Naslov
Dodatci prehrani u hipertenziji
(Dietary supplements in hypertension)

Autori
Drenjančević, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Book of abstracts and full articles International seminar "Food supplements in health and disease" Tuzla Summer University, 2010 / Jašić, Midhat ; - Tuzla : PrintCom d.o.o., Grafički inženjering, Tuzla, 2010

ISBN
978-9958-13-044-1

Skup
International Seminar "Food Supplements in Health and Disease" Tuzla Summer University 2010

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 06.07.2010. - 07.07.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hypertension; dietary supplements

Sažetak
Hipertenzija je stanje povišenog arterijskog krvnog tlaka iznad 140/90 mmHg koje je glavni rizični čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Povišen krvni tlak je povezan s oko 60% svih moždanih udara i 50% koronarnih bolesti. U podlozi razvoja hipertenzije, patofiziološki, na molekularnoj razini dolazi do smanjene proizvodnje dušikovog oksida, a povećanje oksidativnog stresa, što vodi do poremećaja reaktivnosti i kroničnog sužavanja promjera krvnih žila (vazokonstrikcija ili ppromjene strukture stijenke krvne žile) povečavajući otpor protjecanju krvi i time krvni tlak. Poremećaj bubrežne funkcije može značajni poremetiti ravnotežu natrija u tijelu i dovesti do povećanog krvnog tlaka, posebice kod povećanog unosa soli u tijelo. Najvećim dijelom (preko 90%) hipertenzija je nepoznatog uzroka - esencijalna ili idiopatska hipertenzija, s postojećim nasljednim i etničkim čimbenicima. Međutim, okolišni rizični čimbenici za razvoj hipertenzije su dobro poznati: prekomjeran unos soli, zasićene masnoće u prehrani, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, alkoholizam, nedostatno kretanje i stres. Glavna dijetetska preporuka u kontroli hipertenzije je smanjenje unosa soli s 12-16 g/dne (koliko se unosi hranom u Republici Hrvatskoj) na 4-5 g/dne. Sol (NaCl) ima značajan utjecaj na krvožilni sustav, jer povećava volumen tjelesne tekućine, a to povećava volumen krvi i krvni tlak. Najveća količina soli koju unosimo nalazi se skrivena u gotovoj i polugotovoj hrani. Smanjenje unosa soli na 6 g ima za posljedicu 24% smanjenje učestalosti smrti od moždanog udara i 20% smanjenje pojave srčanog udara. Slijedeće je smanjenje unosa zasićenih masti i zamjensko povećanje unosa mono-nezasićenih masti te povećanje unosa proteina i složenih ugljikohidrata. Time se smanjuje koncentracija LDL, povećava HDL, smanjuje krvni tlak i time rizik za razvoj kardiovaskularnih komplikacija. Od prirodnih pripravaka mogu se koristiti ekstrakti biljnih vrsta poput češnjaka, crvenog gloga te ekstrakti lista pitome masline i maslinovo ulje. Ekstrakt lista masline i maslinovo ulje bogati su flavonoidima - aktivne tvari koje djeluju kao antioksidansi, šire krvne žile, povećavaju izlučivanje urina, snižavaju vrijednost kolesterola i sprečavaju nastajanje vazokonstriktora angiotenzina II. List i cvijet crvenog gloga djeluju kao periferni vazodilatatori i kardiotonici, pokazuju aktivnost poput ACE inhibitora te učinkovitost kod kongestivnog zatajenja srca, slabost srčanog mišića, ateroskleroze i povišenog krvnog tlaka. Kontraindicirani su u trudoći jer mogu uzrokovati relaksaciju mišića uterusa. Mnoge studije pokazuju da umjerena potrošnja alkohola, posebice crvenog vina može voditi smanjenju krvnog tlaka zbog pozitivnog djelovanja polifenola prisutnih u vinu, koje ima vazodilatacijski učinak (proširuje krvne žile), te smanjuje oksidativni stres. Međutim, unos više od 30 g alkohola dnevno vodi sužavanju krvnih žila i povećanju krvnog tlaka te predstavlja dodatni rizik za razvoj hipertenzije. Pušenje povećava oksidativni stres, smanjuje raspoloživost dušikova oksida i vodi povišenju krvnog tlaka te ga treba izbjegavati. Niti jedna od navedenih mjera ne isključuje medikamentoznu terapiju iz više različitih grupa lijekova, nego su samo dodatci liječenju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA