Naslov
Umjetničke intervencije u industrijsku kulturnu baštinu ili na koji način nastaje društveno korisna umjetnost?
(Art intervention in the industrial cultural heritage)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kulturna dediščina industrijskih panog. Industrijska kulturna baština. / Helena Rožman, Željka Jelavić, Alenka Černelič Krošelj - Ljubljana : Slovensko etnološko društvo, 2010, 19-19

ISBN
978-961-6775-05-2

Skup
Kulturna dediščina industrijskih panog. Industrijska kulturna baština.

Mjesto i datum
Krško, Slovenija, 29.10.2010. - 30.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
umjetničke intervencije; industrijska kulturna baština
(art intervention; industrial cultural heritage)

Sažetak
Izlaganje će se usmjeriti na umjetničke projekte i intervencije u industrijsku kulturnu baštinu u pojedinim gradovima Republike Hrvatske, a koje korektivno nastoje uputiti vladajuće strukture na teorijska i praktična promišljanja raznorodnih aspekata njihove zaštite, odnosno prenamjene: npr. Urbana intervencija Tanje Dabo (1999.) na vratima bez kvake, na zidu s bodljikavom žicom riječke, dakako, bivše tvornice "Rikard Benčić" kao buduće lokacije MMSU-a ; labinska izložba Rudarske uspomene Kristine Leko (2008.) ; umjetnički projekt Nevidljivi Sisak: fenomen Željezara Marijana Crtalića (2009.) ; istraživački umjetnički postupak Zlatka Kopljara K 13 (2010.), koji je inspiriran zgradom TEŽ-a (Tvornica električnih žarulja, Zagreb). Pritom posebno ćemo se osvrnuti na projekt Reka – Zagreb: dvije ulice, dva mjesta, dvije sudbine (2002.) kojim je Marijan Molnar ispitivao dodire između Prvomajske ulice u Reki (umjetnikovo rodno mjesto) pokraj Koprivnice i Medvedgradske ulice u Zagrebu. Naime, novootvorena farma za uzgoj kokoši u Prvomajskoj evocirala je činjenicu da je prostor današnje Gliptoteke HAZU-a nekoć bila tvornica za preradu kože. Navedene dvije ulice, dva mjesta, dvije sudbine Molnar je povezao s obzirom na njihovu zajedničku zoosferu – masovno korištenje životinja, a jedan od tematskih blokova projekta odredio je zooetičkim konstativom: "Naš odnos prema životinji određuje našu ljudskost u budućnosti!". Jednako tako zadržat ćemo se i na izložbi studentskih radova s temom sadržajne i funkcionalne prenamjene paleoindustrijskih kompleksa u Zagrebu (kustosica: Iva Prosoli), koja je nastala u okviru suradnje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba na projektu Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Završno spomenimo da je naslovno pitanje "Na koji način nastaje društveno korisna umjetnost?" ovoga izlaganja preuzeto intencijama kreativne zamisli od multimedijalne umjetnice Kristine Leko koja se u našoj umjetničkoj zajednici istaknula sa svojim socijalno osviještenim projektima u zajednici (community art).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA