Pregled bibliografske jedinice broj: 499432
Hrvatski katolički identitet zovičkog pučanstva u pluralnom konfesionalnom i religijskom okružju tijekom povijesti i danas
Hrvatski katolički identitet zovičkog pučanstva u pluralnom konfesionalnom i religijskom okružju tijekom povijesti i danas // Zbornik radova - Simpozij prigodom 260. obljetnice župe Zovik / Zečević, Vitomir (ur.).
Gornji Zovik: Glas Zovika, 2003. str. 241-249 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 499432 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski katolički identitet zovičkog pučanstva u pluralnom konfesionalnom i religijskom okružju tijekom povijesti i danas
(Croatian catholic identity of population of Zovik in a plural confessions and religious environment throughout history and today)
Autori
Zečević, Jure
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova - Simpozij prigodom 260. obljetnice župe Zovik
/ Zečević, Vitomir - Gornji Zovik : Glas Zovika, 2003, 241-249
Skup
Simpozij prigodom 260. obljetnice župe Zovik
Mjesto i datum
Zovik, Bosna i Hercegovina, 09.08.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Zovik; interkonfesionalni i međureligijski odnosi; Bosna i Hercegovina; Hrvati; ekumenizam
(interconfessional and interreligious relations; Bosnia and Herzegovina; Catholics; Croats; ecumenism)
Sažetak
Zovik je hrvatsko katoličko naselje u Bosanskoj Posavini koje u crkvenom pogledu pripada Brčanskom dekanatu i Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Nalazi se na sjevernim obroncima Majevice. Kao etničko- nacionalni Hrvati i religijsko-konfesionalni kršćani-katolici žitelji Zovika su u etničko- nacionalnom i religijsko-konfesionalnom pluralnom okružju (Srba-pravoslavaca i /odnedavno samonazvanih/ Bošnjaka-muslimana). Rad istražuje i sagledava poteškoće ali i prilike koje na terenu rezultiraju iz takva okružja. Istovremeno pokazuje da je konfesionalni identitet u cijeloj Bosni i Hercegovini relativno jasno razlučiv, dok je pitanje nacionalnoga identiteta u kontekstu srednjovjekovne ali i suvremene Bosne i Hercegovine, osobito složeno i do dana današnjega vrlo različito, uglavnom neprimjereno rješavano. Politika je favorizirala i nametala pojedina rješenja, no nijedno se do sada nije pokazalo kao uspješno i trajnije naravi. Znatan dio aktualnih povjesničara kao i aktualna politika pod patronatom međunarodne zajednice polaze i od toga da je nesvojevoljna i nametnuta "srbizacija" i "kroatizacija" konfesionalnih muslimana u Bosni i Hercegovini, neovisno o sporenjima kakvoga su oni etničkog podrijetla, neprimjerena – što je uostalom već i Titov komunistički režim bilo navelo da muslimanstvo (a ne svim trima jednako pripadajuće bošnjaštvo!) ozakoni i kao etničko- nacionalni identitet –, no valja se također pitati, i pod moralno-etičkim i pod funkcionalno- praktičkim vidom, uzimaju li aktualna politička rješenja u istoj mjeri u obzir i to, da je jednako neprimjerena i umjetna, nesvojevoljna, ciljana i nametana "dekroatizacija" autohtonih bosanskohercegovačkih Hrvata bilo u korist novostvorenog "bošnjaštva", bilo u korist "anacionalnih" i "bezkonfesionalnih" opcija, koje bi navodno bile više sukladne ideji "građanske države" (zbog postojanja ratom novostvorenog tzv. entiteta "Republike srpske" autohtoni bosanskohercegovački Srbi nisu izloženi opasnosti gubitka svoga nacionalnoga identiteta u istoj mjeri kao i Hrvati, koji su rezultatima rata u oba entiteta postali sve manjom postajuća manjina).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Teologija, Povijest
Napomena
Rad objavljen u navedenom Zborniku bavi se temom koja se za odnosno područje po prvi puta sustavnije istražuje i razmatra.
