Pregled bibliografske jedinice broj: 493972
Istraživanje površinske hrapavosti dijelova dobivenih abrazivnim vodenim mlazom
Istraživanje površinske hrapavosti dijelova dobivenih abrazivnim vodenim mlazom, 2010., diplomski rad, Tehnički fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 493972 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje površinske hrapavosti dijelova dobivenih abrazivnim vodenim mlazom
(Experimental investigation of surface roughness obtained by abrasive water jet machining)
Autori
Mutavgjić, Veselko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Tehnički fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
07.12
Godina
2010
Stranica
72
Mentor
Jurković, Zoran ; Franulović, Marina
Ključne riječi
obrada abrazivnim vodenim mlazom; površinska hrapavost; eksperimentalno istraživanje; parametri procesa
(AWJ-abrasive water jet machining; surface roughness; experimental investigation; process parameters)
Sažetak
Ova tehnologija obrade još je relativno mlada, počela se primjenjivati 80-ih godina prošlog stoljeća. Na njen razvoj posebno utječe razvoj novih materijala, obzirom da većina dijelova stroja za rezanje abrazivnim vodenim mlazom podnosi velike tlakove, veliko trošenje, abraziju i slično. Razvoj materijala boljih karakteristika, od kojih se mogu izrađivati dijelovi stroja, osiguravaju im dulji vijek trajanja. Zasigurno uz dulji vijek trajanja dijelova ukupan trošak obrade se smanjuje zbog rjeđih izmjena i zastoja. Da bi postupak bio čim više ekonomski isplativ u usporedbi sa klasičnim postupcima rezanja, izvode se istraživanja u svrhu uvođenja lomljenog stakla kao abraziva. Kako abrazivno sredstvo sudjeluje u trošku obrade sa cca 55%, veliki pomak bi bio uvođenje jeftinijeg abraziva što bi imalo za konačan cilj povećanje konkurentnosti ove tehnologije u odnosu na druge postupke. Još veće mogućnosti se pružaju ovoj tehnologiji uvođenjem peto-osne rezne glave čime se otvara mogućnost izrade vrlo složenih oblika. U radu su analizirani dijagrami utjecaja velikog broja parametara obrade na površinsku hrapavost. Pri tome je kontrolirana najveća visina profila hrapavosti Rz. Uočene su sljedeće promjene. Povećanjem masenog protoka abrazivnog sredstva, a isto tako i povećanjem tlaka vode ostvaruju se bolji rezultati površinske hrapavosti. Utjecaj udaljenosti abrazivne mlaznice na primjeru aluminijskog obratka dala je optimalnu veličinu i ona prema eksperimentalnom istraživanju iznosi 3, 2 mm. Povećavanjem posmične brzine površinska hrapavost obrade je sve veća. Na površinsku hrapavost obratka utječe i debljina obratka, tako da veća debljina rezultira povećanjem površinske hrapavosti. Veći broj ispitivanja dao bi preciznije rezultate i točnije analize istih. Da bi se proveo opsežniji eksperiment i da bi se iz njega mogla dobit određena optimalizacija postupka obrade abrazivnim vodenim mlazom potrebni su mnogo veći resursi. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja došlo se do zaključaka na koji način određeni parametri obrade utječu na hrapavost površine, čime je ostvaren primarni cilj eksperimenta. Naredni korak koji neminovno proizlazi iz izvedenog eksperimenta je optimizacija parametara obrade s ciljem minimizacije hrapavosti obrađene površine abrazivnim vodenim mlazom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
Napomena
Eksperiment izveden uz nesebičnu pomoć firme Scam Marine d.o.o. Viškovo http://www.scam-marine.hr/.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Tehnički fakultet, Rijeka