Naslov
Značaj razine tjelesne aktivnosti u akutnom koronarnom sindromu.
(Importance of physical activity in acute coronary syndromes.)

Autori
Babić, Zdravko ; Nikolić Heitzler, Vjeran ; Zeljković, Ivan

Izvornik
Liječnički vijesnik (0024-3477) 132 (2010); 130-130

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Tjelesna aktivnost; Akutni koronarni sindrom
(Physical activity; Acute Coronary Syndrome)

Sažetak
Redovita tjelesna aktivnost prevenira razvoj koronarne bolesti srca i reducira simptome u bolesnika s već razvijenim kardiovaskularnim bolestima. Tjelesna neaktivnost je neovisni rizicni čimbenik koronarne bolesti neovisan od drugih rizičnih čimbenika ateroskleroze. Kod tjelesno aktivnih osoba u odnosu na one sedentarnog načina života manja je incidencija koronarne bolesti srca, razvijena koronarna bolest slabije je izražena, a doživljavaju i manji broj koronarnih incidenata. Kod bolesnika s anginom pektoris koji nisu kandidati za revaskularizaciju tjelesno vježbanje, prvenstveno smanjenjem frekvencije srca i krvnog tlaka kod submaksimalnog opterećenja, poboljšava opskrbu miokarda kisikom. U bolesnika nakon revaskularizacije perkutanom koronarnom intervencijom ili aortokoronarnim premoštenjem tjelesno vježbanje signifikantno povećava maksimalni VO2 i parametre kvalitete života, rezidualne koronarne stenoze se smanjuju, a smanjuje se i broj koronarnih incidenata i rehospitalizacija. Kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda rehabilitacija bazirana na tjelesnom vjezbanju reducira ukupnu i kardijalnu smrtnost. Metode procjene tjelesne aktivnosti u većim skupinama dijelimo na direktne (upitnici, dnevnici tjelesne aktivnosti, mehanički ili elektronski senzori pokreta) i indirektne (mjerenja energetskog unosa, procjene sastava tijela, kliničko-laboratorijski nalazi, testovi fitnesa i funkcionalnog kapaciteta, različiti populacijski pokazatelji). Ipak, za istraživanja utjecaja tjelesne aktivnosti na kronične bolesti, kvalitetu i duljinu života metoda izbora ostaje standardizirani i u velikoj populaciji uniformno primjenjeni upitnik. Primjeri dobro sastavljenog upitnika koji analizira najučestalije vrste lakše tjelesne aktivnosti je Baecke-ov upitnik, te jednostavniji The Lipid Research Clinics (LRC) upitnik o tjelesnoj aktivnosti. Autori prikazuju rezultate istraživanja 196 bolesnika hospitaliziranih radi akutnog koronarnog sindroma u Koronarnoj jedinici Zavoda za kardiovaskularne bolesti Kliničke bolnice Sestara milosrdnica između 2002. i 2005. godine. Proučavan je utjecaj razine tjelesne aktivnosti izražene Baecke-ovim indeksima, te rezultatima dvo- i četverostupanjske metode LRC upitnika na težinu i prognozu akutnog koronarnog sindroma.

Izvorni jezik
Engleski

POVEZANOST RADA