Pregled bibliografske jedinice broj: 49428
Hrastovica kraj Petrinje
Hrastovica kraj Petrinje // Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 15-16/1998-1999 (1999), 91-100 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 49428 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrastovica kraj Petrinje
(Hrastovica by Petrinja)
Autori
Horvat, Zorislav
Izvornik
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (1330-0644) 15-16/1998-1999
(1999);
91-100
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska; grad Hrastovica; utvrde protiv Turaka; 16. stoljeće
(Croatia; city of Hrastovica; fortifications against the Turks; 16th century)
Sažetak
Hrastovica je u srednjem vijeku važno mjesto i utvrda zagrebačkih biskupa. Van gradskih zidina je franjevački samostan. Tijekom ratova s Turcima u 16.st. ima značajnu ulogu. Napuštena je 1584. godine.
Hrastovica je u srednjem vijeku bila značajno mjesto, prvo u rukama knezova Babonića, a kasnije zagrebačkih biskupa. Činili su ga dva kastra, utvrđeno naselje i franjevački samostan van zidina. Tijekom ratova s Turcima, Hrastovica je odigrala značajnu ulogu, no 1584. je napuštena, rušena, a zatim je pod Turcima kraće vrijeme. Zamjenjuje ju obližnja Petrinja. Od Hrastovice nema mnogo ostataka jer je namjerno rušena. Najbolje je sačuvana srednjovjekovna crkva Sv. Duha, koja je nepažnjom izgorila 1917. i više nije obnavljana. Sagrađena je početkom 16. st. na temeljima starije crkve te barokizirana u 18. st. Dva kastra na razmaku od kojih 400 m vjerojatno su posljedica dvovlašća knezova Babonića i zagrebačkih biskupa krajem 13. do početka 14. st. Od Donje utvrde nema mnogo vidljivih tragova, dok se od Gornje utvrde dio odronio niz strminu. Cijelo je naselje s kućama stanovnika bilo okruženo fortifikacijama, dugim preko 1000 m. Na istočnoj je strani bilo slabije branjeno podgrađe, a zapadno od naselja, nešto udaljenije, bio je franjevački samostan. I on je bio porušen u 16. st. te obnovljen tijekom 18. st. Danas ni od kojega više nema vidljivih tragova. Cijelo ovo područje bogati je arheološki teren, koji uključuje i brojne tragove djelatnosti Rima. Arheološka bi iskopavanja trebala dati odgovore na mnoge okolnosti naše povijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Mainz
- Verlag Philipp von Zabern
- Germania Anzeiger der roemisch-germanischen Komission des Deutschen Archeologischen Instituts