ࡱ> cebpbjbjVV 4t<<2 0     6888888$G>\u\    66 ൅ӝ"0'0''X\\' :Biologija plave krvi  manje poznata strana povijesti Etiologija idioma "plava krv" nije do kraja razjaanjena. Naj eae objaanjenje je da dolazi iz apanjolskog govornog podru ja  "sangre azul", ato i zna i "plava krv". TIjekom stoljea rekonkviste, apanjolsko plemstvo je pokazivalo plave ~ile na bijeloj puti kako bi ih se razlikovalo od "krivovjernih" muslimana koji su zaposjeli velike teritorije Pirinejskog poluotoka. Drugo objaanjenje ka~e da je plemstvo tijekom feudalnog doba uglavnom ~ivjelo u zatvorenom i imalo blijedu put zbog koje su njihove vene bile vrlo vidljive, za razliku od seljaka-kmetova koji su radili na otvorenom, obraivali zemlju i uzgajali stoku te je stoga njihova ko~a potamnjela na suncu i sakrila plavu bolju vena. Tree objaanjenje je vezano uz u estalu prisutnost hemofilije u plemikim, odnosno kraljevskim, obiteljima, zbog koje se javljaju mnoga potko~na krvarenja koja mogu initi velike modrice, Upravo je hemofilija odigrala zna ajnu ulogu u dvorskim krugovima Europe XIX i XX stoljea. Kraljica Viktorija, joa i nazivana "bakom Europe" je imala jednu mutaciju na X kromosomu koja je uzrokovala nedostatak tzv. faktora IX i onemoguavala normalno gruaanje krvi. Meutim, samo su njeni muaki potomci obolijevali od te bolesti; keri i unuke su taj defektni X kromosom samo prenosile dalje. Najpoznatiji primjer je onaj unuke kraljice Viktorije  carice Aleksandre. Ona je bila supruga ruskog cara Nikolaja II. Nakon roenja etiriju keri, ato nije bilo najprakti nije za nasljeivanje carske krune Romanovih, peto dijete je bio sin  Aleksej. Uskoro nakon roenja po eli su problemi i otkriveno je da dje ak boluje od hemofilije. Tada nije bilo lijeka za tu bolest, no znalo se da se prenosi po ~enskoj liniji. Stoga je carica Aleksandra bila vrlo depresivna i nesretna, okrenula se pravoslavnoj vjeri i mnogim misticima, meu kojima je bio i Rasputin. Smatra se da je Rasputin preko carice imao odreeni utjecaj na carsku politiku Rusije, stoga je 1916. godine ubijen. Roenje carevia i njegov kratki ~ivot koincidiraju s vrlo turbulentnim razdobljem ruske povijesti i vrlo je mogue da su neke carske odluke, donesene od cara Nikolaja, a pod utjecajem njegove supruge Aleksandre bile potaknute upravo boleau jedinog sina i prijestolonasljednika, a u svrhu osiguranja sukcesije carske krune. Jednu drugu, vrlo monu europsku obitelj  Habsburgovce, tiatili su drugi problemi. Ve od XV. stoljea na portretima se mo~e vidjeti izra~ena donja vilica. To je tzv. mandibularni prognatizam. Poato su Habsburgovci esto sklapali brakove u najbli~em krvnom srodstvu, taj "problem" je tijekom generacija postajao sve viae izra~en. Smatra se da je osim toga kua Habsburg imala i sklonost ka duaevnim oboljenjima preko obitelji Ivane Kastiljske, no o tome e biti rije i kasnije. Problem prognatizma, kao i duaevnih poteakoa je bio do ekstrema izra~en kod apanjolskog kralja Karla II. On je ima izuzetno naglaaenu donju vilicu ato mu je u potpunosti onemoguilo ~vakanje. Osim toga, oelavio je u 30-tim, i bio smanjenog intelektualnog kapaciteta. U svoja dva braka nije ostavio potomaka, a upitno je i je li ih uope uspio konzumirati. Stoga, 1700. godine, nakon njegove smrti, javlja se problem nasljeivanja apanjolske krune i uskoro izbija rat za apanjolsku ostavatinu. Jedan od pretendenata na tron je bio Filip, unuk Ljudevita XIV, no i Habsburgovci su takoer smatrali da imaju pravo na `panjolsku. NJihov strah je bio da bi spajanjem apanjolske i francuske krune omjer snaga u Europi posao vrlo nerazmjeran. U svakom slu aju, nakon zavraetka rata, Filip je naslijedio apanjolsku krunu kao Filip V pod uvjetom da nikada ne doe do spajanja `panjolske i Francuske ni u kakvu uniju. Njegovi potomci su i danas kraljevska obitelj `panjolske. Problemi kraljeva, meutim, nisu bili uzrokovani samo loaim pedigreom, ve i neurednim ~ivotom. Odli an primjer je engleski kralj Henrik VIII. Tijekom mladosti, bio je vrlo nao it, visok i privla an, no neumjerena prehrana, bez imalo voa i povra mu tijekom godina naakodila zdravlju. Da stvari budu joa gore, jednom prilikom je tijekom turnira do~ivio vrlo ozbiljnu ozljedu od koje se oporavljao mjesecima. Tom prilikom teako je ozlijedio glavu i nakon toga po inju opisi njegovih promjena raspolo~enja koji se stoga vrlo rado dovode u korelaciju upravo s tom ozljedom. Od svojih aest ~ena, dvije je smaknuo zbog (navodnih) vanbra nih afera, odnosno, veleizdaje kako se to smatralo u XVI stoljeu. Razlog je, meutim bio mnogo jednostavniji  kralj je o ajni ki ~elio sina, nasljednika engleskog trona. Njega je i dobio s treom ~enom, Jane Seymour, no ona je ubrzo nakon poroda umrla. Henrik VIII je nastavio s ~enidbama do kraja ~ivota, koji nije bio dug, upravo zbog navedenih zdravstvenih poteakoa koje su dovele do pretilosti i pojave dijabetesa tipa II. Osim navedenih problema, kralj se teako kretao jer je bolovao od gihta, a na nogama su mu bile otvorene rane  posljedica noaenja podvezica, ato je joa viae smanjivalo protok krvi i dovodilo do sve veeg oateenja tkiva. Na koncu ga je naslijedio upravo Edvard VI, sin kojega je dobio sa svojom treom ~enom. One je vladao Engleskom svega aest godina, a naslijedila ga je Marija, najstarija ker. TIjekom pet godina njene vladavine, Engleska je opet mijenjala vjeru, natrag na katoli ku, da bi sljedeih 44 godina vladavine Elizabete I vjera opet bila vraena ka anglikanizmu. Na koncu, izumiranjem kraljevske loze Tjudr, engleska kruna prelazi u ruke akotskih kraljeva, koji su preko Marije Stjurt (praneakinje kralja Henrika VIII) preuzeli obje krune u 1603. godini. Tada na engleski tron dolazi Jakov VI (kotski) i I (engleski). Vratimo se sada problemima Habsburke dinastije, odnosno panjolskog dvora. Ujedinjenje Aragona i Kastilje u jedinstvenu panjolsku zavreno je brakom Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastiljske. Od njihovih petero djece, nakon smrti jedinoga sina Ivana Asturijskog i starije keri Izabele Portugalske, sljedea u liniji sukcesije postaje Ivana Kastiljska, udana za Filipa I Habsburakoga (Lijepog). Do tog trenutka njezino duaevno stanje nije uope bilo bitno. Meutim, kada postaje jedina nasljednica velikog `panjolskog kraljevstva sa svim kolonijalnim posjedima, Habsburgovci je pokuaavaju maknuti na svaki mogui na in iz bilo kakvih politi kih odluka, proglaaavajui je ludom. Njihovi navodi, u danaanjem svjetlu i nisu toliko bez argumenata, poato je Ivanina baka  Izabela, takoer pokazivala znakove psihi ke bolesti koji bi se danas mogli okarakterizirati kao depresija ili ak shizofrenija, za koju je poznato da mo~e biti nasljedna. Filip I stoga od 1504.-1506.jl>@*` !!!!""F#X#l##%%&&>+X+8-P--/ 2H33142456*8@8;4;;;@CCHHJJ~JTK`KLLDMVMMMNRRS&S&U(UPUVUUUVVVWWWhhhhUh hHhh1%hh"hxh?TyhnMPlP@%24CM(U`a^jp zaista preuzima kraljevsku krunu, no ne ionu Svetog Rimskog Carstva. NJu e pak naslijediti upravo sin Ivane Kastiljske  Karlo V (Svetog Rimskog Carstva) i I (`panjolske). Kraljica Izabela e mu dugo biti suvladarica. Karlo V i I je posjedovao ogromno carstvo, no na koncu je ono podijeljeno na stariju granu  `panjolsku, koja zavraava sa Karlom II (1700.) i mlau, koja kontinuirano postoji do danas, ali ija muaka linija izumire Marijom Terezijom (1780.). Vratimo se opet malo u Englesku. Do XVIII. stoljea, dinasti ki problemi su se manje-viae stabilizirali Hanoverskom dinastijom. Meutim, u najkriti nijem periodu, tik prije nego Engleska postaje apsolutna svjetska sila, na vlast dolazi Juraj III, vladar koji je patio od odreenih, vrlo slabo definiranih neuroloakih i psihi kih problema. Vrijeme njegove vlasti obilje~ila su tri va~na konflikta  Sedmogodianji rat, Rat za neovisnost Unije (SAD-a) i Napoleonski ratovi. Nakon tih triju sukoba je Engleska ipak izaala kao prvoklasna svjetska sila, no ne zahvaljujui dugovje nosti Jurja III (vladao je punih 60 godina), ve parlamentarnom sustavu u kojem jakost dr~ave i funkcionalnost iste nije ovisila o jednoj osobi, ve o skupini ljudi. Demokracija se u ovom slu aju pokazala kao kontrolirajui mehanizam koji je na klju ne pozicije za vrijeme slave vladavine kralja stavio ljude koji su usmjerili Englesku na dobar put. Problemi kralja Jurja III su esto tuma eni porfirijom  to je bolest u kojoj je odreeni atetni meuprodukti va~ni za stvaranje hemoglobina nakupljaju u tijelu i uzrokuju simptome koje je pokazivao kralj. Sli na dijagnoza se pripisivala joa dvama vladarima, Kraljici Mariji Stjurt i Vladu III Tepeau. Moderno shvaanje je manje sklono takvoj interpretaciji psihi kog stanja navedenih vladara. Vratimo se sada malo u srednju Europu, natrag Habsburgovcima. 1793. godine rodio se Ferdinand I, prijestolonasljednik Habsburake monarhije. Veselje je ubrzo napustilo carski dvor jer je dijete bilo vrlo bolesno, ato je kasnije postajalo sve viae i viae o ito. Bolest odgovorna za carev slab intelektualni kapacitet je bila hidrocefalije  poveanje mo~danih komora na uatrb ~iv anog tkiva. Osim toga, dnevno je imao i do 20 napada epilpsije ato je u potpunosti onemoguilo ikakvo obnaaanje carske vlasti. Budui car je vrlo sporo u io i kasno progovorio i prohodao. Od 1835.-1848., dok je bio car, gotovo se isklju ivo oslanjao na savjete Frst von Metternicha. Tijekom godine revolucije, morao je predati carsku krunu svome neaku  Franji Josipu I. Nakon abdikacije otiaao je ~ivjeti u eaku. U zemljama Habsburake monarhije zapamen je kao "der Gtige"  dobrohotan. Zapravo je bio mentalno retardiran. Nije imao potomaka. U susjednoj zemlji  Njema koj, stvari su takoer bile vrlo zanimljive. 1888. godina se naziva godinom triju careva. Tada je svoga oca Vilhelma I naslijedio Fridrih III. On je bio veliki liberal i antimilitarist (ato ga je dovodilo u direktan sukob sa ~eljeznim kancelarom  Bismarckom). Na~alost, vladao je svega 99 dana, nakon ega je pogledao raku grla. U njema koj su ga nazivali "liberalnom nadom" i pitanje je u kojem bi smjeru otiala, kako njema ka, tako i svjetska politika da je bio na vlasti neato du~e. Nasljednik mu je pak bio Vilhelm II, potpuna suprotnost svoga oca. Kao osoba bio je poprili no agresivan i nestrpljiv. Toliko a je doaao ak i u sukob s Bismarckom dvije godine nakon preuzimanja carske krune. Smatra se da je njegovo stalno dokazivanje kao velikoga cara (ugledao se na djeda  Vilhelma I koji je ujedinio njema ko carstvo pod pruskom krunom) posljedica Erbove klijenuti  oateenja ~ivaca u ramenom pojasu do kojeg je doalo tijekom vrlo teakog poroaja. To je uzrokovalo nepokretnost i slabljenje njegove lijeve ruke, koju tijekom cijelog ~ivota pokuaavao sakriti na fotografijama. Jednostavno nije ~elio da mu se vidi bilo kakva fizi ka slabost. Meutim, povijesno gledajui, ne smatra se najodgovornijim za po etak Prvog svjetskog rata (danas se vee zna enje daje politici koju su vodili njegovi ministri nego njegovim osobnim odlukama) poato se odreenih dokumenata vidi kako nije bio sklon ratu nakon ato je Kraljevina Srbija gotovo u potpunosti prihvatila Austro-Ugarski ultimatum. `to se to no odigravalo, teako je razjasniti. Istovremeno u ju~nonjema kom kraljevstvu Bavarskoj odigravala se jedna druga tragedija. Negdje oko vremena ujedinjenja Njema ke na vlast je doaao Ljudevit II. Nakon relativnog neuspjeha na politi koj sceni (bezuspjeano je protivio Pruskoj dominaciji), povukao se iz javnog ~ivota i uglavnom bavio izgradnjom romanti nih dvoraca, od kojih je najpoznatiji Neuschwanstein. 1886. godine, proglaaen je, najvjerojatnije nepravedno, mentalno nesposobnim za vlast te je svrgnut. Njegov ujak Luitpold je preuzeo regentstvo. Tri dana nakon tog dogaaja, kralj je umro pod nerazjaanjenim okolnostima te na tron Bavarske dolazi njegov mlai brat Oton. On je pak imao ozbiljnih i vrlo dobro dokumentiranih psihi kih problema. Pri ao je ponekad sam sa sobom, u drugim situacijama je bio potpuno apati an danima, a ponekad je bio vrlo agresivan. Naj eae nije nikoga prepoznavao u svojoj okolini. 1913. promijenjen je Bavarski ustav i omogueno je preuzimanje vlasti od strane Luitpolodovog sina  Ljudevita, koji se kruni kao kralj Bavarske  Ljudevit III. Oton, meutim zadr~ava sve kraljevske povlastice te do 1916, kada umire, Bavarska de factio ima dva kralja. Pri u emo zavraiti u melankoli nom tonu, prisjeajui se princa Ivana, iji su otac, Juraj V i majka Marija bili kralj i kraljica Velike Britanije. Princ je od etvrte godine patio od napadaja epilepsije te je smjeaten na selo kako bi ga se poatedilo napora na engleskom dvoru. Majka, koju su je ponekad smatrali vrlo hladnom i zabrinutom samo za ugled kraljevske obitelji, nipoato nije bila takva. U dnevnicima otkriva toplu, maj insku stranu i veliku bol nakon ato je nesretni princ umro s 13 godina. Ova pri a nas u i da su i kraljevi i carice samo ljudi, koji kao i mi vole i pate. Njihovi problemi su nam zanimljivi samo zato jer ocrtavaju nas same na mnogo intenzivniji i vidljiviji na in nego je to slu aj kod nas samih. WWYZ[[4\F\\\\]__``^a`aa bccgPhfhiij(j*j6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J ?TyNormal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 2 tWp9p8@0(  B S  ?cl{~ zY `    ,TZ#$/:ku3>x}{ T!h!6"C"c"h"""r#w#x#{#|##C$I$% %.%5%%%&&,'6'''( ( ((e*k*,,,,o.|.//0'02_#_###$$$$E%K%%%%%&& ' '''( (j(k(z(())))O*Y**+++%.0... //V/b/x1z122H*mTanMx?Ty "1%g22@wp 2XXXX X.Xh@X6X8X@UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ CalibriA BCambria Math"qPӊxw*Zw*Z0113HP $PnM2!xxMarinMarinOh+'0X    ,8@HPMarin Normal.dotmMarin6Microsoft Office Word@Ј@ Z@,ӝw*՜.+,0 hp|  Z1  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:<=>?@ABDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXY[\]^_`adRoot Entry FӝfData ;1TableC'WordDocument4tSummaryInformation(RDocumentSummaryInformation8ZCompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q