Naslov
Crkva svetih Ćirila i Metoda u Karlovcu, arhitekta Hektora Eckhela
(Saint Cyril and Methodius Church in Karlovac, Designed by Architect Hektor Eckhel)

Autori
Pleskina, Marinko ; Damjanović, Dragan

Izvornik
Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije (1331-3517) 14 (2010); 131-158

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Karlovac; crkva svetih Ćirila i Metoda; Hektor pl. Eckhel; Herman Bollé; Alojzije Hegedić; Andrija Colussi; Aleksandar Maruzzi; Ignjat Franz; Neoromanika; Historicizam; Arhitektura; 19. stoljeće
(Karlovac; Saint Cyril and Methodius Church; Hektor pl. Eckhel; Herman Bollé; Alojzije Hegedić; Andrija Colussi; Aleksandar Maruzzi; Ignjat Franz; Romanesque-Revival; Neo-Romanesque; Historicism; Architecture; 19th century)

Sažetak
Crkva svetih Ćirila i Metoda u Karlovcu, podignuta 1906. – 1910. prema projektima zagrebačkog arhitekta Hektora pl. Eckhela među najvećim je župnim crkvama podignutim u arhitekturi historicizma u Hrvatskoj. Radilo se o trobrodnoj neoromaničkoj bazilici s tornjem na pročelju i polukružnom apsidom sa strana koje su se nalazile niski sakristijski prostor. Ideja o gradnji crkve počela se realizirati 1902., kada je Alojzije Hegedić, župnik iz Dubovca, unutar čije se župe nalazilo karlovačko građanstvo izvan užeg središta, tzv. jezgre, započeo sa skupljanjem sredstava. Najveći iznos za gradnju – 50.000 kruna dodijelilo je karlovačko Gradsko poglavarstvo. Hrvatska vlada doprinijela je s 20.000 kruna, a naknadno je još posudila 43.000 kruna što se može ponajprije zahvaliti vezama župnika s tadašnjim vlastima u Hrvatskoj. I brojni karlovački građani i drugi pojedinci darovali su, katkad veća, katkad manja sredstva za njezinu gradnju. Na gradnji crkve angažiran je sisački graditelj Andrija Colussi. Klesarske radove na glavnom portalu izvodio je tada najkvalitetniji hrvatski klesar Ignjat Franz, dok su limarski radovi povjereni Aleksandru Maruzziju. Stilsko rješenje crkve koje je primijenio arhitekt Eckhel nastavlja se na specifičan pristup neoromanici koji se razvio kod hrvatskih učenika bečkog arhitekta Friedricha Scmidta, ponajprije na rješenja Hermana Bolléa. Crkva je porušena od strane komunističkih vlasti 1948. – 1950. godine pod izlikom da zbog trošnosti ugrožava prolaznike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA