Naslov
Implementacija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru
(Implementation of cost and managerial accounting in public sector)

Autori
Dragija, Martina

Izvornik
Riznica (1845-8696) V (2010), 12; 22-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
javni sektor; troškovno računovodstvo; upravljačko računovodstvo
(public sector; cost accounting; managerial accounting)

Sažetak
U posljednje vrijeme uslijed kontinuiranog porasta javnih potreba uz sve oskudnije resurse pred javni menadžment se postavljaju zahtjevi za što djelotvornijim i učinkovitijim upravljanjem u javnom sektoru. Preduvjet za ostvarivanje navedenih zahtjeva je daljnji razvoj državnog računovodstvenog sustava usmjerenog na prijelaz na punu obračunsku osnovu, ali i implementacija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u sustav upravljanja državnih jedinica. Povezano sa zahtjevima za što kvalitetniji upravljanjem javnim sektorom, s kraja prošlog i početka ovog tisućljeća jedna od najviše spominjanih reformi u javnom sektoru je reforma poznata pod nazivom Novi javni menadžment . Pojmovno određenje i sadržajni obuhvat koncepta Novi javni menadžment se razlikuje od zemlje do zemlje. No, sami proces koji je obuhvaćen pod spomenutim konceptom moguće je sažeti u nekoliko glavnih karakteristika koje ujedno odražavaju glavne zadatke javnog menadžmenta unutar spomenutog koncepta: 1. PRODUKTIVNOST: Kako javni menadžment može pružiti više usluga uz učinkovitu upotrebu javnih sredstava (učiniti više s manje) ; 2. TRŽIŠNI MEHANIZMI: Kako javni menadžment može korištenjem poticajnih tržišnih mehanizama iskorijeniti neefikasnost državne uprave (primjena tehnika i vještina iz poduzetničkog sektora) ; 3. USLUŽNA ORIJENTIRANOST PREMA KRAJNJIM KORISNICIMA: Kako se javni menadžment može zbližiti s građanima u cilju pružanja usluga koje odgovaraju krajnjim korisnicima ; 4. DECENTRALIZACIJA: Kako javni menadžment može kvalitetno provoditi organizacijske i strukturalne promjene koje će pridonijeti decentraliziranoj kontroli ; 5. POLITIKA: Kako javni menadžment može poboljšati svoju sposobnost odlučivanja i praćenja politike ; 6. ODGOVORNOST ZA REZULTATE: Kako javni menadžment može povećati svoju odgovornost spram korisnika javnih usluga. Iz navedenih karakteristika je vidljivo da su pred javni menadžment stavljeni brojni novi zadaci kojima je nemoguće udovoljiti bez adekvatne računovodstveno-informacijske podloge. Sveobuhvatan i razvijen državni računovodstveno-informacijski sustav najvažnija je pretpostavaka za kvalitetno postizanje većine ciljeva objedinjenih pod konceptom Novi javni menadžment. Postojeći računovodstveno-informacijski sustav u javnom sektoru Republike Hrvatske, temeljen na primjeni modificirane obračunske osnove, osigurava informacije o financijskom položaju izvještajne jedinice, o njezinoj uspješnosti i novčanim tokovima. Navedene informacije proizlaze iz seta eksternih financijskih izvještaja koji je normativno utemeljen na Zakonu o proračunu (Nar. nov., br. 87/ 2008.) i Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov. br. 27/ 2005., 2/ 2007. Međutim, informacije iz eksternih (standardiziranih) financijskih izvještaja ne pružaju sve informacije koje su potrebne internim korisnicima, prije svega javnom menadžmentu za donošenje poslovnih odluka. Stoga se informacije iz navedenih financijskih izvještaja moraju nadopuniti s dodatnim upravljačkim i financijskim informacijama, čiji se oblik i sadržaj kreira zavisno od zahtjeva pojedinog korisnika informacije. U tom kontekstu, razvijanje i prihvaćanje računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru postaje polazište za razvoj suvremenog javnog menadžmenta, a u konačnici i za učinkovitije upravljanje sveukupnim javnim resursima i javnim sektorom u cjelini.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA