Naslov
Razvoj informacijskih znanosti u Hrvatskoj. Bibliometrijska analiza doktorskih disertacija iz informacijskih znanosti 1978.-2007. doktorska disertacija
(Development of Information Sciences in Croatia. Bibliometric Analysis of Doctoral Dissertations in Information Sciences from 1978 to 2007.)

Autori
Pečarić, Đilda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2010

Stranica
518

Mentor
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Ključne riječi
doktorske disertacije; bibliometrija; metodologija; analiza; razvoj; informacijske znanosti; Hrvatska; faktor odjeka; faktor utjecaja; istraživači; učenjaci; prethodnici; socijalne mreže; institucionalne mreže; komunikacijske mreže; kognitivne mreže
(Doctoral Dissertations; Bibliometrics; Analysis; Methodology; Development; Information Science; Croatia; Impact Factor; Influence Factor; Researchers; Scholars; Predecessors; Social Networks; Institutional Networks; Communicational Networks; Cognitive Networks)

Sažetak
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je razvoj informacijske znanosti u Hrvatskoj. Bibliometrijska analiza je rađena na korpusu doktorskih disertacija, koje su od 1978. do 2007. obranjene na sveučilištima u Hrvatskoj. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o korpusu 134 doktorskih disertacija te citiranih 22.210 referenci, izrađene su mape područja i tema koje doktorske disertacije pokrivaju, pregled ključnih autora i najcitiranijih publikacija. Analizirane su promjene interesa unutar i između disciplina informacijskih znanosti (arhivistike, dokumentalistike, informacijskih sustava, informatologije, knjižničarstva, komunikologije, muzeologije, leksikografije i enciklopedistike), te dinamika razvoja tih promjena prema vremenskom, institucionalnom i disciplinarnom kriteriju. Rezultati istraživanja prikazani su u tri dijela: I Bibliometrijska analiza doktorskih disertacija iz informacijskih znanosti 1978.-2007., II Metodologija istraživanja i/ili istraživanje metodologije, te III Dokumentacija. U prvom dijelu (poglavlja 2-7) prikazan je razvoj studija informacijskih znanosti u Hrvatskoj ; veličina analiziranog korpusa doktorskih disertacija ; kvantitativni pregled podataka o doktoratima i mentorima ; pregled citiranih referenci te analiza citata i ko-citata. Drugi dio (poglavlja 8-14) istraživanje je metodologije i rasprava o razlici između faktora odjeka i faktora utjecaja ; analiziraju se komunikacijski obrasci i kognitivne strukture znanstvenih područja ; analiziraju se dosezi uporabe pojedinih bibliometrijskih metoda usporedbom uporabe metode citata, metode ko-citata autora i metode ko-riječi na istom korpusu podataka ; zagovara se uporaba termina kohezije i koherencije, kao mjere znanstvene suradnje i znanstvene komunikacije. Rezultat ovih istraživanja prilog je metodologiji bibliometrijskih istraživanja jer se tumači i zagovara razlikovanje faktora utjecaja i faktora odjeka. Autorica dokazuje da se pokazatelj zastarijevanja publikacija može koristiti i za identifikaciju triju zona znanja: zone istraživačkog fronta, konceptualne zone i empirijske zone znanja, te da su u tim zonama aktivne tri vrste znanstvenika - istraživači, učenjaci i prethodnici. Umjesto dosadašnjeg korištenja analize citata i ko-citata te ko-riječi za prikaz „mape znanja“, „strukture znanja“, „intelektualne strukture“, i sl. zagovara se korištenje bibliometrijskih metoda za identifikaciju četiri različitih vrsta mreža: socijalnih mreža, institucionalnih mreža, komunikacijskih mreža i kognitivnih mreža. Zagovara se da je analiza citata i ko-citata autora prikladnija za određivanje kohezije informacijske znanosti, tj. komunikacijskih mreža, a da je analiza ko-riječi prikladnija za razumijevanje koherencije informacijske znanosti, odnosno kognitivnih mreža. U trećem dijelu (Dokumentacija, dionice A do F) dat je popis doktoranda i tema ; kvantitativni podatci o doktorandima i mentorima ; bibliografski podatci o doktorskim disertacijama, citatima, ko-citatima, ključnim riječima i ko-riječima na osnovu kojih su rađene analize ; te pregled najcitiranijih autora i dokumenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA