Naslov
Kako je Milivoj Solar prestao biti „zabavan” i postao „trivijalan” (Teorijski pomak od termina zabavne prema terminu trivijalne književnosti)
(Milivoj Solar's Journey from „Amusement” to „Trivia” (Solar's Theoretical Shift from the Term Amusement Literature to the Term Trivial Literature))

Autori
Nikolić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik sažetaka / Turk, Marija - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010, 262-263

ISBN
978-953-6104-72-7

Skup
Peti hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.09.2010. - 10.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zabavna književnost; trivijalna književnost; Milivoj Solar; književna teorija
(amusement literature; trivial literature; Milivoj Solar; literary theory)

Sažetak
U ovom se radu prikazuje odnos jednog od najvažnijih hrvatskih književnih teoretičara Milivoja Solara prema terminu zabavne, odnosno trivijalne književnosti. Književnoteorijski spor oko davanja prednosti jednom terminu nauštrb drugog (a i sa svijesti o supostojanju barem još par termina – npr. kič, šund, popularna književnost itd.) događa se kako na razini cjelokupne znanosti o književnosti (problem je to i za povijest književnosti, a pogotovo za književnu kritiku) tako i na razini promišljanja jednog autora. Neprijeporno je kako je baš Solar ključni autor koji je u hrvatskoj znanosti o književnosti sustavno od šezdesetih godina XX. st. promišljao ovu problematiku. Tijekom četrdesetak godina mnogo toga se promijenilo u općoj znanosti o književnosti, što je i utjecalo na Solarova promišljanja, ali je, barem u hrvatskim okvirima, i on cijelo to vrijeme presudno utjecao na razumijevanje ove problematike. Solarov put kroz problematiku postojanja i definiranja one druge književnosti, tj. književnosti koja nije priznata kao vrhunski vrijedna, možemo u širem smislu pratiti kroz sva autorova djela. Ipak, eksplicitno se tom problematikom bavio u četirima autorskim knjigama: Pitanja poetike, Teorija književnosti, Suvremena svjetska književnost i Laka i teška književnost. Upravo pregledom tih knjiga pokušat će se prikazati kako je autor pomaknuo svoj teorijski obzor s termina zabavne prema terminu trivijalne književnosti, ali i kako je došlo do promjene u izboru ključnih aspekata za određivanje statusa i naravi te i takve književnosti. Na koncu će biti prikazana i autorova leksikografska „točka na i” u njegovoj posljednjoj knjizi Književni leksikon, gdje se i eksplicitno zaključuje kako se trivijalna književnost može odrediti jedino na razini recepcije, čime se odustaje od pokušaja pronalaženja razlike u strukturi djela trivijalne i vrhunske književnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA