Naslov
Baština otoka Krka u prostornom i vremenskom kontinuumu
(Monoments of the Island of Krk in Spatial and Temporal Continuum)

Autori
Zelić, Danko

Izvornik
Dokumentacija Instituta za povijest umjetnosti

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis

Godina
2000

Ključne riječi
Hrvatska; povijest; spomenici; otok Krk; antika; srednji vijek
(Croatia; history; monuments; Island of Krk; Antiquity; Middle ages)

Sažetak
Inzularnost otoka je bez ikakve dvojbe historijsko-geografska činjenica. No je li otok moguće promatrati i kao zasebnu cjelinu kada je riječ o njegovoj spomeničkoj baštini. Koliko je inzularnost u tom smislu važna ili čak presudna komponenta? Spomenički pejzaž otoka Krka iznimno je složen. Prije svega jasne su razlike između teritorija grada, odnosno zapadnog i istočnih dijelova otoka. Očuvanost antičke baštine na pojedinim dijelovima otoka prilično je, naime, indikativna za stanje stvari. Ondje gdje je antika najdulje živjela, ona je prilično skromno zastupljena u smislu sačuvanih spomenika. To je ishod kontinuiranog procesa koji najprimjerenije možemo opisati paradigmom pasivne negacije. Drugi su primjer složenije manifestacije kontinuiteta, na primjer slučaj pretpovijesnog gradinskog središta Omišalj kojeg u toj ulozi zamjenjuje novopodignuti Fulfinum. Taj napušteni antički grad (nalazi idu do 4. stoljeća) naslijedit će u kasnoantičkom vremenu sklop redovničke zajednice na Mirinama. Treću i za interpretaciju svakako najtežu skupinu spomenika čine oni koji su stanovito vrijeme živjeli i potom prestali postojati, tj. oni koji su izgubili svoju svrhu nestankom okolnosti u kojima su nastali. Najizrazitiji su primjeri kasnoantički, odnosno ranobizantski utvrdni sklopovi na zapadnoj obali otoka (utvrde Sv. Marko, Veli grad kod Vrbnika i nadasve Korintija – utvrda i njezino podgrađe ili, pak iz srednjeg vijeka, feudalni kaštel Gradac na rubu Vrbničkog polja, prema predajama ishodište roda Frankopana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA