Naslov
Sveučilišni nastavnici i misija sveučilišta: stavovi, uvjeti i implikacije za intergraciju civilne misije sveučilišta
(Academic Profession and University Mission: Attitudes, Conditions and Implications for University Civic Mission Integration)

Autori
Ćulum, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
14.12

Godina
2010

Stranica
292

Mentor
Ledić, Jasminka

Ključne riječi
misija sveučilišta; treća misija sveučilišta; civilna misija sveučilišta; društvena odgovornost sveučilišta; doprinos zajednici; integracija civilne misije u akademske djelatnosti.
(university mission; university third mission; university civic mission; university social responsibility; civic mission integration; university-community partnership)

Sažetak
Suvremena sveučilišta suočavaju se s nizom novih okolnosti koje od njih zahtijevaju transformaciju njihove unutarnje strukture i odnosa s okolinom. Pored izvrsnosti u istraživanju i nastavi, od njih se sve više očekuje snažniji i direktniji doprinos društvenom i ekonomskom razvoju. U tom smislu sveučilišta razvijaju suradnju s vanjskim okruženjem te uspostavljaju suradničke (partnerske) odnose s različitim dionicima u zajednici. Ovaj segment akademske djelatnosti istražuje se u okviru novog područja istraživanja o trećoj i civilnoj misiji sveučilišta, a teži boljem razumijevanju interakcije sveučilišta i zajednice, odnosno doprinosa sveučilišta lokalnom, regionalnom i nacionalnom razvoju. Interakcija sveučilišta s različitim dionicima u zajednici pitanje je svrhe sveučilišta i visokog obrazovanja te predstavlja veliki izazov za suvremena sveučilišta. Aktualni politički i ekonomski pritisci potiču sveučilišta na transformaciju u poduzetničke organizacije koje trebaju snažnije doprinositi ekonomskom razvoju. Paralelno, u akademskoj zajednici jačaju otpori ovim procesima, te se zagovaraju principi i načela civilne misije sveučilišta koja podrazumijeva oplemenjivanje javne svrhe sveučilišta i odgovornost sveučilišnih nastavnika kao nositelja pozitivih društvenih promjena u zajednici. Koncept civilne misije sveučilišta do sada nije izazivao značajniji interes u hrvatskoj istraživačkoj zajednici, pa se nalazi malo podataka o tome što su i koliko naša sveučilišta učinila po pitanju integracije civilne misije u akademske djelatnosti. S obzirom da u domaćem visokoškolskom sustavu civilna misija sveučilišta nije institucionalno promovirana, razvidno je da se hrvatskoj akademskoj zajednici dalo prostora da se spram koncepta civilne misije sveučilišta postavlja ovisno o osobnom poimanju civilnosti i odgovornosti spram (lokalne) zajednice. Imajući na umu istraživanja koja sustavno pokazuju da je integracija civilne misije u temeljne akademske djelatnosti jedini održivi put njezine integracije na sveučilište, jasno je da se ona veže uz transformaciju tradicionalnih obrazaca nastavnih i istraživačkih aktivnosti, pri čemu sveučilišni nastavnici postaju njezini ključni nositelji. Ovim se istraživanjem analiziraju mogućnosti integracije civilne misije u akademske djelatnosti na hrvatskim sveučilištima s obzirom na osnovne determinante njezine uspješne integracije: (I) spremnost sveučilišnih nastavnika na uvođenje promjena u svoj svakodnevni nastavni i istraživački rad, (II) stavove i vrijednosne dispozicije koje sveučilišni nastavnici zauzimaju spram civilne misije, te (III) mehanizme institucionalne podrške koji bi ih potaknuli na integraciju civilne misije u temeljne akademske djelatnosti. Posebna pozornost u radu posvećena je idenitifikaciji obilježja sveučilišnih nastavnika spremnijih na integraciju civilne misije u akademske djelatnosti. Istraživanje karakterizira kvantitativni istraživački pristup, a empirijski podaci prikupljeni su metodom anketiranja na reprezentativnom uzorku od 570 ispitanika (sveučilišnih nastavnika), pri čemu se koristila mrežna anketa. Spremnost sveučilišnih nastavnika na uvođenje promjena u svoj svakodnevni nastavni i istraživački rad ispitivala se primjenom Teorije difuzije inovacija (Rogers, 1962), što predstavlja prvi pokušaj utvrđivanja skupina prema faktoru inovativnosti / spremnosti na prihvaćanje promjena u populaciji sveučilišnih nastavnika u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da je među sveučilišnim nastavnicima 14, 2 posto onih koji prihvaćaju promjene u nastavnom i istraživačkom radu (inovatori i rani usvajači), 33, 7 posto neutralnih (rana većina) i 46, 8 posto onih koji se promjenama opiru (kasna većina i kolebljivci, još ih se naziva kozervativcima). Inovatori i rani usvajači dominantno su sveučilišni nastavnici izabrani u znanstvenonastavno zvanje, u rasponu od 31. do 50. godine života, dok ih je najmanje među najmlađom dobnom skupinom. Najmlađu dobnu skupinu, do 31. godine starosti dominantno čini skupina kasne većine i kolebljivaca, pa rezultati istraživanja impliciraju da su najmlađi suradnici na hrvatskim sveučilištima najmanje spremni na prihvaćanje promjena u svakodnevnom nastavnom i istraživačkom radu. Vrijednosne dispozicije i stavovi sveučilišnih nastavnika, prema analiziranim aspektima civilne misije, pokazuju da većina sveučilišnih nastavnika u Hrvatskoj uvažava civilnu misiju i njezina načela kao važnu svrhu visokog obrazovanja. Iskazuju pozitivne stavove spram civilnog zalaganja, i uvažavaju odgovornost sveučilišta i sveučilišnih nastavnika u poticanju civilnog zalaganja studenata te obrazovanju društveno odgovornih i aktivnih građana. Međutim, koncept civilne misije slabo povezuju s doprinosom sveučilišta razvoju lokalne zajednice, a usmjerenost sveučilišnih potencijala na suradnju s dionicima u lokalnoj zajednici ne procjenjuju značajnom. U svom svakodnevnom nastavnom i istraživačkom radu najmanje teže razvoju motivacije, te znanja i vještina studenata za rješavanje problema lokalne zajednice. Procjenjujući mogućnosti promocije civilnog zalaganja u nastavnim i istraživačkim aktivnostima, sveučilišni nastavnici smatraju da se zalaganje studenata u zajednici ne može promovirati niti poticati putem nastave redovitih kolegija, pa prednost daju izbornim i ciljano osmišljenim kolegijima. Na integraciju civilne misije u nastavne i istraživačke djelatnosti najviše bi ih potaknuli: (I) interes studenata, (II) osigurana administrativna potpora i infrastruktura, (III) fleksibilne mogućnosti opterećenja u radu i vrednovanja različitih akademskih aktivnosti, (IV) financijska potpora za troškove osmišljenih aktivnosti te (V) osiguranje mogućnosti usavršavanja. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da veću spremnost na promjene u svom svakodnevnom nastavnom i istraživačkom radu te veći stupanj senzibilizacije spram koncepta civilne misije sveučilišta iskazuju: (I) sveučilišni nastavnici društveno- humanističkih i umjetničkih područja, (II) žene, (III) nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju i (IV) dobna skupina sveučilišnih nastavnika od 41. do 50. godine. Najmanje spremni na promjene u svakodnevnom nastavnom i istraživačkom radu, s iskazanim manjim senzibilitetom spram koncepta civilne misije, jesu najmlađi ispitanici do 31. godine, u suradničkom zvanju. Provedeno istraživanje otvara nova istraživačka pitanja usmjerena različitim aspektima odnosa hrvatskih sveučilišta i (lokalne) zajednice u kojoj ona djeluju. Osim što se u domaćem znanstvenom diskursu prepoznaje potreba sustavnijeg istraživačkog pristupa područjima treće, i civilne misije sveučilišta, utvrđuju se specifična pitanja i izazovi usmjereni razvojnim mogućnostima integracije civilne misije u akademske djelatnosti na naša sveučilišta. Imajući u vidu pozitivne stavove sveučilišnih nastavnika spram pojedinih aspekata civilne misije, te s obzirom na procjenu motivacijskog potencijala pojedinih institucionalnih mehanizama, kao podrške u integraciji civilne misije u akademske djelatnosti, provedenim se istraživanjem prepoznaje dio dostupnih razvojnih mogućnosti za integraciju civilne misije na naša sveučilišta, i predlažu smjernice stvaranja poticajnog okruženja za njezinu integraciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA