Naslov
Normizacija, norma i Brailleovo pismo - neke implikacije procesa pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji
(Normization, norms, Braille - some implications of the process of integration of the Republic of Croatia into the European union)

Autori
Fajdetić, Andrea

Izvornik
Vidici (Zagreb) (1332-9863) 10 (2009), 5; 10-11

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, popularan rad, stručni

Ključne riječi
norme; brajica; pridruživanje Europskoj uniji
(norms; Braille; integration into European union)

Sažetak
Brajevo pismo je medij koji slijepim osobama omogućuje pohranu informacija, ali i pristup pisanim informacijama. Brajevo pismo slijepim osobama omogućuje pristup pisanim informacijama te je osnova pismenosti slijepih osoba. Brajevo je pismo osnova pisane komunikacije slijepim osobama. Opće je poznata činjenica da zbog ograničenog broja jednostavnih brajevih taktilnih grafema ne postoji unificirana svjetska ili europska brajeva notacija, već postoji niz različitih nacionalnih brajevih notacija (koje nisu ujednačene u području istog jezičnog područja). Problematika standardizacije brajevog pisma globalni je problem. Anglosaksonske zemlje pokazuju pomake u standardizaciji pisanja brajevih taktilnih grafema, tj. pokušaja usklađivanja složenih kodnih nizove jednostavnih brajevih taktilnih grafema. Proces usklađivanja notacije engleskog govornog područja i primjena Unified English Braille te međunarodni Brajični glazbeni zapis – primjer su dobre prakse standardizacije brajevog pisma. Normama i normizacijom bavi se Hrvatski zavod za norme. Temeljni dokument koji definira rad HZN-a je Zakon o normizaciji (NN 163/2003). Zakon o normizaciji je koji je jedan od 5 osnovnih zakona u području tehničkog zakonodavstva koji su usvojeni u rujnu 2003., a nastao je realizacijom obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (SSP, studeni 2001.) i Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje EU za 2003. godinu. Proces izrade norme u EU nije kratak niti neozbiljan posao. Svaki proces izrade norme započinje dokumentom koji svojim elementima daje strukturu i smjernice ekspertnoj skupini (vodič) koja pristupa detaljnoj metaanalizi problema i izradom odgovarajućeg dokumenta. Tek nakon postizanja konsenzusa Europska Unija – prihvaća određenu normu. Analizom procesa pridruživanja EU, prihvaćenih normi, ali i onih dokumenata koji nisu prihvaćeni za zaključiti je da Hrvatska ne prati europske trendove i sustavni pristup izradi norme ili preporuka. Možda, nije za očekivati da Hrvatska kreira svoje norme. Međutim, aktivnosti koje bi doprinjele primjenjivosti europske norme u Hrvatskoj doista su potrebne. Svaka prihvaćena europska norma, „ima pravo“ na svoj nacionalni dodatak. Možemo se samo nadati da će u skorije vrijeme europski normizacijski trendovi, potaknuti aktivnosti normizacije ali i izradi ostalih standarda ne samo u području aplikacija i funkcionalne primjene brajevog pisma, već i veličine brajevog taktilnog grafema (udžbenika), morfologije taktilnog grafema složenog brajevog znaka i hrvatske brajeve notacije (za potrebe definiranja standarda tiskanja udžbenika na brajevom pismu) kao i standardizacije pristupa informacijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA