Naslov
„Dugo 18 stoljeće“ u sakralnoj arhitekturi – tipologija sakralne arhitekture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Štajerskoj u drugoj polovici 18. stoljeća i na početku 19. stoljeća
("Long 18th Century" in architecture - the typology of church architecture in northwestern Croatia and Styria in the second half of the 18th century and early 19th century)

Autori
Botica, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Neznano in pozabljeno iz 18. stoletja na Slovenskem / Preinfalk, Miha - Ljubljana : Zgodovinski inštitut Milka Kosa ZRC SAZU ; Slovensko društvo za preučevanje 18. stoletja, 2011, 167-182

ISBN
978-961-92198-1-2

Skup
Neznano in pozabljeno iz 18. stoletja na Slovenskem

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 09.12.2010. - 11.12.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Dugo 18. stoljeće ; projekti Hofbauamta ; tipologija sakralne arhitekture ; „tipska crkva“
(„Long 18th Century“ ; Hofbauamt church designs ; typology of church architecture ; “typical church”)

Sažetak
„Dugo 18. stoljeće“, pojam iz historiografskih istraživanja, može se primijeniti i u istraživanjima sakralne arhitekture u jugoistočnom dijelu srednjoeuropskog prostora. U drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća tako pratimo dugo korištenje tipova sakralne arhitekture koji su oblikovani u vrijeme kasnog baroka. Cilj ovog rada je razmotriti razloge koji su omogućili i/ili uvjetovali dugo korištenje tipova barokne sakralne arhitekture, prije svega tzv. četverolisnog tipa i trotravejne crkve. Uz tradiciju graditeljskih radionica koje djeluju u ovoj regiji, razlozi dugog korištenja pojedinih tipova crkava leže i u modifikacijama navedenih tipova početkom 1760- ih, koji se kasnije normiraju u projektima bečkoga Hofbauamta kao modeli gradnje sakralnih objekata. Na primjerima sakralne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske te okolice Zagreba i usporedbom s građevinama iz Štajerske, prikazat će se raspon rješenja sakralne arhitekture, koja su često kreativan spoj kasnobarokne tradicije i novog ukusa vremena. Kao primjer bitno drugačije graditeljske produkcije tog razdoblja, bit će prikazana i sakralna arhitektura Vojne krajine. Uz navedene čimbenike, potrebno je razmotriti i specifične okolnosti koje su omogućile intenzivnu graditeljsku djelatnost i „dugo trajanje“ tipova kasnobarokne sakralne arhitekture, prije svega novonastalu situaciju nakon reforme ustroja biskupija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA