Naslov
Tjelesna aktivnost i sport u kardiologiji.
(Physical Activity and Sports in Cardiology)

Autori
Pintarić, Hrvoje ; Babić, Zdravko ; Pavlović, Nikola

Izvornik
Liječnički vijesnik (0024-3477) 132 (2010); 129-129

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Tjelesna aktivnost; Sport; Kardiologija
(Physical Activity; Sports; Cardiology)

Sažetak
Sportsko srce je pojam obilježen povećanjem veličine i funkcionalne sposobnosti srca kao posljedice dugotrajnog treninga. Prilagodba krvožilnog sustava pod utjecajem opterećenja odvijaju se u dvije faze. Prvu fazu obilježavaju promjene aktivnosti autonomnog živčanog sutava, a drugu obilježavaju promjene kardiopulmonalnih dimenzija - razvija se sportsko srce. Sportsko srce potrebito je razlikovati od patomorfoloških stanja koja predstavljaju kontraindikaciju za bavljenje sportom. Iznenadna smrt sportaša rijedak je ali tragičan događaj koji je u velikom broju slučajeva moguće prevenirati. Podaci se razlikuju od zemlje do zemlje pa je tako u SAD-u incidencija prema studijama 1/200000 a u Italiji 2, 1-2, 3/100000. Razlika je vjerojatno uvjetovana različitom dobnom strukturom i raspodjelom sportaša te rasnim razlikama. Preventivni pregledi, kao metoda probira, mogu prepoznati osobe s povećanim rizikom neželjenih kardiovaskularnih događaja te ih privremeno ili trajno isključiti iz svih i/ili nekih aktivnih sportova. Postoje dva osnovna modela takvih pregleda, opsežniji talijanski koji podržava i Europsko kardiološko društvo, te onaj korišten u SAD. To je jedan od razloga razlike u uzrociuma iznenadne smrti u sportaša, pa su u SAD-u najčešći uzroci redom HCM (36%), anomalije koronarnih arterija (19%), HLK (10%), po 5% ruptura aorte i atipični tijek LAD, a u Italiji ARVC (23%), koronarna bolest (19%), anomalije koronarnih arterija (12%). Prema podacima iz Italije, tijekom 22-godišnjeg praćenja 2% sportaša isključeno je iz sporta i to zbog: 1.) aritmija i smetnji provođenja koje se nisu mogle riješiti antiaritmicima ili ablacijom (39%), 2.) arterijske hipertenzije (>160/110 mmHg) koja se nije mogla kontrolirati ili su postojali znakovi oštećenja organa, (23%) 3.) valvularnih bolesti (21%), 4.) kardiomiopatija (6, 8%), 5.) koronarne bolesti (1, 3%), 6.) ostalo (8, 4%). Obveznim preventivnim pregledima sportaša u Italiji tijekom perioda od 26 godina, godišnja incidencija iznenadnih smrti u sportaša smanjena je za 89% te se incidencija praktički izjednačila s incidencijom iznenadne smrti u ne-sportaša. Obzirom na velik broj kardioloških dijagnoza i bolesti koje mogu uzrokovati iznenadnu srčanu smrt sportaša u svijeti postoji nekoliko različitih preporuka i konsenzusa za preventivne preglede kao i za utvrđivanje sposobnosti sportaša s pojedinim kardiološkim dijagnozama.

Izvorni jezik
Engleski

POVEZANOST RADA