ࡱ> q` bjbjqPqP 4::;%fffffffz8:<z:NN"pppKKKC8E8E8E8E8E8E8$;h>i8fKKKKKi8ffppj:111KfpfpC81KC811ff1pB L3,B1C8:0:1>u0>11>f1KK1KKKKKi8i8E1jKKK:KKKKzzz$dzzzzzzffffff Obrazovanje na distancu i e-u enje u likovnoj kulturi mr. Miroslav Huzjak U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Zagreb, Hrvatska Sa~etak: E-u enje podrazumijeva obrazovanje putem ra unala i njegove periferije, naj eae posredstvom interneta, ali i upotrebom CD-a, DVD-a, pa ak i mobilnih telefona. E-u enje pripada didakti kom modelu obrazovanja na distancu, kao i korespondentno obrazovanje. U enje putem ra unala pripada i modelu programirane nastave, u kojem se upotrebom tehnologije ~eli objektivizirati pou avanje. Dijeljenje procesa u enja na male korake sa zadacima i povratnim informacijama poma~e samopou avanju. U radu se navode razni primjeri e-u enja u podru ju likovne kulture putem interneta, kao i putem upotrebe CD i DVD ROM-ova. Zaklju ak je kako se ovakvim modelom pou avanja dopire do veeg broja korisnika nego glasom nastavnika i ud~benicima, naglaaava se likovnoteorijski aspekt pou avanja, ali je za samostalno istra~ivanje likovnosti ovakav model neprikladan. Klju ne rije i: u enje putem ra unala, didaktika medija, likovna pedagogija, programirana nastava Obrazovanje na distancu E-u enje se prvenstveno povezuje s metodom u enja putem interneta, a ova je metoda podvrsta metode u enja na daljinu. U enje na daljinu se pojavljuje od 18. st. Zabilje~eno je da je Caleb Philips 1728. godine objavio oglas u kojem nudi obrazovanje iz stenografije, i to na distancu, dopisivanjem  i za one koji nisu iz Bostona. Time je zapo elo tzv. korespondentno u enje, dopisno obrazovanje, gdje onaj koji pou ava aalje pisane materijale i lekcije, dok onaj koji biva pou avan piae zadae i vraa ih dopisno nastavniku (Pongrac, 1985). Razdvojimo pou avanje (engl. to teach) koje vrae nastavnici od u enja (engl. to learn) koje vrae u enici. U Hrvatskoj, u Zagrebu, dopisno obrazovanje od postoji od 1954. godine putem Birotehnike. Nekad su dopisno obrazovanje (korespondentno obrazovanje) i obrazovanje na distancu (distance education) bili sinonimi (Holmberg, 1979, Pongrac, 1985). U SAD-u se ve stotinjak godina airi pokret u enje kod kue, odnosno  Home study , koje je zapo eo pismima, a kasnije se prebacio na druge medije. Pedesetih godina pojavljuje se u enje putem drugih medija, kao ato su televizija, radio, video. Talijanska  Telescuola je od 1958. godine tri godine emitirala polusatne radio emisije za opismenjivanje pod geslom  Nikad nije prekasno . Tehnologija se koristi u svrhu u enja u vlastitom domu, a tu su i po eci andragogije, pou avanja odraslih. Zna ajna je i 1962. godina kada je lansiran prvi komunikacijski satelit Telstar 1. Od tada je mogue diljem svijeta airiti radio i televizijske obrazovne emisije, a od sedamdesetih godina u upotrebu ulaze video-vrpce, kabelska televizija i satelitski programi. S vremenom, u enje na daljinu se odmaklo od dopisivanja, a preko navedenih medija doalo je i do ra unala. Ve je i samo dopisivanje podrazumijevalo neki oblik interaktivnosti. Interaktivnost (lat. inter  izmeu, za vrijeme) ozna ava dvosmjernu komunikaciju, djelatnosti koje se istovremeno odvijaju, kanal komunikacije nije pasivan u smislu da propuata podatke samo u jednom smjeru (kao kod jednosmjerne komunikacije). Interaktivnost ra unala podrazumijeva da on aalje informacije korisniku, korisnik uzvraa ra unalu koje opet reagira na ono ato je zaprimio. 1946. konstruirano je prvo ra unalo nazvano ENIAC 1 - Electronic Numerical Integrator And Computer. Te~ak 30 tona, imao je 17,468 elektronskih cijevi, 1500 releja, 10.000 kondenzatora, zapremao je povrainu od 200m2. Radio je do 1955, a programirao se ula~enjem u samo ra unalo. Zanimljivost je da je ENIAC 1 otjecao na koncept ra unala u filmu  2001. Odiseja u svemiru Stanleya Kubricka iz 1968.  u filmu se ulazi u ra unalo da ga se programira. U drugoj generaciji ra unala u kojoj se glomazne elektronske cijevi zamjenjuju malim tranzistorima bilo je mogue bitno smanjiti veli inu samog ra unala, a u treoj generaciji ra unala (aezdesetih godina dvadesetog stoljea) pojavljuju se integrirani sklopovi a s time i koncept koji se tada nazivao time sharing. Time sharing je omoguavao tzv. terminale koje je opslu~ivalo jedno ra unalo. Mnoatvo korisnika odjednom umno~ilo je dvosmjernu komunikaciju u viaesmjernu, ve su i sami korisnici mogli komunicirati izmeu sebe. U danaanjem smislu rije i, e-u enje podrazumijeva prvenstveno u enje pomou ra unala ali putem interneta. Od 1994. godine govorimo o prvom valu e-u enja pojavom e-poate, web preglednika (programi za gledanje, navigiranje i koriatenje web-a), HTML-a (hipertekst, jezik koji koriste preglednici), mediaplayera (programa koji prezentiraju audiovizualne sadr~aje u posebnim formatima), low-fidelity streamed audio/video (mogunost stavljanja na web i skidanja s njega, tzv. streamanja, audiovizualnih sadr~aja), JAVA programski jezik. Od 2000. godine govorimo o drugom valu e-u enja kad se pojavila airokopojasna internetska veza, koja omoguava skidanje sadr~aja visoke kvalitete u realnom vremenu (streamanje u real-timeu), ato je sve dovelo do novih standarda u e-u enju. Interaktivnost i programirana nastava U didakti kom smislu, treba spomenuti termin programirana nastava. 1957. godine dogodio se dogaaj koji danas nazivamo efekt  sputnjikaok . Radilo se o aoku ameri ke javnosti presti~em koji su stekli Sovjeti lansiranjem umjetnog satelita u svemir 1957. godine. Ovaj dogaaj poja ao je interes ameri ke javnosti za probleme obrazovanja te za upotrebu znanosti i tehnologije u procesu obrazovanja. Krajem pedesetih godina u prvi plan dolaze psiholozi bihevioristi. Bihevioristi se pozivaju na znanstvena istra~ivanja u podru jima psihologije, antropologije, sociologije, lingvistike, komunikacije, percepcije, kibernetike, psihometrije i dr., a sve u svrhu objektiviziranja nastave u ato veem obimu. Povezivanje nastave s tehnologijom trebalo ju je u initi ato preciznijom, upravljivijom i mjerljivijom. Ameri ki psiholog Skinner prvi zapo inje s tzv. programiranom nastavom. Programirana nastava nastoji nastavni proces i proces u enja izvesti u kontroliranim procesima. U osnovi, programirana nastava dijeli proces u enja na korake u kojima se u eniku pru~aju nove informacije, a zatim se na kraju koraka postavlja zadatak u vezi s njima. U enik odmah dobiva povratnu informaciju o to nosti svojeg odgovora. Ukoliko odgovor nije to an, informacije se ponavlja u svrhu pojaanjavanja, a ukoliko je odgovor to an nastavlja se prema sljedeem koraku. Koraci su povezani u program, koji mo~e biti linearan ili razgranat. Ovakva se metoda smatra individualiziranom jer broj koraka i brzina napredovanja odgovara brzini odgovaranja u enika na zadatke (mogao se brojati i broj koraka). Uz programiranu nastavu valja spomenuti i strojeve za u enje. Iako je ve od devetnaestog stoljea bilo maaina s mogunoau prepoznavanja,  prvi pravi stroj za u enje je Presseyev. Na listovima papira bila su ponuena pitanja s etiri odgovora (viaestruki izbor, engl. multiple choise). U slu aju neto nog odgovora stroj se nije mogao pokrenuti, nije se moglo doi do idueg pitanja dok se to no ne odgovori na prethodno; ovo odgovara programiranoj nastavi. Uskoro je Presseyev stroj kritiziran, jer su u enici to an odgovor mogli pogoditi i slu ajno (iako e i tako poneato nau iti). Najvei je kriti ar bio ve spomenuti Skinner, koji je napokon na inio vlastiti stroj za u enje na kojem se, umjesto na listu papira, nastavni sadr~aj dobivao na ekranima. `ezdesetih godina Crowder radi ja i stroj opskrbljen s 10000 snimaka na filmskoj traci. Mogle su se itati i upute, a u slu aju pogreanog odgovora stroj daje dodatno pojaanjenje. Stroj je vraao natrag, puatao naprijed, registrirao broj koraka i utroaeno vrijeme ato sve udovoljava uvjetima individualiziranog u enja. U enje putem ra unala Prva upotrebljiva ra unala svoje su obrazovne programe izvodila po uzoru na Presseyev stroj. Prvi takav program bio je PLATO 1 s jednom konzolom. PLATO 2 je imao dvije konzole, PLATO 3 viae, a CLASS sustavi su putem time-sharing sustava mogli opslu~ivati desetke korisnika u istom trenutku. Ra unala su time ukinula potrebu za u iteljem, u enik je mogao dobiti upute i sam provjeravati brzinu svojih odgovora, broj koraka i koli inu utroaenog vremena. Sustavnije razraeni programi otvorili su pitanje izrade simulacija. Simulacije su bili tako modelirani programi da simulacijom razgovora ili simulacijom situacije stvaraju formu igre. Pod simulatorima (nazivaju se joa i trena~eri) podrazumijevamo proces izrade i upotrebe modela (`oljan, 1976.). Model je u stvari stilizacija odreene stvarnosti, vaenje mnogih parametara i zadr~avanje suatine. Ratne su igre poznate joa od 18. st., a kasnije se pojavljuju ekonomske igre, simulacije upravljanja poduzeima, a 60-ih godina pojavila se simulacija razreda nazvana  Mr. Land's Sixth Grade u kojoj se simulirao aesti razred i razni dogaaju u njemu. Simulacije stavljaju u enika/polaznika u problemsku situaciju u kojoj u i na sigurnosnoj razini samostalnim anga~manom (mogue je napraviti mnoatvo greaaka a ipak sam ne stradati). Simulacijom se oponaaaju objekti, strojevi, stanja ili procesi radi njihovog boljeg upoznavanja i uvje~bavanja radnji koje su s njima povezani. U po etku se koristio BASIC programski jezik s  ako-onda i  idi na naredbama (if  then and goto). Programi nisu linearni ve razgranati, a slu ajne varijable omoguavale u iznenaenja za igra e razli itim dogaajima u razli itim igrama. Didakti ari e tada po eti govoriti o teledidaktici i didaktici medija (Rodek, 1986., str. 28).  Tele podrazumijeva udaljenost, a didaktika je vezana uz pou avanje, a to zna i razmjenu poruka, komunikaciju. Svaka poruka ima svoj sadr~aj, ali i svoj oblik, verbalni ili neverbalni. Teledidaktika osmialja kako poruku oblikovati grafi ki i time neato dodatno pojasniti. Nositelj oblika poruke je medij. Medij (lat. medius, srednji) zna i srednji, umetnuti, izmeu. On je posrednik, u ovom slu aju izmeu u itelja i u enika. Va~na mogua osobina medija je njegova mogunost konzerviranja informacije, njegova efemernost. Televizija, primjerice, odmah gubi poruku, ona odlazi ukoliko ju nismo na neki na in snimili; knjizi se, s druge strane, mo~emo vratiti neograni en broj puta. Ra unala, prema tome, ispunjavaju uvjet mogunosti konzerviranja informacija, a komunikacija je viaesmjerna. Radni materijali (ud~benik, pismo, internetska stranica itd.) trebaju sadr~avati i druge komponente osim teksta  slike, grafikoni, animacije, filmovi, klju ne rije i na marginama. Ovi su dodaci kao dodatna motivacija postali uobi ajen dio Power Point prezentacija, CD-a, internetskih stranica itd. Poznajemo tzv. kru~ni didakti ki tok: ine ga polaznik i centar za obrazovanje na daljinu odnosno u itelj. }elja je da se taj kru~ni tok komunikacije ato viae smanji, odnosno da informacija ato prije putuje izmeu initelja toka. Pismo je, dakako, bilo vrlo usko grlo kru~nog toka, jer dugo traje pisanje slanje, putovanje, odgovaranje, ponovno putovanje. Ra unalna e-poata je mnogostruko smanjila veli inu kruga, a brbljaonice (chat) i videokonferencije su kru~ni tok smanjili na minimum, kao u licem-u lice modelu nastave. Za teledidaktiku je va~no i ponaaanje u enika u procesu u enja, a kao problem se pokazala tzv. mentalna kondicija u enika. Prilikom samopou avanja korisnici esto iskazuju manjak koncentracije i samodiscipline, jer bi trebali podrediti dio svog slobodnog vremena i ~ivotnog stila u enju i testiranju. Istra~ivanja pokazuju kako odrasli naj eae nisu svjesni slobodnog vremena kojim raspola~u nakon zavraetka radnih obaveza, ili nisu motivirani da se odreknu stila ~ivljenja (dokolica, gledanje televizije, dru~enje sa susjedima i prijateljima, hobiji i sl.), (Matijevi i Pongrac, 1978.). Zbog slabe efektivnosti isklju ivog samopou avanja u svrhu motiviranja i kontroliranja u enika uveden je model hibridnog u enja, kombinacije u enja na daljinu i u enja licem-u-lice tzv.  blended learning , koji se esto preporu uje u literaturi (Tingle, 2004). Korisnici se meusobno vrlo razlikuju prema mentalnoj kondiciji, motivaciji i prethodnim iskustvima. Zbog navedenih problema razvio se model tzv. u enja po dogovoru u kojem polaznik s nastavnikom dogovara kada i koliko e u iti (Matijevi, 2000). Sustav u kojem polaznik u i samostalno sadr~i mentorstvo na daljinu, teletutouring. Andragogija savjetuje razlaganje nastavnog sadr~aja na sitnije dijelove nego za djecu, jer je odraslima mentalna kondicija ve potroaena pa se krae pou ava a eae kontrolira. Ra unalo zahtjeva u enje djelovanjem (learning by doing). E-u enje i m-u enje Europska komisija je u svom akcijskom planu o e-u enju ( E-Learning Action Plan: Designing Tomorrow's education (2001)) dala sljedeu definiciju:  Upotreba nove multimedijske tehnologije i interneta za unapreenje kvalitete u enja olakaavanjem pristupa izvorima i uslugama