Naslov
Rimskodobna nekropola u splitskoj Lori
(The Roman-era necropolis in Lora, Split)

Autori
Buljević, Zrinka

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (1845-7789) 103 (2010); 81-190

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Split; Lora; rimskodobna nekropola
(Split; Lora; Roman-era necropolis)

Sažetak
U sjeverozapadnom dijelu Splita, u predjelima Lora i Poljud ustanovljene su najveće rimskodobne nekropole. Na značajke nekropole u Lori, otkrivene godine 1965., ukazao je Nenad Cambj. Radi se o pretežno paljevinskim grobovima s urnama te o dva zidana groba za inhumacije ; ukopi su obavljeni nesustavno, na što upućuje nedostatak grobnih parcela i grobišne arhitekture, nadgrobnih spomenika i natpisa. Jedino natpis Gaja Orhivija Amempta, ugrađen u južni zid samostanske crkve u Poljudu, u blizini Lore, Cambj drži mogućim pokazateljem značajnije arhitekture sepulkralnoga karaktera na grobišnoj parceli u Lori, odnosno u Poljudu. Nenad Cambj nekropolu u Lori datira od 2. polovice 1. st. do ranog 3. st. po. Kr., oslanjajući se na navedene okolnosti nalaza. Mladen Nikolanci skupni nalaz urna i grobnih priloga uništenog osuarija na Poljudu godine 1953. datira u kraj 1. st. i početak 2. st. po. Kr. U ovom se radu obrađuje sav prikupljeni i sačuvani materijal za koji pouzdano znamo da potječe iz splitske nekropole u Lori. Grobovi su enumerirani kao u Popisu nalaza s istraživanja godine 1965., evaluirani u odnosu na relevantne priloge i okolnosti nalaza, a svi prilozi su katalogizirani. Svjedočanstvo su organiziranoga rimskog života na splitskom poluotoku od druge polovice 1. stoljeća do 3., možda 4. stoljeća po. Kr.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA