Naslov
Etičke dileme u kvalitativnom istraživanju zlostavljanja i zanemarivanja djece
(Ethical Issues in Qualitative research: Child Abuse and Neglect)

Autori
Rimac, Ivan ; Skokandić, Lea ; Ogresta, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Psihosocijalni aspekti nasilja u suvremenom društvu - izazov obitelji, školi i zajednici / Vladimir Kolesarić - Osijek, 2010

Skup
Psihosocijalni aspekti nasilja u suvremenom društvu - izazov obitelji, školi i zajednici

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.11.2010. - 27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Kvalitativno istraživanje; fokus grupa; etičke dileme
(qualitative research; focus group; ethical dillemas)

Sažetak
Etika istraživanja zlostavljanja i zanemarivanja djece predstavlja poseban problem unutar opće strategije etičkog kodeksa o znanstvenim istraživanjima. Salijentnost te problematike prisutnija je prilikom primjene tzv. kvalitativnih metoda u kojima metodološki pristup uglavnom slijedi idiografski model istraživanja usmjeren na jedinku, a ne na varijable. Sukladno tome, cilj ovog izlaganja je problematizirati etičke dileme koje se mogu pojaviti u istraživanju zlostavljanja i zanemarivanja djece kada se primjenjuje kvalitativna metodologija. Navedene etičke dileme razmatrati će se u kontekstu iskustava korištenja kvalitativnog pristupa, odnosno metode fokus grupe i strukturiranog intervjua u pilot istraživanju koje se provodilo u okviru BECAN projekta. U istraživanjima koja koriste kvantitativni pristup detekcija osobnih obilježja predstavlja informaciju koja neće biti zloupotrebljena, te se uglavnom štiti primjenom načela anonimnosti, dok je unutar modela kvalitativnog istraživanja nemoguće u potpunosti primijeniti navedeno načelo zbog idiografičnosti metode. Stoga se od istraživača očekuje zaštita privatnosti kroz naknadnu anonimizaciju podataka. Međutim, kod istraživanja nasilja nad djecom u obitelji u slučajevima otkrivanja zlostavljanja problem zaštite anonimnosti može biti dodatno naglašen budući da se istraživač nalazi u dilemi oprečnih zahtjeva moralnih i pravnih normi s jedne strane te znanstvene odgovornosti s druge strane. Pored toga otvorenost nacrta kvalitativnih metoda nalaže produbljivanje uvida u informativne slučajeve, što bi u slučaju zlostavljanja moglo predstavljati dodatnu ekspoziciju i traumatizaciju sudionika istraživanja narušujući pri tom njihovu dobrobit. Senzibilizacija za navedene dileme kao i razmatranja o mogućim konzekvencama postupaka istraživača, s moralnog, pravnog i spoznajnog aspekta mogu doprinijeti uspostavi etičkih standarda koji bi mogli unaprijediti istraživačku praksu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA