ho5CJOJQJ\^JaJho5\aJ hoaJhChmhmCJ hmCJh*ih*ih*iCJho@Nnpr " $ & RT"$VX-1111E`gd*i`gd*igd*i$a$gdm$a$gd*igd*i ((*+--0181122j2~222$8.8d8~8EEEEEIII I"I&I\I^IjII6JRJJJOOOOOZ[[[[]]]]F^H^T^V^Z^\^^^^^^^^^^^______(_*_n__`U ho6] hoaJhoho6]aJ hoaJho6]aJ hoaJho5\aJNEEEEPbRb|b:rFJLZ,.T$&z̚ҚJlrʛ,BbhМ8d246F$øhBhhoCJaJhhCJaJhh 8 hoaJ hoaJho5\mHsH ho6]hohomHsHho6]mHsH?46F$&¡ġȡʡΡСԡ֡ h]h&`#$gd*igd*i$a$gdġơʡ̡Сҡ֡ء hB hC0J ho0Jjho0JUhojhoU,1h. A!S"S#S$S% H@HNormalCJ_HaJmHnHsHtH u>@> Heading 1$@& 5\aJDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List N^@N Normal (Web)dd[$\$ mH sH u0>@0Title$a$CJ6U@6 Hyperlink >*B*phf4 @"4Footer  p#.)@1. Page NumberFG@RFList Continue 4lx^lGG'789)*EF  + , ((*( 0 0"0577???@CDDDEDFDRDEEEEFFF~GGGGGGGGGGGGGGGGGGGG00000000000000000000I0 I0 I0 00000000000000000000000000000000I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00@0@0I00I00 I0I0 $$$'(`D(+RSUE),T *  '!!T  ?$b$ K_BL(fuZ(b& 2$\4V%lݻU @ 0(  B S  ?G555r6t66666666666777_8888899&9R:::::::::::::= >>>>{>u??GGGGGGGGGGGGGGG&'69(*DI  * 1  HN""(()(.(0 0!0'0777l7n7o899,:5:R:;;;<<==^=}=~===>@?C????@@BDFDQDRDEEFFFF}GGGGGGGGGGGGGGGGGG333333333&DDFDRDUDDDDDE EeEhEEF%GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG|2Prv^`. ^`OJQJo(|*imBo 8C@<@ #G`` ``2`ZUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1h^f^f =$ =$!SS4dGG2QHX?*i2%Semiologija i strukturalna korelacijaMiroMiroslav Huzjak  Oh+'0 ,8 X d p |(Semiologija i strukturalna korelacijaMiroNormalMiroslav Huzjak2Microsoft Office Word@@ F@j*@j* =՜.+,0  hp|  $G &Semiologija i strukturalna korelacija Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry F>Data W1Table_5WordDocument.SummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q