kao i razmjenom i suradnjom na daljinu. Najkrae re eno, e-u enje ozna ava u enje uz pomo ra unalne tehnologije (Information Communication Technology  ICT). Termin treba shvatiti aire, jer ono  e u e-u enje ozna ava  electronic , elektronsko, pa se uz upotrebu ra unala ovdje podrazumijeva i aira periferija  CD-ROM, DVD-ROM, projektori, mobiteli itd. Televizija se, primjerice, ne smatra medijem za e-u enje. S druge strane, mobilni telefoni se mogu smatrati medijem za e-u enje, iako je upitno mo~e li ih se smatrati ra unalnom periferijom. Posebno mjesto u e-u enju zauzima upotreba interneta kao multimedijskog sredstva za komunikaciju na daljinu  tako e-u enje ima i sve osobine pou avanja/u enja na daljinu. esto se koriste virtualne u ionice. E-u enje ima osobine objektiviranja, prenoaenje nekih didakti kih funkcija na nepersonalne medije. Novi pojam je i m-u enje (mobile learning) uz poruku  Bilo kada, bilo gdje! . Pokuaava se iskoristiti mobilne telefone koji koriste  WAP standard (Wireless Aplication Protocol), programski jezik koji prilagoava pristup internetu mobitelima. Iako postoji viae inventivnih programa u ovu svrhu (Prensky, 2004), pojavilo se i mnoatvo problema: svaki mobilni telefon ima druga iju veli inu ekrana, dekoderi slabo rade, nema standarda za oblik i veli inu ekrana. Osim mobilnih telefona, koriste se i drugi mali ureaji  laptopi, palm-piloti, black-berry ureaji. ak se postavilo i pitanje kako nazvati takve ureaje; neki ih zovu hend helded devices (ureaji koji se dr~e u ruci), a govori se i o small screen internet-u (internetu na malim ekranima). }elja je iskoristiti preko 1,5 milijardi korisnika mobilne tehnologije u svijetu (podatak iz 2004. godine, Prensky, 2004). Od ideoloakih problema, internet bi trebao biti otvoren za svakoga, a WAP standarde kontroliraju telekom kompanije. U potrazi za profitabilnosti takvih programa, pokazalo se da mladi korisnici uglavnom ~ele glazbu i igre, a plaae se pou avanja. Meu alate za e-u enje ulaze internetske stranice, programi za izradu internetskih stranica, kao i Power Point i razni multimedijalni programi. Multimedijalnost nije bilo kakva kombinacija dvaju ili viae medija; nu~no je da se ti mediji dopunjuju i obogauju didakti ki i komunikoloaki. Ipak, alati za e-u enje u prvom redu podrazumijevaju LMS sustave (Learning Management System). LMS-ovi i coursware alati su sustavi (platforme) za organizaciju u enja, software koji automatizira administriranje te ajeva (lekcija, seminara& ). LMS-ovi u sebi sadr~e mnogo aplikacija kao ato su brbljaonice (chatovi), forumi, kalendari, kvizovi. LMS registrira korisnike (tra~ei od njih zaporku i korisni ko ime, pamti ih i personalizira stranice), pretra~uje te ajeve po katalozima, bilje~i podatke u enika i daje izvjeataje. Iz istog razloga neki korisnici ne vole raditi u LMS-ovima, jer im smeta proces registracije. Trenutno (2009. godina) su najpoznatiji LMS-ovi Yoomla!, Moodle i WebCity. Smatra se da bi LMS-ovi morali nuditi otvorenu, tzv.  open source arhitekturu koja omoguava slobodan pristup kodovima i mogunosti kao ugraivanje jezika vlastite nacionalnosti, primjerice. Spomenimo za kraj i videokonferencije. programi kao ato su Skype, u kombinaciji s malenom web kamerom i sluaalicama s mikrofonom omoguavaju razgovor u~ivo s osobama diljem svijeta. Duhovito, upotrebom ovakve tehnologije za pou avanje na daljinu nastavnik se s drugog kontinenta ak mo~e slu~iti metodom  plo e i krede , ime smo u tehnologiji medija na inili puni krug. E-u enje i likovna kultura U enju likovne kulture, za razliku od likovnog istra~ivanja u raznim materijalima, mo~e se prii sa stanoviata u enja i osvjeatavanja vizualnog jezika, povijesno-umjetni kih stilova i razdoblja, ikonografskih analiza, metodi kog predlaganja nastavnih jedinica za nastavu ili openito sa stanoviata likovne teorije. Meu stranicama orijentiranim prema likovnoj umjetnosti (engl. visual arts), koli inom se nameu specijalizirane edukativne stranice pojedinih svjetskih muzeja. Ve se odavno zaklju ilo kako se treba odgojiti korisnika ako se od njega ~eli komercijalna ili neka druga korist; to vrijedi i za korisnike (posjetitelje i konzumente) muzeja i umjetnosti uope. Zbog toga svi vei muzeji imaju razvijenu likovnu pedagogiju, kako u~ivo, tako i online. Navedimo nekoliko primjera: Artsconnected (http://www.artsconnected.org/ ) su stranice koje, osim galerije u kojoj se mogu birati kolekcije, rubrike  Za vaa razred i  Igraliata , najvredniji sadr~aj ovih stranica ini rubrika  Toolkit (http://www.artsconnected.org/toolkit/index.html). Pod  Explore the toolkit nalaze se sjajne animirane i ozvu ene Flash sekvence koje objaanjavaju likovne pojmove, a onda ih pokazuju na umjetni kim djelima. Tako e se na ekranu pojavljivati razli ite linije po toku i karakteru (debele, tanke, ravne, valovite, izlomljene& ) koje e jedna po jedna, ispuatajui zvukove i uz glas u iteljice graditi crte~ tigra, ato e na kraju biti grafika (drvorez) Franza Marca. Ovako su obraeni pojam linije, obrisa, primarnih i sekundarnih boja, toplih i hladnih boja, komplementarnih boja, prirodno i umjetno, sjene, dubina, pozitiv i negativ, linearna i zra na perspektiva, geometrijsko i organsko, simetri no i asimetri no, vizualni ritam i ponavljanje kao uzorak. Pod  Enciklopedia korisnik e nai pojmovnik s primjerima za likovne elemente (visual elements) i kompozicijska na ela (visual principles). Ove multumedijske stranice su obvezna stanica pri radu s djecom. MOMA, New York (Museum of Modern Arts, http://moma.org/destination ) ima rubriku za djecu nazvanu Destination Modern Art, u kojoj se animirani zeleni svemirac likom i glasom obraa gledatelju u Flash animaciji i vodi ga kroz virtualni muzej s nekoliko izlo~aka. Svaki se izlo~ak mo~e razgledati, saznati viae o njegovom autoru, o tehnici kojom je na injen, a nudi se i likovni program koji simulira rad tom tehnikom. Dodatno, daje se polje za tekstualno opisivanje samog rada, pronala~enje nekih motiva na njemu i kona no ideja za nastavnu jedinicu. Virtualni muzej se prote~e na dva kata. National Galery of Art, Washington D.C ( http://www.nga.gov/kids ) koristi Shockwave tehnologiju za razli ite igre, a uklju ene su zanimljive detektivske analize tematskog sadr~aja umjetni kih djela, animirane glazbena pri a o dva lika koji posjeuju park sa skulpturama, potraga za zadanim stvarima na slikama, program namijenjen djeci svih uzrasta. pomou kojeg sama izrauju svoje kola~e, itd. Minneapolis Institute of Arts (http://www.artsmia.org/kidsworld ) ima rubriku  Kids World u kojoj na linku  Treasure Hunt djeca vide isje ak nekog umjetni kog djela i pokuaavaju pogoditi koje je to umjetno ko djelo. Nakon potrage mogu nau iti neato o tom djelu. Na linku  Coloring Book djeca izmeu niza tema izabiru temu te imaju mogunost isprintati odreeno umjetni ko djelo iz muzeja koje moraju obojati na temelju slike originalnog umjetni kog djela. Na linku  Concentration djeca se u e koncentrirati i zapa~ati tako ato otkrivaju parove slika da bi na kraju igre otkrili umjetni ko djelo - nama poznato kao igra Memory. Zanimljivo je to ato svaki par sli ica predstavlja natuknicu o umjetni kom djelu ili umjetniku, tako da su djeca prisiljena pro itati, a kada se otkrije umjetni ko djelo, te natuknice se spoje u cjelovitu pri u o umjetni kom djelu i umjetniku. Metropolitan museum of art, London (http://www.metmuseum.org ). U rubrici  MuseumKid nudi razne online sadr~aje:  Oldenburg and van Bruggen on the Roof: djeca imaju priliku upoznati skulpture koje se nalaze na krovu muzeja, saznati kako su tamo dospjele i upoznati umjetnike koji su ih izradili. Discover a Korean Dragon, Carpet Hunt, Look for the Symbol in the Sculpture, A Look at Chinese Painting, i mnoge druge su sve radionice koje se nude djeci na ovoj internet stranici. Tate Gallery, London ( http://www.tate.org.uk/learning/ ). Uavi u rubriku Tate Learning, korisnik dobiva na izbor rubrike: Kids and Families, Schools and Teachers, Young Tate, Independent Learning, Community & Outreach, Online Events,  Learn in Galleries ,  Tate Collection i  Research . Iza ovih ulaza nalaze se online te ajevi, za koje se korisnik mora registrirati i imati Flash Player. Ima i nekoliko stupnjeva te aja; uvjet za pohaanje te aja 2 je polo~en te aj 1, itd. Prvi te aj je besplatan, ostali se plaaju, a korisnik dobiva certifikat. Originalan i bitan element te aja je obveza da korisnik na kraju svakog dovraenog te aja mora ostaviti svoje komentare o nau enome na forumu. Tako se razvijaju vrlo kvalitetne javne diskusije u kojima se dodatno bruse stavovi (prvi te aj bavi se vrednovanjem umjetni kog djela, pa su korisnici pozvani na raspravu je li  lijepo (atogod to bilo) dovoljno da neato bude umjetni ko djelo? Korisnici su vrlo brzo sami doali do zaklju ka kako se umjetnost bavi propitivanjem, pa mora imati i misaoni element). Tu su i materijali za nastavnike koji se mogu pretra~ivati po tipu izvora, po umjetniku, po klju nim rije ima (pojmovima, kao  kompozicija i sl.) ili po uzrastu djece. Materijala ima mnoatvo, kvaliteta je visoka, este su Flash animacije kojima se neato pojaanjava, zbog ega je po~eljna brza veza. Jedini hrvatski muzej koji na svojim web stranicama ima neato sli no navedenom je Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu ( www.msu.hr ). Unutar muzeja postoji Zbirka Richter na ijim stranicama (www.richter.com.hr/flash.html ) se nalazi rubrika  Edukacija , a u njoj rubrike  Kreativna nastava ,  Likovne radionice ,  Obiteljski vikendi ,  Vito i Nada i  Igra . Sve rubrike sadr~e likovne zadatke  Istra~i i razmisli! u kojima se didakti ki pristupa Richterovim likovnim djelima pitanjima tipa:  `to je umjetnik istra~ivao stvarajui ove slike? ili  Na kojim slikama prepoznajea toplo-hladni kontrast? , ili  `to mislia, je li mogue sliku ili grafiku izraziti pomou glazbe? Postoji ak i forum za uklju ivanje komentara, recimo:  Na ato te podsjea ova skulptura? Jedan od odgovora je  Ha podsjea me na veliki neboder, veliku zgradu! . Dodani su i prijedlozi zadataka razli itim likovnotehni kim sredstvima i likovnim problemima. Najzanimljivija je igra koja je izvaena iz CD-a  Avanture Vita i Nade (viae o CD-u kasnije) koja prvo tra~i imenovanje boja na slici, zatim nudi mogunost mijeaanja izvedenih boja od primarnih, a na kraju su ponuene boje kojima se mo~e rekonstruirati kompozicija jedne Richterove slike. Zamjerka ovim stranicama je navigacija koja je nepregledna i esto odvodi korisnika u smjeru bez povratka. Metodi ke sintagme i paradigme ( http://infoz.ffzg.hr/msp ) su stranice koje treba posebno istaknuti. Autorica je dr. Jadranka Damjanov, a u izvedbi je volonterski sudjelovala grupa nastavnika entuzijasta nazvana  Avangarda . Stranice imaju pripremljeno oko 500 vje~bi s cjelokupnim vizualnim materijalom (oko 4000 slika) potrebnim da se vje~be izvedu. Na korisniku je samo da odabere, klikne i otisne materijale ili ih direktno projicira s kompjutora. Svaka vje~ba sadr~i verbalni opis i cjelokupni vizualni materijal. Vje~be su organizirane prema oblicima gledanja ( Elementarni znak ,  Kadar ,  Sintaksa , Kako lnv ( f " b  X Lnvz¾ﶲﶟ|x|tmtitha hah2bMh2bMh.O hjehjehjeh)h? h-Dph rI5h-DphI5hAhImH sH hD\h)h-=h)hT'h8hh ch h@hhEhn}hb$hneqhneq5 h35hneqh}hneq5CJaJ'ln   |)////:<DDD $`a$gdgd)$a$gd$a$gdWv.>Bl&<z|"$&JNh:<PR*6B&ҼҰҼ}yhh-Dphh6hh6Ghe hLhLhLh}hNhI@u6hI@uhghG8Th-6 h-h- h-hah-ht6 h-hthje hjehjeh hiph$h$6h$h2bMhB.6^N^b"L h!!8"H"\"""b####$$$$$%4%F%L%R%n%% &&&''2'' h)\ hT\ ha\ hlj\ hh,\hh,hFhF\hFhF6\hF hFhF hFh(\h(\hxh/hY6 hYhYhYhY5CJaJhuhi!hhLhHmhhX#z.''''|(()))\*`***++++,,,,,8-L-------..n..*/,/////ƾyumehi(hAT<5hFh(\hS.h:}h:}6h:}hw^@ hgOhn~hgOhn~hn~6]hjh|hn~6h`g hn~hn~hn~ hn~\hn~hn~\hn~h(\ hF\ h(\ hFz\ h{\ hc\h |_h |_6\ hT\hThT6\&////h0j00000111`1t1111111111222D2222 334Z5566&6*6N67F7x7z7b88V9l::T;Z;p;;;;8<¾hCH]h|hQhNh/]hX1 h i h i h i hoh"ShSLhe[ hh hhTBhTBhthq3h  h h  h h&- hAT<hi(hI5 hi588<:<<<<=P=R=T=V====>X>v>x>>J????N@@A(BBBBC4DDDDDEEFFGGH H^HH¾~z~zvh`Deh= ihahh6hhGhFhh5hhRhyhK&h:?hVhm_h@PflƋzzzzrzzzhtgjhK6 hI}hKhKhfjohm h  hhAT<hhu5 hh@O hhZ'M hZ'MhZ'MhZ'Mh*h/ h/h/h/h/5h|0J5\h/h 0J5\h 0J5\h0J5\hG8T0J5\,Ƌȋ؋ڋ JLN^܎ .2xz$&*ԓ֓ޕ68Җ(4rtĻĻԵĵĵԢԢԘhjyhI}hK>*hw2hK6\h0Qh}ot6aJhsh}otaJ hsaJh}oth}otaJ h}otaJhI}h}ot>*aJhI}h}otaJhw2h}ot6\aJh}oth$h hI}hKhK7NLf<ƲȲ24N $`a$gd $`a$gd6 $`a$gdZ$a$gdk $`a$gdH$[$\$`a$gdK $`a$gdK $`a$gd}ot $`a$gd}ottJLx̜R؝hʞҞԞ $Xdf>@Z\ñãããããã×|vvvlbvlhI+hI+]aJhI+hK]aJ hI+aJhI}hK>*aJhI}hK>*hI}hKaJhw2hK6\aJhKCJOJQJmHsH#hI}hK>*CJOJQJmHsH hI}hKCJOJQJmHsH&hw2hK6CJOJQJ\mHsHh9hjy hI}hKhjyhK6&*,8: :<pЦҦ "lnpHIabdepqstƨž}x hK]h,hK]hphp]hI}hK6] hp] hphp hphKhphK]hphI}hK>* hI}hKhw2hK6\ hKaJ hI+]aJhI+hK]aJ hI+aJhI}hKaJhI+hI+]aJ+$=RS`aթ֩ة٩(*.0NPVXhj ,l²ȲlγֳJ⸮ hEoaJh~Ah~A>*aJhdWch~A6aJ h~AaJ hKaJ hzhaJ hlaJhI}hK>*aJhI}hK>*hI}hKaJhw2hK6\aJh?,hKaJ>J´ĴƴʴFT0246ptvξRJlv|BĻypypypypypj h'[aJhjhjaJ hjaJ hoaJ hw?SaJhehTgN>*aJ heaJ hTgNaJhw?ShTgN6aJhw?ShH6aJ h-aJhaLh~AaJ haJhaLhaLaJ haLaJ h=aJ hEo6aJhEohEoaJ hEoaJh JhEo>*aJ'gledamo ,  `to vidimo ,  Kako sagledavamo & ), stilskim razdobljima ( Romanika ,  Gotika ,  Renesansa & ) i prema razredima, a za svaku od navedenih kategorija postoji mogunost odabira izmeu vje~banja u podru ju crte~a, slikarstva, kiparstva, grada i graditeljstva i fotografije i filma. Pripremljen je i pojmovnik; klikom na bilo koji temeljni likovni pojam otvara se stranica verbalnog i vizualnog tuma enja. Posebnu pa~nju plijene igre koje su na injene vrlo edukativnima i podijeljene prema podru jima (crte~, slikarstvo, kiparstvo, grad i graditeljstvo, fotografija i film). Upute ove materijale nazivaju vje~be-igre-zagonetke jer omoguavaju dru~enje s umjetni kim djelima  iznutra , upoznajui ih i raa lanjujui njihovu sintaksu. Primjerice, statua je snimljena sa 16 razli itih polo~aja iz iste udaljenosti, a pritiskanjem na strelice mogue je statuu okretati i virtualno ju obilaziti. Ponueno je nekoliko obrisa statue koje je potrebno prepoznati u jednom od 16 ponuenih pogleda. Druga igra na fotografijama arhitekture nudi ritmi ki niz stupova s jedne strane i ritmi ke nizove ploha s druge koje treba povezati s odgovarajuim ritmom stupova. Likovna kultura  metodi ki internet centar ( http://likovna-kultura.ufzg.hr ) su internet stranice za likovnu kulturu koje su zapo ele s radom 1996. godine. Autor stranica je Miroslav Huzjak. Stranice opslu~uju tri vrste korisnika: u enike koji mogu kroz kratke lekcije i igre upoznati osnove vizualnog jezika i analize umjetni kih djela, te studente i nastavnike za koje stranice slu~e kao dodatni na in informiranja o podru ju metodike likovne kulture (}igo, 2002). Neposredan povod nastanku stranica bili su mnogi uo eni nedostaci materijala i uputa potrebnih za nastavu: studenti na ovim stranicama mogu pro itati vrijeme konzultacija, ispitnih rokova, ispitne literature, popis seminara ili popis materijala za vje~be koje su trebali donijeti, a nastavnici na ovim stranicama mogu pronai prijedloge nastavnih jedinica, motivacija, savjeta za rad s razli itim tehnikama, primjere analiza dje jih radova ili reprodukcije umjetni kih djela koje sadr~e likovne pojmove koji se pojavljuju u nastavi. Sve ove godine svojeg trajanja ove se stranice nadograuju i usavraavaju u sadr~ajnom, navigacijskom, dizajnerskom i drugom smislu. Stranice su veinom na injene putem editora u HTML kodu, dio navigacije rijeaen je java scriptom, a zasebni dio ine stranice Arhitektura kvadrata na injene Flash tehnologijom. Povremena animacija je u GIF formatu, a postavljeni su i primjeri waw zvukova te mali mpeg filmovi. Sve zajedno smjeateno je na serveru U iteljskog fakulteta u Zagrebu. Okosnicu stranica za likovnu kulturu ine tri odvojena ulaza: stranice za u itelje, stranice za u enike i stranice za studente. Dodatan ulaz ine poveznice namijenjene svima. Navigacija je rijeaena tako da svaka stranica ima vezu na po etnu stranicu, vezu na pomo, te padajui java-script izbornik s odabirom naj eae koriatenih stranica. Stranice za nastavnike sadr~e: 1. Konstruktor nastavnih jedinica  ovo je pretra~iva  zbirke nastavnih jedinica za nastavu u osnovnoj akoli. Osobitost ovog pretra~iva a je da su parametri za pretra~ivanje edukativni za korisnika pokazujui mu o emu sve treba voditi ra una tijekom mikroprogramiranja nastavnog sata. Pretra~ivati je mogue prema motivu, likovnom problemu, likovnom podru ju i likovnoj tehnici. Nadalje, unutar motiva mo~e se pretra~ivati prema vizualnim motivima, nevizualnim, vizualnom jeziku kao motivu, literarnim motivima, prigodnim i drugim tipovima motiva. Ovakvo se grananje prote~e kroz cijeli pretra~iva . Svaka nastavna jedinica ima predlo~enu artikulaciju sata, primjere u eni kih radova, reprodukciju i objaanjene likovne pojmove. 2. Nastavne jedinice  neovisno od Konstruktora, primjeri razraenih nastavnih jedinica grupirani su prema likovnim podru jima: crtanje, slikanje, grafika, kiparstvo i dizajn. Svaka nastavna jedinica ima opisanu artikulaciju nastavnog sata, ispisane motivacijske pri e ili pjesme, opis rada s likovnom tehnikom uz fotografski prilog, objaanjenje likovnih pojmova, pridodanu reprodukciju umjetni kog djela te prezentira dje je radove (koji se mogu uveavati za detaljno promatranje) s ispisanom analizom. Koristei osobine interneta koji se ne mora linearno itati i pratiti poput knjige, na injene su cjeline ( poglavlja ) iz kojih su pojedini elementi umre~eni s onim nastavnim jedinicama u kojima se pojavljuju. 3. Likovni pojmovi - postoji cjelina o vizualnom jeziku i o jezi nostima uope, unutar koje su detaljno objaanjeni likovni elementi i kompozicijska na ela. 4. E-galerije  unutar ovih stranica nalazi se mnoatvo reprodukcija umjetni kih djela u dvije razlu ivosti  manjoj za brzi pregled i veoj za otiskivanje i uveavanje; uz svaku reprodukciju se navode likovni pojmovi koje ilustrira. Reprodukcije su grupirane prema likovnim podru jima  crte~i, slike, skulpture, grafike, fotografije, dizajn i arhitektura, a tu su i male galerije nekoliko autora s viae zastupljenih djela, kao i poveznice na druge stranice na internetu koje sadr~e umjetni ka djela. 5. Tekstovi  ovo je zbirka stru nih tekstova razli itih autora koji se mogu on-line itati ili spremati; uz svaki tekst naveden je i njegov kratak sadr~aj. 6. Kalendar zna ajnijih datuma  ovo je godianji kalendar s upisanim zna ajnijim datumima koje je po~eljno uzeti u obzir prilikom planiranja nastavnih sadr~aja pri izradi programa. 7. Tablice za organizaciju nastave  prireeni za ispisivanje na pisa u nalaze se okvirni program, izvedbeni program, prazna priprema za nastavni sat, kao i metodi ki savjeti za planiranje nastave. 8. Forum, mail adresa  forum je posebno prakti an na in da svaki posjetitelj (nakon registriranja i dobivanja zaporke) mo~e ostaviti svoje mialjenje, ~elje i komentare na uvid javnosti, a upotrebljiv je i za diskusije. E-mail adresa autora omoguava korisniku da sva svoja pitanja, komentar i ~elje u vezi stranica poaalje neposredno autoru. Mnogi su se do sada koristili ovom mogunoau. 9. Online testovi: dva su testa (kviza) dana nastavnicima na koriatenje: Test iz metodike likovne kulture i Test iz likovne kulture, svaki sa po dvadeset i pet pitanja (ukupno pedeset). Testovi uz pitanje pokazuju vizualnu ilustraciju na koju se odnosi pitanje. Pitanja su viaestrukog izbora izmeu etiri odgovora, da-ne i nadopunjavanja rije i. Po zavraetku testa korisnik dobiva ocjenu od jedan do pet uz kratak komentar, te se navodi za svako pitanje je li bilo to no ili nije. Za svaki neto an odgovor ra unalo na ekranu ispisuje to an odgovor. 10. Poveznice na Europske stranice za nastavnike  e-u enje u Europi ve odavno nije novost, pa postoji vrlo velik izbor stranica orijentiranih prema nastavnicima kao korisnicima. Stranice pru~aju velik raspon usluga  od izbora nastavnih jedinica do prijedloga e-portfolija. Objavljuje se velik broj znanstvenih radova i pedagoakih istra~ivanja, a hrvatskim nastavnicima bi posebno korisne mogle biti oglasne plo e na kojima akole, nastavnici i djeca i cijele Europe (pa i cijelog svijeta) tra~e partnere za dopisivanje i razmjenu iskustava. Na listama se ve mogu pronai hrvatske akole koje se koriste ovom uslugom. U sklopu korisnih stranica na internetu nastavnici mogu koristiti i poveznicu na Internet akolski imenik  i`kola koji je besplatni domai proizvod, kao i na upute ato nude hrvatski i svjetski muzeji za djecu online. 11. Poveznica na stranice za djecu  U imo gledati sa te ajevima o likovnim pojmovima, kvizovima o nau enim pojmovima, online programom za slikanje i u eni kim forumom. Stranice za studente sadr~e materijale rasporeene prema semestrima. Studenti ovdje nalaze ispitne rokove i literaturu, zadatke, tablice za programe, nastavne pripreme, te predavanja u Power Point formatu sa sa~ecima, pitanjima za samoprovjeru i poveznice na stru ni pojmovnik. Studenti imaju na raspolaganju i nekoliko online kvizova na kojima mogu provjeriti svoje znanje. Stranice za u enike  U imo gledati sadr~e te ajeve na temu osnovnih elemenata vizualnog jezika  crte, plohe, mase i prostora i boje. Te aj se razvija analizom likovnih pojmova na umjetni kim djelima, a povremeno se ponaaa kao programirani ud~benik, odnosno korisniku ne dozvoljava napredak dok to no ne odgovori na postavljeno pitanje. Kroz te aj u enika vodi lik koji reagira na prelazak miaa (roll over), a svaki te aj zavraava kratkim kvizom za provjeru znanja. Stranice imaju svoj forum, a povezane su i s flash programom  Arhitektura kvadrata kojim korisnici mogu stvarati vlastite virtualne slike animiranim plohama na principu kola~-papira. Na raspolaganju je viae na ina upravljanja elementima kojima se stvara, a postoji i galerija korisnika kao i galerija poznatih umjetnika koji su stvarali na sli nim principima. Ovaj program predstavlja prakti ni dio nastave likovne kulture koji podrazumijeva likovno istra~ivanje nau enih pojmova. Uz navedeno, korisniku je na raspolaganju biblioteka stru nih tekstova, metodi kih savjeta, preporu ena literatura s poveznicama za online naru ivanje, e-galerije reprodukcija umjetni kih djela s analizama upotrijebljenih likovnih pojmova, literarnih predlo~aka za motive, okvirni i izvedbeni programi za nastavu, didakti ki materijali, mala vremenska lenta i joa mnogo toga. U svrhu praenja prometa i disperzije posjeta na stranicama za likovnu kulturu, ugraeni su broja i na najfrekventnije stranica. Pokazalo se da na stranicama postoji veoma velik promet (koji je zabilje~io i server na kojem se stranice nalaze), prosje no oko stotinjak korisnika po stranici mjese no. Srce ovih stranica ini forum koji pokazuje veliku zainteresiranost svih kategorija korisnika. Ostavljeni su zapisi mnogih koji tra~e informaciju i mnogo onih koji su zahvalni jer su tra~enu informaciju pronaali. Pisma dolaze i preko granica naae zemlje, a javnosti nevidljiv dio je i velika koli ina pisama pristigla na e-adresu autora s potragom za rjeaenjima raznih problema i zahvalama na objavljenim materijalima. Sve ovo ukazuje na potrebu za ovakvim projektima u svim nastavnim podru jima. Osim internetskih stranica, navedeno je kako e-u enju pripadaju i CD i DVD ROM-ovi. Muzej suvremenih umjetnosti objavio je CD posveen jednoj od svojih zbirki, zbirki Richter. CD je izaaao 2008. godine pod imenom  Avanture Vita i Nade . Projekt se razvijao tijekom 2007/2008. godine u suradnji s djecom, umjetnicima, dizajnerima i kustosima Muzeja. Likovi koji vode korisnika kroz CD nazvani su prema Richterovim skulpturama a oblik su dobili nakon natje aja za djecu koja su predlagala oblike. Autorica koncepcije i stru nih tekstova je Vesna Meatri, kustosica Zbirke Richter, autorica scenarija i zadataka je Jelena Bra un dok je autorica ilustracija Mirela Ivankovi Bielen. Autori grafi kog oblikovanja i programiranja su Dizajn studio  (R)evolucija . Ovo je multimedijski CD u punom smislu rije i pun slika, filmova, zvukova i animiranih pokreta. Izvanrednim animacijama, ilustracijama i sinkronizacijom profesionalnih glumaca, CD korisnika vodi kroz poglavlja  Muzej suvremene umjetnosti ,  Kako do zbirke Richter? ,  Zbirka Richter ,  Izlo~beni prostor ,  Park skulptura ,  }ivot i djelo ,  Pojmovnik i  Igre i zadatci . Osim virtualnog obilaska izlo~aka zbirke, uz svaki rad se dobiva dodatno pojaanjenje, video clip i zadatak i obliku igre u flash animaciji. Primjerice, uz skulpturu  Sun ani sat , osim povijesti sun anih satova i geometrijskih likova od kojih je skulptura na injena, dobiva se igra u kojoj korisnik mo~e pomicati pokaziva em slaider kojim se mijenja vrijeme na satu ime se pokree animacija sjena na sun anom satu, kao i atmosferska rasvjeta oko ilustracije skulpture. Rubrika  }ivot i djelo sadr~i tekst koji ima izdvojene klju ne rije i ijim se pritiskom dobivaju dodatni tekstovi pojaanjenja.  Pojmovnik objaanjava likovne pojmove kao ato su  Izvedene boje ,  Format ili  Ploha , a uz njih su poveznice na odgovarajue zadatke-igre. Napokon,  Igre i zadatci nudi jedanaest igara koji sadr~e ve navedena objaanjenja (slikom, tekstom i glasom), filmi i animirani zadatak-igru. Ovaj CD na tehnoloaki i estetski vrhunski na in dovodi edukaciju u kue korisnika. Hrvatski muzej naivne umjetnosti je 2005. godine izdao CD-ROM osmialjen kao pratei sadr~aj muzejsko edukativnoj igri  Portal u povodu Dana muzeja 2005. godine. Autorica projekta je Mira Franceti. CD sadr~i virtualni hodnik s nekoliko likovnih djela i djevoj icom Ivom Naivom kao voditeljem kroz galeriju. Pritiskom na likovno djelo dobivaju se etiri poveznice:  O autoru s kratkim ~ivotopisom autora,  Video s jednominutim video zapisom autora,  O djelu u kojem sinkronizirani lik Ive Naive govori nekoliko re enica o djelima pojedinog autora te  Pitalica s jednim (prebanalnim) pitanjem o odreenom likovnom djelu. Dodana je joa i karta Hrvatske s ozna enim rodnim mjestom pojedinog autora. Zastupljeno je petoro autora. Opi je dojam dobre namjere pri izradi CD-a, ali je izvedba vrlo povrana i nedoraena. Galerija  Adris iz Rovinja na inila je skromne CD-a uz izlo~be Vladimira Becia i Milivoja Uzelca. CD-i sadr~e filmove s otvorenja, govor i obilazak galerije, pregled pojedina nih izlo~enih djela i tekst o ~ivotu umjetnika koji je napisao Igor Zidi. Vrlo skroman CD je ovdje naveden samo zbog siromaane ponude ovakvih materijala. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu u suradnji s nakladnikom  `kolskom knjigom izdao je edukativni DVD nazvan  Stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt . DVD sadr~i poglavlja:  Uvod ,  O Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu ,  Gotika i renesansa ,  Barok i rokoko ,  Klasicizam i historicizam ,  Secesija, 20. stoljee i studijske zbirke . Scenarij i re~iju potpisuje Jelena Bra un, a voditeljica koja gledatelja vodi kroz DVD objaanjavajui izloake je Malina Zuccon Marti. Obrazla~u se pojmovi kao ato su  muzej ili  kustos , te se predstavljaju najzna ajniji predmeti iz stalnog postava MUO-a. DVD je namijenjen nastavnicima likovne kulture i nastavnicima povijesti umjetnosti. U izdanju  `kolske knjige izaali su i ud~benici za likovnu kulturu od 1. do 8. razreda osnovne akole pod imenom  U imo gledati autora Miroslava Huzjaka. Uz svaki ud~benik u enik besplatno dobiva edukacijski multimedijski CD ROM. Ud~benici za likovnu kulturu su od 2007. godine obvezni u svim razredima, ime ovaj CD ima najairu publiku od svih dosad navedenih.CD sadr~i ilustracije, animacije i filmove, te kvizove i igre. Korisnika do ekuje uvodna animacija s muakim ili ~enskim animiranim likom koji ga poziva na ulazak u muzej u istra~ivanje; u podlozi se kroz razrede izmjenjuju etiri ilustrirana muzeja. Glavni je hodnik virtualnog muzeja istovremeno i glavni meni CD-a. Animirani lik se aee meu izloacima (slikama i skulpturama) koji su poveznice, a ispod kojih piau rubrike:  Kviz ,  U imo gledati  to ka i crta (ovaj se naziv mijenja ovisno o sadr~aju te aja),  Prou i i opiai ,  Poveznice ,  Naslikaj te  Igre .  U imo gledati je rubrika u kojoj korisnik sluaa te ajeve o likovnim pojmovima. Svaki CD sadr~i drugi te aj (To ka i crta, Boja, Masa i prostor, Kompozicija& ), svaki sadr~i filmski i animirani prilog, a u predavanja su, prema principima didakti kog okru~ja programiranog u enja, ugraena pitanja s viaestrukim odgovorima. U slu aju pogreanog odgovora korisnik ne dobiva sljedeu lekciju, sve dok ne odgovori ispravno. Rubrika  Kviz postavlja pet pitanja iz svoje baze pitanja, kako bi pri ponovnim pokuaajima korisnik dobio nova pitanja. Nakon odgovora korisnik dobiva bodove, ocjenu i komentar.  Prou i i opiai je u stvari virtualni obilazak muzeja uz stru no vodstvo, lik dje aka ili djevoj ice koji hoda i govori o izloacima. Virtualni muzeju su tematizirani, u jednom razredu dizajn, u drugom apstraktna umjetnost, u treem samo ljudski lik, u sljedeem samo mrtve prirode itd.  Poveznice je rubrika s poveznicama na razli ite internetske stranice sa sadr~ajima iz podru ja e-u enja u likovnoj kulturi.  Naslikaj sadr~i program za virtualno slikanje. Mogue je odabrati neograni enu koli inu ploha razli itih oblika, za svaku zamijeaati boju u RGB modelu, boje je mogue u initi transparentnima i tako ih dodatno mijeaati, a plohe se mogu i brisati. Svaku je plohu mogue rotirati, rastezati i skupljati po duljini i airini. Napokon, rubrika  Igre sadr~i oko osam igara po CD-u, od kojih je svaka na odreeni na in povezana s nekim likovnim pojmom. Primjerice, animirani lik mre~om lovi padajue leptire i mora uhvatiti samo one izvedenih boja, a izbjei one osnovnih. Igre slagalice omoguavaju igra u ponovno sastavljanje kompozicije djela, a u igri pronala~enja razlika igra  mora pa~ljivo gledati dvije ina ice istog djela kako bi uo io pet promjena u zadanom vremenu. Dodani su i anaglifi, trodimenzionalne slike koje je potrebno gledati posebnim nao alama, te stereogrami, slike koje se moraju nau iti gledati na poseban na in kako bi se uo ili skriveni trodimenzionalni likovi u njima. Kroz cijeli CD korisnika prati glazba Modesta Musorgskog  Slike s izlo~be . U glavnom hodniku je  Promenada , a svaka pojedina rubrika u igri ima vlastitu glazbenu  sliku iz kompozicije. U svakom trenutku korisnik ima na raspolaganju skriveni meni na vrhu ekrana kojim mo~e ugasiti glazbu (ukoliko mu smeta da uje govor likova, a tekst koji izgovaraju je naj eae i napisan), a meni nudi i povratak na glavni hodnik, kao i izlazak iz CD-a kroz impresum. Zaklju ak Na kraju ovog presjeka o svjetskim i hrvatskim pokuaajima uklju ivanja didakti kog modela e-u enja u podru je likovne kulture, nemojmo smetnuti s uma kako je ovo dodatak onome ato umjetni ka edukacija u prvom redu sadr~i  istra~ivanju. Problem govora slike i govora o slici samo je polovina interesnog polja likovnih pedagoga; druga je polovina prakti no pro~ivljavanje uvoenja eidosa u materiju, misaone forme u vidljivu, teorije u praksu. E-u enje podrazumijeva koriatenje medija koji dopire dalje od glasa nastavnika unutar u ionice ili profesora unutar predavaonice, medija koji nudi zorniji prikaz teorijske rije i multimedijskim primjerima. Likovnu je teoriju potrebno airiti ato glasnije zbog neizbje~nih stereotipnih predrasuda i umjetnosti koja slu~i u estetske svrhe i umjetnicima koji slikaju nadahnuti inspiracijom i osjeajima kojima dodiruju publiku. Rezultat je te sladunjave predod~be izjava koju bolno esto ujemo   Ovo mi se ne svia, to za mene nije umjetnost . Informacija o misleem umjetniku veoma iritira svjetonazor  osjeajnih gledatelja. Misao je u svijesti naaih suvremenika rezervirana za znanost, pa se likovna teorija treba koristiti prema principu  pomaknutog niaana  ukoliko je niaan pomaknut, tada treba prenaglasiti suprotan smjer kako bi se pogodilo srediate. Osim prenaglaaavanja teorije, e-u enje skromno nudi i samo likovno stvaralaatvo, ali viae kao hvalevrijedan pokuaaj, u granicama svojih mogunosti. Vrlo je korisna i mogunost povratne informacije (putem foruma, recimo), u odnosu na koje se mo~e djelovati dodatnim pojaanjenjima. S informati ke strane gledano, tehnologija i alati za e-u enje su ve odavno prerasli svoje korisnike. Osobina LMS-ova bi trebala biti mnogo vea pristupa nost i otvorenost korisniku od programa i editora za izradu web stranica. Danas, meutim, LMS-ovi nude toliko mogunosti da njihovi korisnici moraju ii na te ajeve kako bi se nau ili njima slu~iti. Korisnik jednako tako mo~e ii na te aj za koriatenje nekog programa za izradu vlastitih web stranica. I standardizacija je u polju e-u enja uglavnom vezana za tehnologiju. Distribuiranjem besplatnih LMS-ova sveu iliatima i akolama CARNet radi velik i va~an posao, ali kad je rije  o razli itim oblicima e-akola koje objedinjavaju akolske predmete online, dogaaju se neprihvatljivi propusti. Ukratko, joa nitko nije objedinio metodi are i didakti are online. Stoga, izrada kvalitetnih materijala za e-u enje (a to naglaaeno vrijedi za polje likovne pedagogije) prepuateno je tzv.  usamljenim rend~erima ( lone rangers ), a veina suvremene literature o e-u enju bavi se studijima slu aja (engl. case study, vidi Leask i Meadows, 2000., Lockwood i Gooley, 2001., Serim i Koch, 1996.). U pitanju je izraz koji informati ari koriste za pojedince koji samostalno kr e nove putove bez ekanja pomoi ostalih. Takvi pojedinci mogu mnogo u initi (i doista ine), ali ozbiljnija akcija zahtijeva centraliziranu koordinaciju jednog jakog tijela, kao ato je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Na kraju, citat P. K. Komoskog:  Nastavnik koji ne mo~e dati viae od stroja zaslu~uje da ga stroj zamijeni. Literatura: 1. Holmberg, B. (1979): Obrazovanje na daljinu, Zagreb, Centar za dopisno obrazovanje Zavoda Birotehnike 2. Leask M., Meadows J. (2000): Teaching and Learning with ICT in the Primary School, London, RoutledgeFalmer 3. Lockwood F., Gooley A. (2001): Inovation in Open & Distance Learning  Successful Development of Online and Web-Based Learning, London, Kogan Page 4. Matijevi, M. (2000): U iti po dogovoru: uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih, Zagreb, Birotehnika 5. Matijevi, M. i Pongrac, S. (1978): Obrazovanje na distancu, Zagreb, Andragoaki centar 6. Pongrac, S. (1985): Komunikacije u dopisnom obrazovanju, Zagreb, `kolske novine 7. Pongrac, S., Matijevi, M., Maeri, D., Krmpoti, A. (1985): Suvremeni pristup modelima dopisnog obrazovanja, Zagreb, OOUR Centar za dopisno obrazovanje Zavoda Birotehnike 8. Prensky, M. (2004): What Can You Learn from a Cell Phone?  Almost Anything. Na www.marcprensky.com/writing/Prensky-What_Can_You_Learn_From_a_Cell_Phone-FINAL.pdf 9. Rodek, S. (1986): Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija, Zagreb, `kolske novine 10. Serim F., Koch M. (1996): NetLearning: Why Teachers Use the Internet, Sebastopol, Songline Studios, Inc. and O'Reilly & Associates, Inc. 11. `oljan, Nikaa-Nikola (1976): Obrazovna tehnologija, Zagreb, `kolska knjiga 12. Tingle, J. (2004): E-learning, U Edupoint 2, 2003/2004., Zagreb, CARNet  Hrvatska akademska istra~iva ka mre~a 13. }igo, H. (2002): Obrazovni portal likovne kulture, U iteljska akademija Sveu iliata u Zagrebu, u Edupoint 1 (2002/03)., CARNet  Hrvatska akademska istra~iva ka mre~a, str. 38 -40 Summary: E-learning includes education through computer and its periphery, mostly through the Internet, and using CDs, DVDs and even mobile phones. E-learning belongs to the didactic model of distance education as well as correspondent education. Learning through computer also belongs to a model of a programmed teaching, in which the use of technology is to objectify teaching. Dividing the learning process into small steps with tasks and feedback helps self education. The paper mentions various examples of e-learning in the field of art culture online, also as the use of CDs and DVDs. The conclusion is that such a model of teaching reaches more users than the voice of teachers and textbooks and highlights art-theoretical aspect of teaching. On the other hand this model is inappropriate for independent study of art. Key words: internet learning, didactics of media, art education, programmed teaching     PAGE  PAGE 1 VX@BJf|46 flNýzzvokohV< hI}hKhK hI}h  h h h{uh >*h h h 6hjhvgaJ hHaJ hoaJ hC7aJ hd/aJ h2}iaJ h jaJ hjaJhjhjaJh'[heh/sh7I$hj h'[aJ h7I$aJU h=aJ*|".0JVXZz468>$fN|<< > @ l    \ l     .0nüôð׬h6hdWch h 6 hI}hRh hhRh6h{ hI}h{h;sh hI}hKhK hI}hjhjhxDN>  .$0|&V'D*14::;DKFKQ $`a$gd( $`a$gd@ $`a$gd{$a$gdA$a$gd{$a$gdR $`a$gd{$&RVZ04:bh|$N$R$$%&%2%4%&& &L&d&T'V''*B*l***R+,^-p---X/0111223445@55558<:::¾鶲h[Th]OKh1(h5hughkkh!dhqxCh2hlrh5Ih5I6hXFh5Ih*hwe hAh{hAh{h6h hI}h{>:&;;:<@AhBjBBHCCC4DDhp%ehnh?hhUIhxhZh9$hG h8 hh,-ԇ (,@܈FJprRʊދҌԌ֌ڌ܌24PȎ{t h} he he6h@Ohe6he he\h.(he\ h)$5hh5 hheh7``h$hEn_ hI}h{h ' h '\h6\] h\ h]hh] hnv6]hI}h{6]h{hnvhy#_-V468:<Rdܑޑ^>@BDFnܓ <@DVXZ\^–"68ڗܗÿӲںڞ he\h@Ohe6\h!he\h!he5\hehe6\hehe\ hS\hShL=h!he6hB h!heh.(he\ hi 5\h.(hi 5\hi 5heh@Ohe63ܑ@<Vܗ6NPRTʟ̟vz| &`#$gd$Bj$a$gd/$a$gd$a$gdS$a$gdSgdSܗޗFHNPRTDFtvx|~ ʾ~hR"0JmHnHuh7=% h7=%0Jjh7=%0JUhjhUh/h])x6mH sH h/6mH sH hEh/6mH sH h/h%hh@Ohe56\ he5\h(*he5\ hi 55\ hS5\% $a$gd &`#$gd$Bjh]hgdJ21h:pneq. A!"#$% @@@  ]NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 JFooter  9r .)@. J Page Number*W@* AT<Strong5\fS@"f AT<Body Text Indent 3, uvlaka 3dh`tH VO2V Kquestiondd[$\$CJOJQJaJmH sH tH 6U@A6 TgN Hyperlink >*B*ph6>@R6 eTitle$a$ 5\tH a67KuCDE]^> STjk$)&1'1;1<15:>@@,@-@hAiA'CCCG&JKOQcVdV[[bbfShiiliopqrLstuw{{"}؀Pmn…ԐՐ!"͔ΔB E]^_kԮBدAF+z;=>@ACDFGPQR]^_b0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@00@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I006CD&1-@G&JKOQcVdV[[bb{]ԮBدFzbK00K00!3K00 I00h00h00j00j00@0j040j00Dj00K00 $K00 K00j00Ej00B0000K0 0@0j00j00j00j00j00j00j00j00j00j00j00 $$$''/8<HlR`do&y.ƋtJ:j[ܗ adefghjklmnoprstuDNNQܑ biqc  '!!8@0(  B S  ?791<"#(  . 8 9 B N Q R Z jrs{DGHPQY~p{_knp'.&*,45;&-HO !!d"f"h"l"o"t"M$O$R$V$[$_$6%;%&&&&0+;+------......//,09011111#1w1111111111222222+3535555:6B6C6M6N6V66677777788 8&8'8.8^8c8d8j899q9x9h;p;q;{;|;;;;;;J<U<W<^<======>>>>>>@@AAAAAAC%CCCPC DDTDWDXD_DDDEEEEGGZG`GaGiGGGGGGGGGGGGG:HEHFHLHMHPHnHvHHH&J.J/J5J9J>@ACDFGOR\_b57JKtuBE\^=> RTik$$))%1'1:1<155::>>@@+@-@gAiA&C'CBCCCGG%J&JOJfJKKOOQQQ=QbVdV[[bbffRhShiiiillhoioppqqrrKsLsttuuww{{{{!}"}׀؀OPln…ӐՐ "̔ΔAB DE\_jkӮԮABׯد@AEF*+yz:;;==>>@ACDFGOR\_bE^zTj'1<155'CCC _k:;;==>>@ACDFG_bȐҐ:;;==>>@ACDFG_b?Ya 3[T><2je;]ZeK $&- i G m 6 ' G 4 ? MX )  e6$aotx$D}N\^@"S jcHGhAa{;=-rH=jUk-+; :O!R"pO#$9$)$K-$7I$b$q%%7=%N%&$<&K&()l)h,G,sI,h,4E-X"/V0e#0$0X1 L2Q23U3i 55@o577C7p^7&Y:4<AT<L=/=?:?@w^@AOATBmCzECqxCF;HFXF6G rI JjJ]OKaLZ'MAM2bMNTgNgO(Q2CQw?S\|STG8Tv]T@CDGHLOPRXYZ\]^aPP PPPPP P&P,P0P4P6P<P>PBPDPFPHPTPfPjPnPtPzP|PPPPPPPPPPP@PPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana"1BfBf^N^N4dݷݷ2qHX ? ]2Upute autorima:Miroslav HuzjakMiroslav HuzjakOh+'0   @ L Xdlt|Upute autorima:Miroslav HuzjakNormalMiroslav Huzjak2Microsoft Office Word@@ A@ A՜.+,0 hp   DisneylandN^ݷ Upute autorima: Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry FTLData 1Table>WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q