ࡱ> y{x'`ybjbjLULU ..?.?% +"  $#hM&!  ! !     yf 9 !0+",& && "   !! +"   Alen }uni Koordinate arhitekture akademika Branka Kincla XYZ  Monografija i izlo~ba projekata, Kabinet grafike HAZU, 25. 5. - 20. 7. 2010. Koordinate arhitekture akademika Branka Kincla XYZ  Monografija i izlo~ba projekata, Kabinet grafike HAZU, 25. 5 .- 20. 7. 2010. Kabinet grafike HAZU Zagreb, 2010. Str. 148, ilustr. 199 [28/ 24 cm, meki uvez] Tekstovi: Ivan Juras, Hela Vukadin Doronjga, Toni Beali Recenzent:Velimir Neidhardt Urednica: Slavica Markovi Fotografije: Damir Fabijani, Darko Kolar, Branko Kincl Lektura: Suzana Juki, Salih Isaac, Saaa Vagner Grafika: Sensus Design Factory / Nedjeljko `poljar ISBN 978-953-154-926-4 CIP 739719 [NSK Zagreb] Recentni arhitektonski opus akademika Branka Kincla nedavno je predstavljen izlo~bom u Kabinetu grafike HAZU, uz popratni katalog-monografiju radova. Selektivno odabrani projekti svrstani su u tri skupine: urbanizam/promet, sport i stanovanje/javni objekti. Tematska podjela novijega opusa jasno je predstavila Kincla kao kompetentnog arhitekta, urbanista i konstruktera. Tripartitna kompozicija postava izlo~be idejom se reflektira i u opse~nom katalogu. Tematskom 'podjelom' objekata trima profesijski razli itim kriti arima Kincl je, ve~ui uz svakoga od autora tekstova jednu od koordinata XYZ, naglasio interdisciplinarnost kojoj te~i u svome radu. Ivan Juras (X) osvrnuo se na urbanisti ke projekte, Hela Vukadin-Doronjga (Y) na one vezane za sport, dok Toni Beali (Z) prezentira javne i stambene graevine. Ispreplitanjem biografskih podataka i osobnih sjeanja autora s estetiziranim grafi kim prikazima projekata, ostvarena je tematski zaokru~ena publikacija gotovo monografskog karaktera. Nedavna monografska izlo~ba akademika Branka Kincla simboli no naslovljena XYZ, svojom matemati kom sintagmom jasno nazna uje autorovo poimanje vlastitih algoritama u arhitekturi. Konceptom izlaganja Kincl je selektivno predstavio novije projekte svrstane u tri skupine: urbanizam/promet, sport i stanovanje/javni objekti - izla~ui ih u pano i plakatnoj formi  decentno, gotovo komorno, u tek dvije galerijske dvorane Kabineta grafike HAZU. Tematskim fragmentiranjem recentnoga opusa omogueno je is itavanje svestranosti Kincla kao arhitekta i urbanista, ali istovremeno i kao projektanta s in~enjerskim umijeem i kompetentnim poznavanjem konstrukcije. Tripartitna kompozicija postava reflektira se i u opse~nom katalogu koji prati izlo~bu tematskom 'podjelom' objekata trima profesijski razli itim kriti arima ime je Kincl, ve~ui uz svakoga od autora tekstova jednu od koordinata XYZ, naglasio interdisciplinarnost kojoj te~i u svome radu. Ivan Juras (X) u formi uvodnika iznosi kratku (do~ivljajno subjektivnu) biografiju Branka Kincla, predstavljajui ga kao osobu s '& nedopustivo velikim stvarala kim opusom'. Osvrnuvai se na urbanisti ke projekte, isti e prvi GUP grada Zagreba (1971.) u kojemu Kincl sudjeluje kao jedan od autora u timu Josipa Uhlika. Va~nost spomenutoga plana je u redefiniranju kvaliteta grada, ponajviae kroz o uvanje urbanih vizura, s naglaaenom pa~njom spram polo~aja Medvednice i obalnog pojasa Save. Zaokupljenost fenomenom grada Kincl nastavlja i kroz DUP Centra Zagreba (1978.), te u Studiji centralnog podru ja Zagreba (1981.) nastaloj u suradnji s Nevenom `egviem, u kojoj se 'privode kraju' neke ranije dileme iz GUP-a. Rjeaenje zone Njivica na zagreba kom Trnju (1976.) nastalo u 'meuvremenu' velikih Kinclovih gradskih projekata paradigma je njegova 'urboarhitektonskog' pristupa U recentnim studijama razmatra i urbanisti ko-prometne probleme, kao ato su sjeverna tangenta ili ~eljezni ki sustav aireg podru ja Zagreba. Kincl pokazuje i neskriveno zanimanje za gradske mostove. U njih osim in~enjerskih ideja uklju uje i dizajnersko-skulpturalne elemente - mo~da ne kao osnovnu temu projekta, ali u kona nici svakako naglaaenu njihovim neobi nim oblikovanjem. Vidljivo je to u oba prezentirana primjera  Mostu Bundek (projektiranom u suradnji s Jurom Radiem) i Jarunskome mostu (s Veljkom Prpiem). Za jedan od najveih Kinclovih pothvata - prvu nagradu na meunarodnom natje aju za novu Zra nu luku Zagreb (s Velimirom Neidhardtom i Jurom Radiem) - primjereno je ostavljen 'blok' s detaljnijom grafi kom prezentacijom. Taj u stru noj javnosti dvojbeno valorizirani projekt koji je iza sebe 'ostavio' Normana Fostera, Zahu Hadid i Shigeru Bana, Juras opisuje kao '& tehni ki-tehnoloaki-ekoloaki visokog standarda', ime je ostvaren '& potpuno harmoni an odnos lokalnog i globalnog'. Temi aerodroma Kincl se doskora vraa joa jednom - futuristi kim projektom Zra ne luke Donjeck u Ukrajini (2009.). U 'trenutcima opuatenosti za boravka u ljetnoj akoli u Motovunu& ', kako navodi Ivan Juras, Kincl je izradio gotovo utopijsku Studiju podmorskog tunela izmeu Hrvatske i Italije (1996.), istra~ujui varijante trase Savudrija-Grado (20 km) i Savudrija-Lignano (35 km). Utv|    | Ƹ~l[M[M$:'--HW]`hmm^uy $dha$gd$Ugd$U$a$gdxfhnpr:<L`ntУУvgXIЅhlF/hiB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/huaB*OJQJphhlF/hIjB*OJQJphhlF/h\B*OJQJphhlF/hFnB*OJQJphhlF/hAB*OJQJphhlF/h}B*OJQJphhlF/hBB*OJQJphhlF/h^N3B*OJQJph hlF/hCe6B*OJQJphhlF/hFiNB*OJQJph$TXvᴣteVGVGhlF/h!.B*OJQJphhlF/hCeB*OJQJphhlF/h}B*OJQJphhlF/hIQB*OJQJphhlF/hbB*OJQJph hlF/h6B*OJQJph hlF/hIQ6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/huaB*OJQJphhlF/h^N3B*OJQJphhlF/hmB*OJQJphhlF/h-B*OJQJph DHJ`|~PT\rôôᥴxiZZKKxKhlF/hQ5)B*OJQJphhlF/h\B*OJQJphhlF/h_hB*OJQJphhlF/huaB*OJQJphhlF/hFnB*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/hCeB*OJQJphhlF/hmB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h!.B*OJQJphhlF/hIQB*OJQJphhlF/hIjB*OJQJph&(8LNTVZn|~2NPRôååÖÇÖxiZxiiKhlF/h`@7B*OJQJphhlF/hFnB*OJQJphhlF/hbB*OJQJphhlF/hcB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h?9B*OJQJphhlF/h-B*OJQJphhlF/hIjB*OJQJphhlF/hFiNB*OJQJphhlF/hPIB*OJQJphhlF/hmB*OJQJphhlF/hQ5)B*OJQJph<>@BDZ\h$&,DFHᣔvvvvgXghlF/h>MB*OJQJphhlF/h_hB*OJQJphhlF/h)B*OJQJphhlF/hQ5)B*OJQJphhlF/huaB*OJQJphhlF/hPIB*OJQJphhlF/h}oB*OJQJphhlF/h?9B*OJQJph hlF/hCe6B*OJQJphhlF/h-B*OJQJphhlF/hbB*OJQJph  &2hx ҃ttteVtetetVhlF/hB*OJQJphhlF/h`@7B*OJQJphhlF/h?9B*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/hCeB*OJQJphhlF/hqB*OJQJph hlF/h6B*OJQJph hlF/hQ5)6B*OJQJphhlF/hQ5)B*OJQJphhlF/h)B*OJQJphhlF/hB*OJQJph  P \ ^ t ~ ! !!,!F!V!f!ôãÃraRC4hlF/hB*OJQJphhlF/h)B*OJQJphhlF/hNB*OJQJph hlF/hN6B*OJQJph hlF/h`@76B*OJQJph hlF/hC"6B*OJQJphhlF/hB*OJQJph hlF/h6B*OJQJphhlF/hP@_B*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/h?9B*OJQJphhlF/h`@7B*OJQJphhlF/hPIB*OJQJphf!h!j!z!~!!!!!!!!!!!!!"@"""""#&#8#`#d#$8$<$>$N$Z$^$$$$$%ᴣvggghlF/hw:B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hNB*OJQJphhlF/hP@_B*OJQJph hlF/h6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h)B*OJQJphhlF/h`@7B*OJQJphhlF/hqB*OJQJph&%% %N%%%%%%%%& && &0&<&>&x&z&&&&&&&&&' ' 'ôҥÔrcTÔhlF/hcB*OJQJphhlF/hPIB*OJQJph hlF/hc6B*OJQJph hlF/hw:6B*OJQJph hlF/hq6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h}B*OJQJphhlF/hw:B*OJQJphhlF/hqB*OJQJphhlF/h)B*OJQJphhlF/huaB*OJQJph '$'4'8':'d'x'''''''''((((h((((((((ôxgVgGxGxGhlF/hNB*OJQJph hlF/hWd6B*OJQJph hlF/hq6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hqB*OJQJphhlF/htsB*OJQJphhlF/h/@'B*OJQJphhlF/hWdB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h,B*OJQJphhlF/hw:B*OJQJphhlF/hB*OJQJph(R)T)`)**2*^*`*b*t*v*x****0+@+++++++v,,F---ôôåÖôÇxgxxxVx hlF/hY36B*OJQJph hlF/h6B*OJQJphhlF/hY3B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h,B*OJQJphhlF/hWdB*OJQJphhlF/h>MB*OJQJphhlF/htsB*OJQJphhlF/hPIB*OJQJph--.TT"TLTPTRTVTrTtTTTTTU&U8U:UJUUUVHVJVZVjVVVVVVVVVW0WпᒡᒃttehlF/hetB*OJQJphhlF/htsB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/h>MB*OJQJphhlF/h0B*OJQJph hlF/hCe6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphUhlF/h0SfB*OJQJphhlF/hcB*OJQJph% drugoj cjelini, Hela Vukadin Doronjga (Y) pod naslovom 'Ovojnica za tijelo u pokretu', prezentira Kinclove natje aje, izvedbe i prijedloge vezane uz sport, nastale u razdoblju 1998.-2009. godine. Doronjga na po etku isti e arhitektov prosede, naglaaavajui va~nost analize prostorne promjenjivosti (zapravo multifunkcionalnosti), te konstruktivne strukture kao dominanti u slo~enom projektiranju sportskih graevina. Poseban pristup promialjanju takve dualnosti vidljiv je na primjeru Tenis centra Tuakanac (realizacija 2001.). Vanjskom pojavnoau, jednostavnoau i istoom objekt odaje dojam tradicionalnog oblikovanja i odabira materijala (drvo, kamen na ulazu), gotovo u maniri modernisti kih ideja nekih obiteljskih kua. Doronjga hrabro interpretira eksterijer, odlazei mo~da i (pre)daleko u povla enju paralela s projektima meuratnih korifeja, poput Galia i Iblera. U untraanjosti arhitekt kontrastno primjenjuje high-tech konstrukciju s modularno rijeaenim lameliranim lu nim nosa ima. Posebna Kinclova naklonost drvenim konstrukcija takoer je primjetna i kod projekta Stadiona Hrvatski Dragovoljac u Sigetu (1999.) gdje je suzdr~anost oblikovnog izri aja primjerena skromno programiranom kapacitetu i financijskim mogunostima investitora. Meu nerealiziranim prijedlozima, studijama i natje ajnim projektima sportskih sklopova izdvajaju se Zatvoreno skijaliate Sljeme (2003.), Pliva ki centar Svetice (2005.), Dom hrvatskog rukometa (2006.), Nogometni kamp Kajzerica (2006.), Sportski centar Brestovac smjeaten na padinama Medvednice (2007.), a izvan Zagreba Stadion Lapad u Dubrovniku (2009.). Od sportskih objekata velikog mjerila nezaobilazan je Stadion Maksimir, u Kinclovom vienju bitno druga iji od izvorne Turinine ideje iz 1946., ato i ne udi s obzirom na naglaaene ambicije kluba, ali i grada koji u rekonstruiranom stadionu vidi viaenamjenski kompleks prilagoen za velike priredbe sportskoga, javnoga i zabavnoga karaktera. Unato  prvotnome Kinclovom projektu koji predvia kvalitetnu aktivaciju okolnog prostora oblikovanjem predtrga-platforme (ispod kojeg bi se izvele gara~e) i kompleksnosti fasade strukturirane od eli nih horizontalnih lamela, viaegodianja nedovraenost stadiona stvara u javnosti negativnu sliku o cijeloj ideji, ponajviae zbog neinformiranih i u osnovi posve nekompetentnih novinskih napisa kojima se kompromitira kreativna invencija autora. Mo~da je to posljedica Kinclovoga uobi ajenog 'preuzimanja rizika' i odgovaranja na aktualne 'u~arene' teme - ato ovaj stadion na viae do~ivljajnih razina svakako jest& . Nedovraenim, to nije nerealiziranim Kinclovim velikim projektima pripada i natje ajni rad za Arenu Zagreb (2007.), osmialjenu kao landmark jugozapadnog ulaza u grad. Pokuaaj je to formiranja zgrade kao simbola, usmjeren na atraktivnost oblikovanja vanjske ovojnice kojom dominira senzacionalizam transparentne obloge u kombinaciji s eli nom potkonstrukcijom. Iako je rad osvojio prvu nagradu, za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva zbog raznih je 'nearhitektonskih' okolnosti ipak izvedena druga dvorana, prema rjeaenju Studija UPI-2M-a. Naposljetku, svojevrsnom hibridizacijom i kombinacijom ovih projekata (Arena, Maksimir) osmialjen je i Stadion Kajzerica (2008.), kao joa jedna od recentnih sportskih vizija Branka Kincla. U posljednjoj dionici izlo~be i monografije prezentirane su autorove javne i stambene zgrade, sabrane pod asocijativnim nazivom 'U okviru teksture grada'. Toni Beali (Z) prezentira projekte od Kue za znanstvene novake u Borovju i objekata naru enih od strane Tvornice duhana Rovinj (za Osijek i Kanfanar), do nadogradnji u centru Zagreba, Poslovno-hotelske zgrade (Savska ulica), slo~enih interpolacijskih sklopova poput Ban centra u Cesar evoj ulici i viaestambenih zgrada (Zagreb, Sesvetski Kraljevac). Tekstualno reducirano, ali grafi ki jasno, predstavljeni su i koncepti 'istarskog ciklusa' hotela u Rovinju i Motovunu, vile u Buzetu, te novih gradskih vrata Motovuna. Kincl senzibilno projektira Centar za gluhoslijepe Dodir na zagreba kom Jarunu, zatim u istom ciklusu Biomedicinsko srediate na zagreba koj `alati, Kompleks zdravstvenog turizma u Stubi kim Toplicama, itd. Poslovnu arhitekturu reprezentiraju projekti Eurodom u Osijeku, Centar Draga u `ibeniku. Tematski zaokru~enim izlaganjem recentnog opusa akademika Branka Kincla izlo~ba je s estetiziranim popratnim katalogom dobila pregledni trajni trag za budue koriatenje. Iako je izlo~ba po ~elji samoga autora osmialjena kao selektivna prezentacija radova koji najbolje interpretiraju njegov stvarala ki senzibiltet i autorski rukopis - kriterij tiskanoga izdanja ipak je trebao uklju iti vei ili ukupni broj projekata, barem faktografskim dodatkom na kraju knjige, ato bi bio korak ka sintezi Kinclova iznimnoga arhitektonskoga opusa. 0WBWFWHWWWWWWWWWWW"X(XXXXXXXXHYYYYYYYZZ(Z@ZjZlZôãttteeeteehlF/hzN#B*OJQJphhlF/h\OB*OJQJphhlF/h[B*OJQJph hlF/hzN#6B*OJQJph hlF/hts6B*OJQJphhlF/hCeB*OJQJphhlF/htsB*OJQJphhlF/h>MB*OJQJphhlF/h2B*OJQJphhlF/hT(B*OJQJph#lZZZZZZZZZ [[["[<[F[N[h[j[[[[[[[[ᴥveVGVGhlF/hetB*OJQJphhlF/h>MB*OJQJph hlF/h26B*OJQJph hlF/h6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h\B*OJQJphhlF/h2B*OJQJphhlF/h\OB*OJQJphhlF/h:;BB*OJQJphhlF/hzN#B*OJQJphhlF/hC"B*OJQJph[[0\F\X\Z\\\f\v\x\z\\\\\\]]]$]&]8]:]<]J]L]h]z]òᒃtteVGhlF/hcB*OJQJphhlF/hT(B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h.6B*OJQJphhlF/h>MB*OJQJphhlF/h[B*OJQJph hlF/hzN#6B*OJQJph hlF/h\O6B*OJQJphhlF/h\OB*OJQJphhlF/hetB*OJQJphhlF/hzN#B*OJQJphhlF/h B*OJQJphz]]]]]]^^^_&_T_f____P`j``````aa$a(aPaZavaaaòòòòòòãtcTTThlF/h B*OJQJph hlF/h 6B*OJQJph hlF/h\O6B*OJQJphhlF/hCbB*OJQJphhlF/h\OB*OJQJphhlF/h*EB*OJQJph hlF/h[6B*OJQJphhlF/h[B*OJQJphhlF/h0SfB*OJQJphhlF/h.6B*OJQJphhlF/h>MB*OJQJphaaaaaaaabb>bHbhbbbbbbbbccccccDcRcbcôôÖÖҖxixZiZxKhlF/hSB*OJQJphhlF/h\OB*OJQJphhlF/hiAB*OJQJphhlF/h JB*OJQJphhlF/hcB*OJQJphhlF/h3sB*OJQJphhlF/hCbB*OJQJphhlF/h.6B*OJQJphhlF/h B*OJQJphhlF/h=B*OJQJphhlF/hKyB*OJQJphhlF/hB*OJQJphbcdcfctczcccc d"d4d8dDdPdVdhdjddddddeemLmXm`mbmn_PAhlF/h*8B*OJQJphhlF/h3sB*OJQJphhlF/h[B*OJQJph hlF/h[6B*OJQJph hlF/h3s6B*OJQJph hlF/h x6B*OJQJph hlF/h6B*OJQJphhlF/hB*OJQJph hlF/hCq6B*OJQJphhlF/h.6B*OJQJphhlF/h xB*OJQJphhlF/hCqB*OJQJphbmjmmmmmmnn n8n:n@nPnRnnnnnnnnnnnooooLoᴥᥖxxxiixXx hlF/h+6B*OJQJphhlF/h0B*OJQJphhlF/h.6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hnB*OJQJphhlF/h B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/h*8B*OJQJphhlF/hCqB*OJQJphhlF/hiz'B*OJQJphLoRoTobodoooooop,p.pDprptppppppppq*qPqqqrr.r0r6rLrtrrrr;͞͞ޞqbhlF/hB*OJQJphhlF/h B*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/h*EB*OJQJph hlF/h*E6B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hnB*OJQJph hlF/hn6B*OJQJph hlF/h6B*OJQJph hlF/h 6B*OJQJph%r ssvssssst4t8t:trtuu,uDu\u^uruuuuuvҲҲrcTETEThlF/h B*OJQJphhlF/h B*OJQJphhlF/hB*OJQJphhlF/hw:B*OJQJphhlF/hc%zB*OJQJph hlF/hc%z6B*OJQJph hlF/hY6B*OJQJphhlF/hYB*OJQJph hlF/h*E6B*OJQJphhlF/h*EB*OJQJphhlF/hC"B*OJQJphhlF/h=B*OJQJphvvv v"v4v6vFvJvLvXvlvnv|vvvvwww2wLwNwXwZwwwwwx4xDxFxRxdxpxxxxxxxxxxxҴôôÅvôÅôôhlF/h|B*OJQJphhlF/h HB*OJQJph hlF/h Q6B*OJQJphhlF/hiz'B*OJQJphhlF/h QB*OJQJphhlF/h B*OJQJphhlF/h*8B*OJQJphhlF/h B*OJQJphhlF/hEB*OJQJph-xyJyyyhlF/hB*OJQJphhlF/h HB*OJQJphhlF/h QB*OJQJphhlF/hB*OJQJph,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDAD Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListB'B SBComment ReferenceCJaJ<< SB Comment TextCJaJ@j@ SBComment Subject5\H"H SB Balloon TextCJOJQJ^JaJ% ;'56Lcd =pqJ! E F D#$ q, #%000000000000000000000000000000000000000000000000E #$%00-000P0j00000 Ff f!% '(-0WlZ[z]abcPfhkbmLorvxy !"#$%&'()=>?@ABCDEFGHIJF yyl,R$R"G&`,0@0(  B S  ?%H<7!I<7!% %C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter `_20 km35 km ProductID :;>A~56>@HsDFoq`a/1>ez|}HI_`Vtu ! 8 9 K L O   C F S U t u J t u    ) * M N S T _ ` d e h i w y e ADRSTU%&24DEfgmo|&'-/YZr01UV`btu%&`l"$%&KMNQ|~Znqst"$689019:Z[gh{}QRST`a~UZ[pq%?AYZxy),OPlmw45 d ) $!&!;!=!o!p!v!!""-"/"<"="e"f"z"|"""""""""##)#*#?#v#########$$($)$6$7$@$A$J$K$Q$%W%X%v%x%%%%%%%%%%%%%%% :;&'46KLbd  <=oqIJ ! D F CD"$  pq+, ##%%%%~c"[^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH~c m4_hN &6 C"zN#/@'iz'T(Q5)!.lF/$0Z0^2^N3Y3\4`@7*8:;BSB*E HFiN\O Q$URWSZP@_uaWdCe0SfQiIjnFn}o3stswc%z4{I{J= xJ8q|=;~,et#iAKy)b2IQCq\Cb Y[?9>MWO0BC,.6nK/+}iZPISw5{w:/A Ji -Ec@0/%%%%% % % % %%%%%%%PP P P@PPPPPPP P"P$P&P(P*P,PTUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialQ& Franklin Gothic Book5& >[`)Tahoma?5 :Cx Courier New;Wingdings"mmD DD D!r4d%% 2QHX)?A2;Monografska izlo~ba akademika Branka Kincla, otvorena je 29AlenAlen Oh+'0  0< \ h t<Monografska izloba akademika Branka Kincla, otvorena je 29AlenNormalAlen2Microsoft Office Word@F#@mf@mfD ՜.+,0$ hp|  D%' <Monografska izloba akademika Branka Kincla, otvorena je 29 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKMNOPQRSUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnoqrstuvwzRoot Entry Ff|Data L1TableT 'WordDocument.SummaryInformation(hDocumentSummaryInformation8pCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q