Naslov
Radijska umjetnost
(Radio Art)

Autori
Prančević, Dalibor

Izvornik
Zarez : dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja (1331-7970) 301 (2011); 19-19

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kritički osvrt, stručni

Ključne riječi
Radijska umjetnost; Slika od zvuka; Treći program Hrvatskog radija; Evelina Turković; Multimedijalni kulturni centar - Split
(radio art; Picture of Sound; Croatian Radio 3; Evelina Turković; Split Multimeda Culture Center)

Sažetak
Interes prema destruiranju 'suhih' definicija djela likovne umjetnosti javlja se rano u dvadesetom stoljeću u okviru strateških pozicija avangardnih pokreta. Dio je avangardnih tendencija potkopavao stabilnost pojave umjetničkog djela ne mareći za 'rok njegovog fizičkog trajanja' i pomjerajući zapravo fokus interesa sa 'objekta' umjetnosti na umjetnički 'koncept'. Jedan od prominentnih sudionika futurističkog umjetničkog diskursa, Luigi Russolo, uočava kolaborativnu relaciju čovjeka i mašine na mnogim frontovima svakodnevnog života pa je tako, poveden receptorskim svojstvima modernim životom odgojenog uha, programatski započeo raspravljati o 'umjetnosti buke'. Mnogi su potom primjeri uvođenja zvučnih elemenata u produkciju naizgled 'tihog' područja umjetnosti. Druga polovica dvadesetog stoljeća saturirana je zvučnim infiltracijama u projekte vizualne umjetnosti no i primjerima krajnje emancipacije zvuka kao umjetničkog iskaza. U okviru su takvih koordinata slušatelji Trećeg programa Hrvatskog radija protekle dvije godine, u za to posebno određenim terminima, imali priliku pratiti projekt Slika od zvuka kojeg je osmislila i uredila Evelina Turković. Zvučne komponente koje se evidentiraju u recentnoj umjetničkoj praksi potaknule su ovaj zanimljiv eksperimentalni 'slijed' u kojem se propituju mogućnosti umjetničkih intervencija 'on air', dakle onih umjetničkih istupa koji su artikulirani u nematerijalnom radijskom prostoru izrazito brze protočnosti. Inicijalna ideja bila je surađivati s vizualnim umjetnicima koji se u svojim radovima već neko vrijeme aktivno koriste komponentom zvuka. To se, međutim, pokazalo kao ograničavajući kanon pa se mogućnost interveniranja pružila i onim umjetnicima koji se zvukom nisu bavili ili im on nije bio od primarne važnosti. Dvadeset i četiri su rada uključena u ovaj projekt a njihovi su autori: Ben Cain, Sandro Đukić, Rino Efendić, Amela Frankl, Darko Fritz, Tina Gverović, Nina Horvat, Sanja Iveković, Božena Končić Badurina, Andreja Kulunčić, Siniša Labrović, Dalibor Martinis, Ivan Marušić Klif, Toni Meštrović, Kata Mijatović, Mejra Mujičić, Damir Očko, Vedran Perkov, Lala Raščić, Davor Sanvincenti a.ka. Gurtjo Ningmor, Marko Tadić, Slaven Tolj, Tanja Vujasinović, Vlasta Žanić i Boris Greiner.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA