Naslov
Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo?
(Is Capitalism Falling Apart or Transforming Into Something Else?)

Autori
Katunarić, Vjeran

Izvornik
Politička misao: Croatian political science review (0032-3241) 47 (2010), 4; 135-149

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kapitalizam; Sjedinjene Američke Države; Dag Strpić; uzročnost; kontingencija; funkcionalnost
(Capitalism; United States; Dag Strpić; causality; contingency; functionality)

Sažetak
Ovaj prilog raspravi o knjizi Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne pobliže razmatra Strpićevo upozorenje da je slabljenje ekonomske hegemonije SAD upitno, osobito s obzirom na daljnje izglede (razvoja) kapitalizma, pa radije govori o njegovu „redizajniranju“. S tim u vezi u prilogu se podrobnije razmatraju tri aspekta redizajniranja kapitalizma: kauzalni, kontingencijski i funkcionalni. Što se tiče kauzalnosti, djelomična preraspodjela vodećih uloga u svjetskom gospodarstvu uzrokovana je iznalaženjem novih metoda, od industrijske i medijske tehnologije do financijskih špekulacija i novih ratova – koje omogućuju stjecanje profita. S obzirom na kontingenciju, pomak u matici otvara mogućnost manjem broju zemalja, poput Kine, Indije i Brazila, koje su kapitalistički „talentirane“ (u smislu spajanja politike mobilizacije resursa s elementima pozitivnog vrednovanja rada u lokalnoj kulturi) da se pomaknu naviše na ljestvici razvojne uspješnosti. Funkcionalni aspekti ukazuju na korisne učinke mijene u matici ne samo po novopridošlice u klub najrazvijenijih nego i sam SAD. Financijalizacija ekonomije, ponajprije američke, uz prepuštanje vodstva drugim industrijskim silama u nizu grana industrijske proizvodnje, kao i tempu privrednog rasta, dakle „novu podjela rada“ u matici, donosi SAD-u stanovit „aristokratski“ status u svijetu kapitalizma. Taj status nije inkompatibilan sa cikličkim procesom razvoja kapitalizma. Umjesto dijalektičkog skoka prema socijalizmu, on više teži djelomičnoj restauraciji feudalizma, kao globalnog poretka jakih država u matici i slabih ili prividnih na periferiji. Međutim, to nije i najgori mogući kraj moderne povijesti. Ako bi kojim slučajem došlo do mnogo značajnijeg pada ekonomske moći SAD-a u korist novopridošlica, to bi vjerojatno prije ojačalo nego oslabilo brutalnost kapitalizma. Tek bi istinska i široka „europeizacija“ kapitalističkog sustava, naravno pod uvjetom da se u EU zaustavi trend daljnjeg demontiranja države blagostanja i povrati toliko potrebna ravnoteža između zahtjeva privrednog rasta i zahtjeva za društvenom solidarnosti i općim blagostanjem, omogućila nastanak globalnog kapitalizma s ljudskim licem, a vjerojatno i svjetske države koja bi vodila računa o uravnoteženom razvitku svih dijelova svijeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA