Pregled bibliografske jedinice broj: 494350
Kulturna baština – jedan primjer učenja o lokalnoj baštini
Kulturna baština – jedan primjer učenja o lokalnoj baštini // 1. Međunarodni intenzivni seminar waldorfske pedagogije Zagreb - Beč: Učiteljski fakultet Zagreb i Zentrum für Kultur und Pädagogik Wien
Daruvar, Hrvatska, 2003. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 494350 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna baština – jedan primjer učenja o lokalnoj baštini
(The Cultural Heritage - one Example of the Learning of Local Heritage)
Autori
Schejbal, Berislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
1. Međunarodni intenzivni seminar waldorfske pedagogije Zagreb - Beč: Učiteljski fakultet Zagreb i Zentrum für Kultur und Pädagogik Wien
Mjesto i datum
Daruvar, Hrvatska, 18.07.2003. - 22.07.2003
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
učenje; škola; mladež; kulturna baština; lokalna baština; razumjevanje; istraživanje; svijest; zaštita; dodatne vrijednosti
(learning; school; youths; cultural heritage; local heritage; conciousness; research; appreciation; protection; additional value)
Sažetak
Učenje o kulturnoj baštini, nalijeđu i njezinoj važnosti u školi daje najbolje rezultate kada se stavi u kontekst izučavanja i proučavanja na neposrednim primjerima lokalne baštine poznate učenicima. Kulturna baština povijesni je fenomen. Edukacija započinje osnovnim stjecanjem znanja iz povijesti i umjećem razumjevanja baštine. Nastavlja se na interpretaciji i kritičkom promatranju baštine odnosno spomenika kulture, u ovom slučaju starih dvoraca, njihovih ruševina i arheoloških lokaliteta na terenu, u prirodi ili urbanoj cjelini pripadajućeg naselja. Današnji nepokretni "stari" srednjovjekovni spomenici kulture (dvorci, utvrde, crkve) sačuvani ili u ruševnom stanju iz predturskog razdoblja u kontinentalnom dijelu RH našli su se mnogo kasnije u fokusu putopisaca, arheologa amatera ili prvih stručnjaka konzervatora, tek negdje u kasnom 18. st. Tada su spomenici bili mnogo bolje sačuvani nego danas. O njihovom tadašnjem stanju svjedoče različiti arhivski pisani i likovni izvori: skice i crteži umjetnika i ljubitelja starina, njihova pisma državnim službama, bilješke putopisaca, prve vojne i katastarske karte, stare razglednice, stari novinski članici, a zatim i fotografije. Izlaskom na teren npr. arheološki lokalitet te usporedbom današnjeg stanja i nekadašnje situacije iz sačuvanih dostupnih povijesnih izvora odnosno dokumenata učenici će moći rekonstruirati kontiuitet nestajanja i propadanja spomenika kulture. To će im pomoći da steknu umijeće interpretacije, analize i kritičkog promatranja baštine i baštinskih fenomena. Na taj način će bolje razumjeti društvene, gospodarske i političke aspekte vremena u kojem je ta baština nastala, razvijala se i počela propadati namjestu njihove lokalne zajedice. Na kraju, kompleksnost samog fenomena i svih aspekata koji formiraju i utječu na baštinu ukazuju na neophodnost njezine zaštite i stvaranje znanja za kvalitetno upravljanje baštinom pridonoseći time stvaranju novih, dodatnih vrijednosti i time doprinositi povećanju kvalitete života.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Pedagogija, Povijest, Arheologija
POVEZANOST RADA