Naslov
Utjecaj različite gnojidbe na količinu nitrata u korijenu cikle
(Effect of different fertilization on nitrate content in red beet root)

Autori
Petek, Marko ; Herak Ćustić, Mirjana ; Toth, Nina ; Slunjski, Sanja ; Pavlović, Ivan ; Čoga, Lepomir ; Karažija, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Onečišćivači u okolišu, opasne i štetne tvari u hrani : Knjiga sažetaka / Vasić-Rački, Đurđa - Zagreb, 2010, 53-53

ISBN
978-953-7076-19-1

Skup
Onečišćivači u okolišu, opasne i štetne tvari u hrani

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.12.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Beta vulgaris var. conditiva; gnojidba; hrana; povrće; zdravstvena ispravnost
(aster; daminozide; fertilization; photoperiod)

Sažetak
U dnevnom obroku ljudi cikla bi trebala zauzimati važno mjesto jer povoljno utječe na poboljšanje i održavanje zdravlja. Konzumiranje cikle ima pozitvne učinke u prevenciji i liječenju raznih malignih bolesti, te regulaciji krvnog tlaka i triglicerida. Pored navedenog, ukoliko se primijenjuje neadekvatna gnojidba, može sadržavati i štetne nitrate za ljudski organizam. Stoga je cilj istraživanja bio utvrditi utjecaj organske i mineralne gnojidbe na količinu nitrata u svježem korijenu cikle. Trogodišnji (2003.-2005.) poljski gnojideni pokus s ciklom (Beta vulgaris var. conditiva Alef.), kultivar Bikor, proveden je na Žumberačkom gorju (Brašljevica) i u Lici (Hrvatsko Polje). Pokus je postavljen po metodi latinskog kvadrata s četiri gnojidbena tretmana (kontrola, 50 t stajskog gnoja ha-1, te 500 i 1000 kg NPK 5-20-30 ha-1). Gnojivo je primijenjeno jednokratno predsjetveno, te inkorporirano u tlo. Cikla je sijana (22.05.2003., 21.05.2004., odnosno 29.06.2005.) izravno u tlo na parcelice veličine 12 m2. Razmak između redova iznosio je 40 cm, a u redu 7 cm. Berba je obavljena jednokratno (nakon 90, 94, odnosno 90 dana vegetacije) kada je za potrebe kemijske analize sa svake parcelice nasumično uzeto 10 cikli za prosječni uzorak. Nitrati su određeni ksilenol metodom. Statistička obrada podataka obavljena je statističkim programom SAS 8.2 System. Iz rezultata istraživanja vidljivo je da se količina nitrata kretala od 218 do 284 mg NO3 kg-1 svježe tvari, te da različita gnojidba uglavnom nije značajno utjecala na njihovu količinu. Prema FAO/WHO (2002) dnevno dopušteni unos štetnih nitrata iznosi od 0-3, 7 mg kg-1 tjelesne mase. Obzirom na niske utvrđene količine nitrata u svježem korijenu cikle pri navedenim gnojidbenim tretmanima i početnom stanju hraniva u tlu, svakako se preporuča uvođenje cikle u redovitu prehranu. Naime, konzumiranjem 100 g ovako proizvedene svježe cikle dnevno ne prelazi se dnevno dopušteni unos nitrata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA