Naslov
Značajke speleoloških objekata u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara
(Characteristics of speleological features in the North-western Ravni kotari)

Autori
Lončar, Andrijana ; Surić, Maša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci radova / Abstracts, Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša - Zagreb : Hrvatski speleološki savez, 2010, 91-92

ISBN
978-953-56438-0-7

Skup
Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 24.11.2010. - 27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
speleološki objekti; CO2; Ravni kotari; Hrvatska
(speleological features; CO2; Ravni kotari; Croatia)

Sažetak
Sjeverozapadni dio Ravnih kotara dio je nekadašnje Jadranske karbonatne platforme koja je usljed intenzivne tektonike i višekratnim emerzijama bila izložena dugotrajnom okršavanju. Danas je to blago borano područje čije apsolutne visine ne prelaze 120 mnv (FRITZ, 1991), s vrlo dobro razvijenim površinskim i podzemnim krškim oblicima. Reljefni oblici kao i geološke strukture dinaridskog su pravca pružanja (SZ-JI) s tim da prevladavaju uspravne do blago nagnute bore i uzdužni rasjedi ispresjecani kraćim poprečnim rasjedima. Litostratigrafski, ovim područjem dominiraju rudistni vapnenci gornje krede (K2), eocenski foraminiferski vapnenci (E1, 2), fliš (E2, 3), te manjim dijelom kvartarni pokrov (MAJCEN et al., 1967). Blizina obalne linije i dinaridski pravac pružanja geoloških struktura te naslage slabije propusnog fliša uvjetuju karakterističan hidrogeološki sklop s generalnim smjerom tečenja podzemne vode u smjeru sjeverozapada, kojeg ipak mjestimično preusmjeravaju poprečni rasjedi (FRITZ, 1979, 1991). U okviru ovog istraživanja, obrađeno je deset speleoloških objekata: Barina jama, Jama Bezdanka, Jama Velika i Mala golubinka, Jama Srzentuša, Jama Babuljarka, Jama Šipkovac, Jama kraj Jaruge, Jama Bonsai, Spilja Trojamica i jama Golubinka Vrsi. Uzimajući u obzir i nekolicinu ranije istraženih spilja i jama (SO Liburnija, SO Velebit, SO Željezničar), glavnina objekata sjeverozapadnog dijela Ravnih kotara spada u jednostavne vertikalne speleološke objekte što je i inače značajka vanjskog krškog pojasa Hrvatske (GARAŠIĆ, 1991). Sedam istraženih objekata formirano je u foraminiferskim vapnencima, dok su tri razvijena na granici senonskih vapnanaca (K23) i liburnijskih naslaga (Pc, E). Istraženi su objekti razmjerno malih dubina, do cca 60 m, iako bi se s obzirom na nekadašnju dubinu apsolutne erozijske baze (-135 m tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma /PELTIER & FAIRBANKS, 2006/) mogle očekivati i veće dubine. Što se tiče hidrogeološke funkcije, neki objekti povremeno funkcioniraju kao ponori, u tri je zabilježen podzemni tok, a u tri jezerca sa stajaćom vodom. U pet od deset istraženih objekata zabilježeno je periodično pojavljivanje povišene koncentracije CO2 što prema postojećoj literaturi nije česta pojava u hrvatskom kršu. Svih pet objekata su jame, morfološki jednostavne, formirane u foraminiferskim vapnencima duž pukotine koja prati os antiklinale Ljubač – Rupalj. Od svega nekoliko zabilježenih slučajeva u hrvatskom kršu, još se dvije jame s CO2 nalaze u Ravnim kotarima, u njihovom istočnom dijelu, u kojima se povišena koncentracija CO2 u ljetnim mjesecima povezuje s truljenjem organske tvari nanešene tijekom jesenskog i zimskog kišnog razdoblja (BOŽIČEVIĆ, 1966). Buduća istraživanja speleoloških objekata u SZ dijelu Ravnih kotara bit će usmjerena upravo na utvrđivanje zakonitosti pojavljivanja povišenih koncentracija CO2. Nažalost, osim povišene koncentracije CO2, opasnost prilikom istraživanja dodatno povećavaju i minsko-eksplozivna sredstva koja su do sada pronađena u 4 objekta (Jama Bezdanka, Jama Velika i Mala golubinka, Jama Šipkovac i Spilja Trojamica) i koja najvjerojatnije neće biti uklonjena. Literatura: BOŽIČEVIĆ, S. (1966): Dvije krške jame s plinom (CO2). Geološki vjesnik, 20, 317-327. FRITZ, F. (1979): Hidrogeološka rajonizacija priobalnog krša Hrvatske u svjetlu novijih saznanja. Geološki vjesnik, 31, 327-336. FRITZ, F. (1991): Utjecaj recentnog okršavanja na zahvaćanje voda. Geološki vjesnik, 44, 281-289. GARAŠIĆ, M. (1991): Morphological and hydrogeological classification of speleological structures (caves and pits) in the Croatian karst area. Geološki vjesnik, 44, 289-300. MAJCEN, Ž., KOROLIJA, B., SOKAČ, B., NIKLER, L. (1967): Osnovna geološka karta 1:100000, L 33-139 Zadar, Savezni geološki zavod, Beograd. PELTIER, W.R., FAIRBANKS, R.G. (2006): Global glacial ice volume and Last Glacial Maximum duration from an extended Barbados sea level record. Quaternary Science Reviews, 25, 3322-3337.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA