Naslov
Grkokatolička katedrala Svetog Trojstva i biskupski dvor u Križevcima
(The Greekcatholic Cathedral S. Trinity and the Bishop's Palace in Križevci)

Autori
Maruševski, Olga

Izvornik
Tkalčić, Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije (1331-3517) 4 (2000), 4; 369-387

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
crkva; dvor; Križevci
(Church building; Palace; Križevci)

Sažetak
Na mjestu grkokatoličke katedrale Sv. Trojstva i biskupskoga dvora, nalazio se u 14. st. samostan augustinaca s crkvom posvećenom Blaženoj Djevici Mariji. Napušten je za turskih provala 1536., srušen 1562., ponovno izgrađen 1627., kad je predan franjevcima, a gotička je crkva dobila barokno obilježje. Ukinut je 1786. prema odredbi Josipa II., 1792. dobivaju ga grkokatolici. Za austrijsko-turskih ratova služio je kao vojna bolnica, pa tek od 1801. postaje stalnim biskupskim prebivalištem (rezidencijom). Otad slijede adaptacije crkve i dvora, 1803. prema nacrtima Fabijana Sebastijana Hütlera, 1817. Bartola Felbingera, 1841.-1846. Aleksandra Brdarića, s dogradnjom monumentalne klasicističke "altane" (balkona). Sljedeće su prinove na dvoru 1884.-1885. u stilu dekorativnog historizma. Za biskupa Julija Drohobeckog crkvu je 1894.-1897. obnovio Hermann Bolle u neogotičkom slogu s dogradnjom predvorja i lođom na pročelju s kojom se smjelo suprotstavio Brdarićevoj altani. Unutrašnjost je bogato ornamentirana, vrijedni su umjetnoobrtni predmeti, a napose ikonostas, zajedničko djelo hrvatskih umjetnika kojima je mentor bio Iso Kršnjavi. Cijeli kompleks kao kulturni i umjetnički spomenik jedinstven u različitosti stilova zahtijeva hitnu obnovu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA