Pregled bibliografske jedinice broj: 494825
Maksimir i Svetice - Povijest sportske arhitekture do 1970. godine
Maksimir i Svetice - Povijest sportske arhitekture do 1970. godine // Čovjek i prostor : mjesečnik Udruženja hrvatskih arhitekata, 62 (2010), 5-6 (672-673); 30-33 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 494825 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Maksimir i Svetice - Povijest sportske arhitekture do 1970. godine
(Maksimir and Svetice - The History of Sports Architecture up to 1970)
Autori
Štulhofer, Ariana
Izvornik
Čovjek i prostor : mjesečnik Udruženja hrvatskih arhitekata (0011-0728) 62
(2010), 5-6 (672-673);
30-33
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
sportska arhitektura; stadion; Maksimir; Svetice; Vladimir Turina
(sports architecture; stadium; Maksimir; Svetice; Vladimir Turina)
Sažetak
Maksimirska park-šuma i južno od nje velika ravnica Svetice, uz savsko priobalje te obronke i vrh Medvednice, pripadaju u najtradicionalnije prirodne sportsko-rekreacijske lokacije u Zagrebu. Organizirani plivački rekreacijski počeci, ali i oni sportski, počinju polovicom 19. stoljeća u donjem, Prvom jezeru. Zimi 1853. na jezeru je otvoreno prvo zagrebačko klizalište. Na Sveticama, prirodnoj ledini južno od maksimirske šume, potkraj 19. stoljeća izgrađeno je biciklističko trkalište (velodrom), a početkom 20. stoljeća ovdje počinje snažna organizirana sportska aktivnost. Inicijatori su bili agilni sportaši Hrvatskog akademskog športskoga društva (HAŠK), koji su svoju najveću želju - uređenje vlastita igrališta - ostvarili 1912. godine uz pomoć zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera. Od tada se može pratiti neprekinuta sportsko-rekreacijska djelatnost na tom pejsažno-perivojnom području sa svih strana okruženom gradom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
054-0000000-3262 - Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeća
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
Profili:
Ariana Štulhofer
(autor)