ࡱ> _a^'`abjbjLULU .n.?.?#    lp  $h/N  222   2 222 | 0!j r202} }2}2 2 (   napisao Alen }uni Bton brut kao paradigma arhitekture moderne BORIS KRSTULOVI, Kompleks Elektroslavonije i Ra unsko-dispe erskog centra u Osijeku Sredinom 70-ih godina, u vrijeme airenja postmodernisti ke misli u svijetu, u Hrvatskoj se podi~e viae zgrada Elektre ija avangardnost u kontekstu onodobnih 'stilskih' strujanja mo~da najranije reflektira utjecaje Blakeovih i Jencksovih ideja u nas. I dok graevina u ulici Kranjavoga u Zagrebu arhitekta Milana `osteri a (natje aj iz 1973.) ozna ava gotovo potpuni odmak od Corbusierovih postavki, a tek neato umjereniji postmoderni prosede pokazuje karlova ka Elektra Dra~ena Posaveca (1976.-1978.) - najvei broj 'elektri' oblikovno vjernih kasnome modernizmu potpisuje arhitekt Boris Krstulovi. U toj skupini njegovih realizacija isti u se upravno-pogonski kompleksi Elektroslavonije u Osijeku (1967.-1971.) i Slavonskome Brodu (1972. 1981.), te poslovno-pogonska zgrada Elektre u Vara~dinu (1974.-1977.) kojoj Ivo Maroevi pripisuje atribute 'novoga kubizma'. Iako je rije  o nizu objekata sli ne namjene, Krstulovi na pojedinim lokacijama iz konteksta i zadanog zadatka izvla i uvijek neato novo, posebno istra~ujui odnose unutarnjega i vanjskog prostora. U Slavonskom Brodu intervenira u samom srediatu grada, uz ve postojee staro urbano tkivo, dok je Osijek predstavljao avanturu graenja na periferiji, u zoni lake industrije bez sna~nijih mogunosti referiranja na tada joa neizgraeni neposredni okolia. Opus Borisa Krstulovia, uz graevine velikog mjerila i a priorne tehnoloake zahtjevnosti, karakterizira i usmjerenost ka stambenoj arhitekturi, poput zgrada u Crikvenici (1965.) i Vara~dinu (1982.), zagreba kih realizacija na Zelengaju (1987.), Sv. Duhu (1991.), i u De~manovu prolazu (2003.), te osobito antologijske stambeno-poslovne uglovnice u Petrovoj ulici (1960.) koja se smatra jednom od najboljih zagreba kih interpolacija uope. Uz projektantske ambicije, Krstulovi je simultano razvijao i pedagoaki anga~man na fakultetu, gdje nakon diplome kod Alfreda Albinija postaje njegov asistent. Proces u enja i sublimacije iskustava, ali i njihova prosljeivanja na mlade, nastavio je kod Zvonimira Vrkljana, a nakon odvajanja Graevinskog fakulteta i kao asistent, kasnije nasljednik na katedri Radovana Nikaia. U tome nastavnom okru~ju imao je priliku razvijati naglaaeno konstruktivne mogunosti projektiranja, a afinitet ka promialjanju i koriatenju suvremenih materijala i inovativnih strukturnih elemenata okrunio je doktoratom Specifi ni princip konstituiranja fleksibilnih arhitektonskih prostora (1987.). Zanimljivo je da je tema disertacije rezultat viaegodianjih istra~ivanja zapo etih baa na osje koj Elektroslavoniji - jer, kako sam autor ka~e '& prvo sam sagradio kue, a zatim o njima napisao doktorat& '. Na pozivnom natje aju za kompleks Elektroslavonije 1967., Krstulovi na poticaj kolega radi za projektni biro 'TEB' razvijajui, meutim, potpuno samostalni projekt. Polazei u projektiranju ab ovo, bez prethodnih provjerenih modela, ve u samom lociranju zgrade pokuaava ostvariti ideju o pro~imanju vanjskih i unutarnjih komponenti arhitekture. U funkcionalnoj 'topografiji' prostora razvija postupni prijelaz iz javnog u 'privatno' postavom sadr~aja druatvenog standarda (kuglana, prostor za biljar i ping-pong) ve na samome ulazu, budui da su oni bliski vanjskim korisnicima i po potrebi ih je mogue odijeliti od ostatka kompleksa. Od ulaza kree galerija-most, linearna 'ki ma' koja povezuje s jedne strane prostore za upravno-administrativno-tehni ko osoblje, i s druge strane pogonske prostorije (radionice, gara~e, skladiata). Osim ato je 'mosnom' komunikacijom uspjeano omogueno vizualno pro~imanje razli itih prostora, ta 'topla veza' ujedno je i nosa  pogonskih instalacija, a njezinim odizanjem na katnu niveletu kolne i pjeaa ke komunikacija razdvojene su u dvije razine. Meutim, glavna okupacija Borisa Krstulovia u toj I. fazi osje ke Elektroslavonije bila je organizacija proizvodno-skladianih prostora, za koje je smatrao kako bi osim namjenom, trebali i oblikovanjem i materijalima odavati diferentni re~im koriatenja. Noviteti su vidljivi ve u primjeni konstruktivnih elemenata i njihovom oblikovnom kontrastu, gdje prostor koji ozna ava 'rad/dinamiku' (prozvodnja) ima heterogenu vanjsku plohu zidova od opeke, dok kod prostora 'razmialjanja/tjelesne stati nosti' (administracija) autor zidove tretira homogeno, s vidljivim armiranim betonom. Hale osloboene stupova nadsvoene su sjajno dizajniranim zenitalnim kupolama smjeatenim na kasetiranom AB stropu modula 2x2 m. Unutar&(>. 0 2 4 D   ( D \ p * 0 6 H P Ǽzzszlzze^ he0h8RI he0hr/` he0h73 he0h># he0h\8he0h 6 he0hx he0h he0h^ he0h2;8hh CJaJhh2;86CJaJhh2;8CJaJhhYQCJaJh>h2;8CJ$aJ$h>h>CJ$aJ$h>h>6CJ$aJ$h2;8h hza$&(0 2 4 j&vAI2VWd\xaza|a~aaa$a$gd5a     4 6 > T ` $ * < > P f BRbtvx (FHVnϹݲȲȫݫݣݫݫݜݜݣݫϕ he0hMRA he0h=.he0h8RI6 he0h0 he0h =he0hx6 he0hJu he0h he0hx he0h5 he0h8RI he0h># he0h he0h73 he0h\8:68F\^$&>J8b<@^`vx2Hjnֳֺֺ he0hu he0hH`e he0h6i he0h? he0hBZ/ he0hr/` he0h he0hUc he0h  he0h0E he0h3 he0hbB$ he0hza he0h = he0h=. he0hMRA he0h6 N` .82pv~"$.4BVXlz6<Tj뺳묳ֺ֬ he0h|? he0h6i he0hBZ/ he0h*0Q he0hn. he0h0E he0h1 he0hUc he0h73 he0h,? he0h4c he0h = he0h` he0h3 he0hr/` he0h57 (6:HLbht~28>@Lp,24LXZr|Ddf̶̽ӨӊӨӨ he0hn. he0hD he0hhe0h"6he0hyDn6 he0hyDn he0h` he0h3 he0h5he0h6i6 he0h6i he0h" he0h1 he0h73 he0h|?he0hUc6he0h|?61frv  B R X !!2!8!:!J!L!`!p!!!2":"F"t"""""#"#4#B#### $ $\$t$$$$$$.%0%2%N%P%`%t%v%%%%%%&&ۿͿԸƱƱԪԪԪԪԪ he0he7 he0h] he0hM he0h<] he0h = he0h he0hG6 he0h@F! he0hn. he0h` he0hD he0h~E)he0h~E)6@&.&4&J&j&&&&''' ''''''((,(@(N(d(((((( )X)Z)n))))**R*T*x*****"+(+*+8+>+@+~++++++++++++,Dz he0h& he0hBZ/ he0h7@ he0hB he0h73 he0hn. he0hUEhe0hm)6 he0hm) he0he he0h@F! he0h] he0h` he0he7>nja fleksibilnost kojoj arhitekt te~i ostvarena je posebnim monta~no-demonta~nim elementima ime je, ovisno o potrebi, postignuta raznolika i promjenjiva pulsacija s uvijek novom dimenzijom koriatenja. Uz nadsvjetlo, psiholoaki va~nu potrebu za direktnim pogledom iz halskih prostora prema prirodi i zelenilu Krstulovi artikulira uskim vertikalnim otvorima spuatenim do poda, kroz koje gotovo scenografski prodire tanak snop sun evih zraka. Upravo prvotni kompleks Elektroslavonije (realiziran 1971.) temelj je razumijevanja nekoliko godina kasnijeg (1972.-1978.) Krstulovievog Ra unsko-dispe erskog centra (RDC), interpoliranog u ve gotovi pogonski sklop. Tretman ovoga samostojeeg objekta u sebi integrira postavke organizacije i materijala, ali i oblikovanja, ranije primijenjenog u Slavonskom Brodu, budui da su startni parametri bili gotovo identi ni. RDC je koncipiran u tri dijela kroz potpunu kompozicijsku simetriju. U prvi su plan postavljena dva ista dispe erska centra zrcalno simetri na u odnosu na sredianju os, interpretirana kao 'futuristi ka' okosnica cijele zgrade. Zbog ograni enih dimenzija parcele impresivni 'lebdei' volumeni konzolno zalaze nad javni pjeaa ki plo nik, ato prema rije ima autora '& stvara u prolazniku osjeaj kako je napravljen dodatni napor radi poativanja njegove prisutnosti, a istak ga ujedno atiti i od padalina& '. U stra~njem dijelu parcele je ra unski centar s konstruktivnim biroom te prateim sadr~ajima razvijenim po cijelom perimetru zgrade. Prostorna dinamika do~ivljava se u kontrapunktu stabilnih formi kvadra (koji 'udomljuju' fleksibilne sadr~aje), i fleksibilnih otvorenih formi, koje pak 'nastanjuju' stati ni prostorni sadr~aji. Razigranost unutraanjosti prati ekspresivna vanjatina sna~nih, gotovo skulpturalnih formi. Na pro eljima Krstulovi ostavlja vidljivi armirani beton s otiscima drvene oplate u povrainskoj teksturi, ime se oblikovnim vokabularom - mo~da i najsna~nije u naaoj novijoj arhitekturi  pribli~io paradigmi brutalizma (prema Corbusierovoj sintagmi bton brut primijenjenoj u Marseillesu). Iako taj pojam kod nas nije pobli~e obraivan, niti su u teorijskoj literaturi jasno specificirani hrvatski primjeri s 'brutalisti kim' inklinacijama - u veoj ili manjoj mjeri prepoznajemo ih ve u Galievim zgradama na Vukovarskoj ulici u Zagrebu (1953./54.), a potom osobito u hotelskoj arhitekturi 70-ih godina, primjerice na 'Dubrovnik palas' hotelu Andre i in-`aina (1969.-1972.), dubrova kom 'Libertasu' istog autora (1968.-1974.), kompleksu 'Babin kuk' (1972.-1976.), opatijskom 'Adriaticu' Branka }nidareca (1971.), te na pore kim hotelima 'Kristal', 'Rubin' i 'Dijamant' Julija de Luce (1970.-1975.). U industrijskoj arhitekturi s estetikom 'sirovog' betona uspjeano se okuaao Milan `osteri  na Tvornici kruha u Vukovaru (1976.), od robnih kua antologijski je primjer vara~dinska 'Vama' Aleksandra Dragomanovia, Radovana Nikaia i Ede `midihena (1969.- 1978.), dok je u Zagrebu strukturno mo~da najsna~nije djelo s brutalisti kim prosedeom 'Paviljon 12' na Zagreba kom velesajmu, takoer iz 70-ih godina. U kona nici, osje ka je Krstulovieva betonska zgrada likovni artefakt oblikovan kiparskim umijeem koje je autor, ne slu ajno (kao i gotovo nepoznate intimne slikarske geste) prakticirao u svoje 'slobodno vrijeme'. Primjenjiva na sva djela Borisa Krstulovia je istovremena posveenost vanjatini graevine i interijeru, gdje 'uateeno' na gradnji arhitekt ula~e u unutraanjost stvarajui osebujni 'total-dizajn' prostora koji i danas, nakon odmaka od 32 godina, izgleda suvremeno, gotovo futuristi ki! Fotelje salona oblikovane u maniri ranih epizoda 'Zvjezdanih staza', stol za dva radna mjesta postavljen u prostoru kao da lebdi, fiksni stolovi u funkciji nosa a instalacija... I najmanji detalji ureenja unutraanjosti podlo~ni su istoj procesualnosti kao i cjelina arhitektonskoga djela. Poativanjem naslijea, suvremenosti i konteksta - uvjetno re eno tradicionalizma koji je u najboljoj mjeri dograivao trendovskim refleksijama na internacionalnu arhitektonsku scenu  Boris Krstulovi je nakon niza osvojenih zna ajnih priznanja (godianje nagrade Vladimir Nazor 1972., Viktor Kova i 1978., Borbine nagrade 1972. i 1979., nagrade Zagreba kog salona 1979. i 1986& ) u lipnju ove godine zaslu~eno primio nagradu Vladimir Nazor za ~ivotno djelo. Akcentni segmenti njegova opusa ve danas se smatraju klasikom naae kasne moderne, a iznimna djela poput osje ke Elektroslavonije i pripadajueg RDC-a, i nesumnjivom arhitektonskom baatinom. ,>>L>^>`>f>v>>>>>>>>>>>>??????J?L?R?z???????@@8@R@T@h@@@@@@@@A.ArAtAvAAAAAA跰̩ө̢̛he0hn.6 he0hy he0h6i he0h+ % he0h5 he0h c he0hBZ/ he0h<] he0h$} he0hPQ he0h* he0h he0he7 he0hB he0h7@U9AAAABBfBhBlBnBBBBBBBB&C(C*C,CFC`CCCCCCD DDD(D*DNDPD`DfDDDDDDE2EDEHEVE\EEEEEE FFF򿸱몣ݪ򜱕ݿ he0hH`e he0h2 he0hB he0hPQ he0h:F he0h]5 he0h=t he0h c he0h5he0hn.6he0hBZ/6 he0hBZ/ he0h<] he0h he0hy he0hn.8F,F4F6FrFFFFJGNGZGGGG`HrH~HHHHHHHHHRIfIhIIIIII,J2J8JFJTJjJJJJJJJJJKK MlMMMMNN8NNvNNNNO O:PDPPP(Q*QDQ\QtQQQQQQQQQZR`RxR>SST>TTTTTTTT U0V2VLVbV~VVVVžśŰśŷ he0h& he0hZt he0h u he0hnb he0hS he0hi9 he0hi he0h\%Q he0hSr he0h73he0h736he0h"p6he0h h6 he0h"p he0h&7VV W2W>W`WWWWWWWWWWXX X@XXXpXXXXXXX Y&Y:YLYNYPYZY\YhYjYYYYYYYZ"Z0ZTZfZZZZ<[d[|[[[[[[&\6\ݺݺȳȺȬȬȺȺȺȺȺȬȬȥȺȺ he0h*0Q he0h& he0h h he0hd he0hJ he0h(*c he0h|^ he0hn. he0hw3 he0h"p he0h he0h he0hPQ he0h&<6\`\d\|\\\]]]:]z]]]]]<^R^r^t^^^^^^^^ __>_X_\_^______ ````a&a*a.aFadatavaxazaaaְְָ֩֩䢛 h h& he0hft he0h& he0hihe0h6 he0hPQ he0h hhe0h|^6he0hX 6 he0h he0hd he0h|^ he0h = he0h*0Q he0hX 4,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4U@4 " Hyperlink >*phB'B SrComment ReferenceCJaJ<< Sr Comment TextCJaJ@j@ SrComment Subject5\H2H Sr Balloon TextCJOJQJ^JaJ#nAB~ 52!######000000000000000000000000~ 5#K0K0K0 K0K0K0 f&,AF MV6\a123456aa @BmnLMpq  LMTUpq12;<LM  ' /0;<TV}~  +:ej   & ' , . C D O P b ) * } ~  8 : .  NO>Ler*,AB~/0;<[\ceuw)*45opwy()36acgi!"2Hp9:@BRS?@STXY#%5 dfMNt ~ij|}XZij \ !!r!!!!!!!1"2"9":"H"I"^"_"m"n"u"v""""""""n#~######@B}~ 451!2!####`_^ue^6i10Ei9@F!>#?#bB$+ %~E)*X+=.BZ/0e0|/373]52;8\8,?|?7@MRAUE:F8RIJ\%Q*0QPQYQxNU]<]r/`za(*cH`e hyDn"p=tZtft uJu$}m)nbe7UcSrDR uy5`S &n.g&3 =>&x?Dd2X "M1iB4c cG6i w3B|^@##7## #PP P PPPPP P$P&P(P*P>UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial5& >[`)Tahoma"mmVk@Vk@!r4d##2HX)? 2 Alen }uniAlenAlenOh+'0p   , 8 DPX`h Alen uniAlenNormalAlen2Microsoft Office Word@F#@fj@fjVk՜.+,0 hp|  @#'  Alen uni Title  !"#$%&'()*+,-./012345679:;<=>?ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUWXYZ[\]`Root Entry F8jbData 81Table@}WordDocument.nSummaryInformation(NDocumentSummaryInformation8VCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q