Pregled bibliografske jedinice broj: 494090
Ekologija obada (Tabanidae) poplavnog područja hrvatskog Podunavlja i učinkovitost atraktanata u smanjenju njihove brojnosti
Ekologija obada (Tabanidae) poplavnog područja hrvatskog Podunavlja i učinkovitost atraktanata u smanjenju njihove brojnosti, 2010., doktorska disertacija, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 494090 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekologija obada (Tabanidae) poplavnog područja hrvatskog Podunavlja i učinkovitost atraktanata u smanjenju njihove brojnosti
(Ecology of horse flies (Tabanidae) in the Croatian Podunavlje floodplain and efficiency of attractants in the control of their abundance)
Autori
Alma Mikuška
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
26.11
Godina
2010
Stranica
164
Mentor
Krčmar, Stjepan ; Kučinić, Mladen
Ključne riječi
atraktanti; ekologija; fauna; hrvatsko Podunavlje; obadi; Tabanidae
(attractants; ecology; fauna; Croatian Podunavlje; horse flies; Tabanidae)
Sažetak
Obadi su hematofagni kukci te su bili predmet mnogih istraživanja u veterinarskoj i medicinskoj entomologiji. Fauna obada u Hrvatskoj je dobro istražena, s utvrđenih 78 vrsta, međutim, ekologija pojedinih vrsta nije istražena, kako u Svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ciljevi istraživanja doktorske disertacije su vezani uz istraživanje faune obada na području hrvatskog Podunavlja i međusobne ovisnosti utjecaja promjene ekoloških čimbenika poput temperature, oborina i redovitih poplava na razvoj populacija pojedinih vrsta obada. Također je istraživana učinkovitost pojedinih prirodnih i sintetskih atraktanata u privlačenju pojedinih vrsta obada u svrhu njihovog korištenja u reguliranju brojnosti obada i ciljem zaštite domaćih životinja. Rezultati su pokazali da je fauna obada hrvatskog Podunavlja jedinstvena, ali da se vrijednosti Shannon-Wienerovog indeksa raznolikosti između lokaliteta povećavaju u skladu s gradijentom vlažnosti šumskih staništa te su najveće na lokalitetu Čonakut koje je prosječno najduže plavljeno. Utvrđene su indikatorske vrijednosti vrsta obada za određeno šumsko stanište, pri čemu je jedini statistički značajan indikator bila vrsta Tabanus bromius. Utvrđene su statistički značajne povezanosti između odstupanja sezonskih temperatura, oborina i vodostaja na pojavljivanje pojedinih vrsta obada. Od prirodnih atraktanata najučinkovitiji je bio konjski, zatim kravlji, ovčiji, te svinjski urin, dok je kod sintetskih najučinkovitiji bio octenol, zatim 4-metilfenol, 1-3-izopropilfenol, te naftalen.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1193080-1206 - Raznolikost i ekologija člankonožaca zaštićenih krških područja Hrvatske (Kučinić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
285-0731674-2200 - Genetički biljezi i uloga atraktanta u regulaciji brojnosti hematofagnih diptera (Krčmar, Stjepan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju