Naslov
Fiziološko opterećenje sudaca tijekom košarkaške utakmice

Autori
Rupčić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.10

Godina
2010

Stranica
145.

Mentor
Matković, Bojan

Ključne riječi
košarka; košarkaški suci; fiziološko opterećenje
(basketball; basketball referees; physiological loads)

Sažetak
Glavni cilj u ovom istraživanju bio je utvrditi fiziološko opterećenje košarkaških sudaca tijekom utakmice te utjecaj motoričkih, odnosno funkcionalnih sposobnosti na njihovu kvalitetu suđenja. Parcijalni ciljevi odnosili su se na utvrđivanje morfoloških karakteristika, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti sudaca te razlika u pokazateljima fiziološkog opterećenja između pojedinih dijelova košarkaške utakmice. Uzorak ispitanika sastojao se od 31 suca, prosječne dobi 33, 35±5, 17 godina koji su se nalazili na A listi sudaca I. hrvatske košarkaške lige u natjecateljskoj sezoni 2008/2009. Lista sudaca određena je od strane Udruge hrvatskih košarkaških sudaca na temelju kvalitete suđenja u prethodnoj natjecateljskoj godini. U prosjeku svaki je sudac imao 7, 29±5, 06 godina iskustva u suđenju najvišeg nacionalnog ranga. Istraživanje je provedeno u tri faze. Prva faza istraživanja odnosila se na utvrđivanje jednog dijela motoričkog prostora sudaca koji najviše dolazi do izražaja tijekom suđenja košarkaške utakmice. Za tu svrhu primijenjeno je pet motoričkih testova koji u najvećoj mjeri služe za procjenu agilnosti i eksplozivne snage tipa sprinta. Prethodno je utvrđeno da primijenjeni testovi posjeduju izrazito valjane metrijske karakteristike. Druga faza istraživanja obuhvaćala je laboratorijsko mjerenje, odnosno procjenu funkcionalnih sposobnosti (spiroergometrija) te utvrđivanje morfoloških karakteristika sudaca. Zadnja, treća faza istraživanja podrazumijevala je terensko mjerenje, odnosno utvrđivanje fiziološkog opterećenja sudaca tijekom suđenja službenih utakmica I. hrvatske košarkaške lige (kardiotahografska metoda). Obrada podataka izvršena je primjenom programskog paketa STATISTICA for Windows, ver. 8. Za svaku varijablu izračunati su osnovni deskriptivni parametri, a normalnost distribucije varijabli testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom. Statistička značajnost razlika između pojedinih dijelova utakmice u varijablama za procjenu fiziološkog opterećenja testirana je univarijatnom analizom varijance (ANOVA) i Tukey’s post hoc testom. Višestrukom (multiplom) regresijskom analizom pokušala se utvrditi zavisnost funkcionalnih i motoričkih sposobnosti (nezavisne varijable) i kvalitete suđenja košarkaških utakmica (zavisna varijabla). Povezanost između dobi sudaca, iskustva u suđenju najvišeg nacionalnog ranga te kvalitete suđenja utvrđena je Pearsonovim koeficijentom korelacije. Prosječna visina sudaca iznosila je 186, 34±5, 40 cm, a prosječna masa 88, 04±7, 47 kg. Dobiveni prosječni rezultati tjelesne visine i mase sudaca su nešto veći u odnosu na prosječne vrijednosti za opću populaciju ispitanika. To ukazuje na sasvim logičnu i očekivanu činjenicu da su većina sudaca bivši košarkaši. Sastav tijela izmjeren je putem bioelektrične impedancijske analize. Na temelju dobivenog postotka tjelesne masti (15, 99±3, 37) utvrđeno je da suci spadaju u grupu osoba s optimalnim sastavom tijela. Primjenom motoričkih testova dobiveni su rezultati temeljem kojih se potpuno slobodno može zaključiti da košarkaški suci imaju dobro razvijene motoričke sposobnosti koje su potrebne za efikasno praćenje (suđenje) utakmice te se s obzirom na reprezentativan uzorak ispitanika predlaže da se njihovi rezultati koriste kao modelni parametri u svrhu bolje kontrole kondicijsko - motoričke pripremljenosti sudaca. Funkcionalne sposobnosti sudaca procijenjene su putem spiroergometrijskog testiranja. Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da košarkaški suci u ovom istraživanju imaju dobro razvijen aeroban kapacitet (VO2max=4, 59±0, 48 ; VO2max rel=52, 49±5, 80), sličan vrhunskim košarkašima, ali i sucima iz drugih momčadskih sportova. VO2max Fiziološko opterećenje sudaca praćeno je mjerenjem frekvencije srca. Frekvencija srca tijekom utakmice mjerena je kardiotahometrom (elektronski mjerač frekvencije srca) proizvođača POLAR, model RS400. Razina fiziološkog opterećenja određena je temeljem zona intenziteta koje su utvrđene u laboratoriju za svakog ispitanika posebno. Na temelju tih zona utvrđeno je ukupno vrijeme koje je ispitanik proveo u aerobnom, odnosno u anaerobnom režimu rada, izraženo u postocima od ukupnog trajanja košarkaške utakmice. Prosječna frekvencija srca tijekom košarkaške utakmice iznosila je 131, 52±9, 10 otk/min, odnosno 70, 52±4, 80% od maksimalne frekvencije srca te 77, 34±6, 05% od frekvencije srca pri anaerobnom pragu. Utvrđeno je da suci 50% od ukupnog trajanja košarkaške utakmice provode u zonama visokog aerobnog opterećenja (ekstenzivna i intenzivna aerobna zona), a ukoliko se uzme u obzir samo vrijeme tijekom četvrtina, tada taj postotak iznosi i do 60%. Samo 1-2% od ukupnog vremena suci provode u zoni opterećenja tijekom koje dolaze do izražaja anaerobni energetski procesi. Na temelju dobivenih rezultata univarijatne analize varijance i Tukey’s post hoc testova u varijablama za procjenu fiziološkog opterećenja, zaključeno je da su košarkaški suci izloženi visokom fiziološkom opterećenju koji se statistički značajno ne mijenja s obzirom na period same utakmice. Povezanost između kondicijsko - motoričke pripremljenosti sudaca i njihove kvalitete suđenja pokušala se utvrditi multivarijatnom regresijskom analizom. Dobiveni rezultati nisu pokazali statistički značajnu povezanost između nezavisnih varijabli (motoričkih i funkcionalnih sposobnosti) i zavisne varijable (kvalitete suđenja). Međutim, ključno je konstatirati da su svi suci koji su činili ovaj uzorak ispitanika vrlo dobro fizički pripremljeni, odnosno da su zadovoljili visoke kriterije kondicijsko -motoričke pripremljenosti koji su potrebni za suđenje najvišeg nacionalnog ranga natjecanja te da najvjerojatnije zbog prevelike inicijalne homogenosti uzorka nije dobivena statistički značajna povezanost između navedenih varijabli. Na temelju statistički značajnog Pearsonovog koeficijenta korelacije između iskustva u suđenju najvišeg ranga natjecanja i kvalitete suđenja, zaključeno je da s obzirom na složenost pravila košarkaške igre iskustvo čini nezaobilazan faktor za uspješnost u suđenju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA