Naslov
Biotički i abiotički pokazatelji stresa u naslagama na prijelazu iz perma u trijas na području Velebita
(Biotic and abiotic proxies of stress events across the Permian–Triassic boundary in the area of the Velebit Mt.)

Autori
Fio, Karmen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.12

Godina
2010

Stranica
198

Mentor
Sremac, Jasenka

Ključne riječi
granica perm–trijas; dolomiti; masovno izumiranje; stabilni izotopi; elementi; biomarkeri; kemostratigrafska granica; Velebit; Hrvatska
(Permian–Triassic boundary; dolomites; mass extinction; stable isotopes; trace elements; biomarkers; chemostratigraphic boundary; Velebit Mt.; Croatia)

Sažetak
U Hrvatskoj i u svijetu rijetki su lokaliteti koji sadrže naslage s kontinuiranom sedimentacijom iz perma u trijas. Na području Hrvatske pronađeno je tek nekoliko lokaliteta gdje se u kontaktu nalaze stijene permskog i trijaskog perioda, no sama je granica perm–trijas najčešće određena na temelju litoloških promjena. Dva lokaliteta s pretpostavljeno kontinuiranim prijelazom iz perma u trijas locirana su na području Velebita – Rizvanuša i Brezimenjača – te su uzorci stijena s tih lokaliteta analizirani paleontološkim, sedimentološkim i geokemijskim metodama kako bi se odredile značajke stijena gornjeg perma i donjeg trijasa i točan položaj granice perm–trijas. U izradi ovog rada korištene su različite metode: geokemijske metode stabilnih izotopa ugljika δ13C, kisika δ18O i dušika δ15N, elementne analize (glavni, sporedni i elementi u tragovima, elementi rijetkih zemalja), Rock-Eval analize, analize biomarkera, standardne paleontološke metode izrade izbrusaka i određivanja fosilnih zajednica, ali i otapanja uzoraka kiselinom u svrhu dobivanja konodonata, kao i sedimentološke interpretacije uzoraka. Na temelju ovog istraživanja može se jasno utvrditi da se kemostratigrafska granica perm–trijas nalazi 11 metara iznad litološke granice i 6 m iznad zadnje pojave permskih fosila, iznad koje se može odrediti početak izumiranja krajem perma (Latest Permian Extinction Event, LPE), na lokalitetu Rizvanuša, te 0, 2 metra iznad litološke granice na lokalitetu Brezimenjača. Oba se kemostratigrafski određena horizonta koji upućuju na granicu perm–trijas nalaze unutar pjeskovitog dolomita, te na samoj pretpostavljenoj granici nema litoloških promjena. Litološka granica, popraćena prvim nestankom biote na oba lokaliteta, predstavlja regresiju u mlađem permu, što je dokazano i značajnim povećanjem udjela siliciklastičnog materijala, ali i povećanjem vrijednosti većine elemenata u tragovima i elemenata rijetkih zemalja. Ovakva istraživanja potvrđuju važnost geokemijskih istraživanja koja u naslagama bez provodnih fosila omogućuju određenje kronostratigrafske granice između perma i trijasa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA