ࡱ> 9 dbjbj.|p&lLLL`. . . 8f $ 4`]( " &&&&&&&$) 3+2'L 'LL ( >L L & &&LL& к`. *&&D-(0](&e,e,&``LLLL Vlado Singer, Stjepan Rubini  od visokih policijskih du~nosnika Nezavisne Dr~ave Hrvatske do zato enika koncentracijskih logora DAVOR KOVA I Hrvatski institut za povijest, Zagreb U lanku je prikazana sudbina Vlade Singera i Stjepana Rubinia koji su nakon uspostave NDH zauzimali visoke polo~aje u redarstveno  obavjeatajnom sustavu NDH. Ubrzo su meutim zbog odreenih poteza pali u nemilost re~ima i zavraili u koncentracijskim logorima. Za V. Singera odlazak u koncentracijski logor Stara Gradiaka zavraio je tragi no, odnosno fizi ki je uklonjen. S. Rubini je nakon godine dana boravka puaten iz logora. Po izlasku bavio se je trgova kim poslovima. Nakon sloma NDH u svibnju 1945. povla i se u Austriju gdje mu se nakon nekog vremena gubi svaki trag. Klju ne rije i: Vlado Singer, Stjepan Rubini, redarstvo policija, Nezavisna Dr~ava Hrvatska, koncentracijski logori, Jasenovac, Stara Gradiaka. Vlado Singer od zapovjednika obavjeatajne slu~be NDH do likvidacije u koncentracijskom logoru Stara Gradiaka Rodio se 21. X. 1908., u Virovitici, bio je pokraten }idov i smatrao se Hrvatom. Vrlo rano se je odrekao svog ~idovstva, i vjerski i nacionalno, smatrajui da je za }idove u Hrvatskoj jedini pravi put totalna asimilacija, odnosno totalna identifikacija s hrvatstvom. Javno je predvodio sveu iliatarce u druatvu Kvaternik, a zajedno sa Eugenom Didom Kvaternikom predvodio je i proture~imske demonstracije koje su se dogodile 6. III. 1932., kada se skupina studenata zabarikadirala u zgradi sveu iliata i izvjesila hrvatske zastave, a sukob s policijom trajao je punih pet sati. Bila je to prva uspjela hrvatska manifestacija nakon proglaaenja diktature koja je trajala ve preko tri godine. Sudionik tih demonstracija Ivo Lendi, hrvatski pjesnik, pisao je 1941.: Sjeam se, kako smo 1932. na sveu iliatu prvi put za vrijeme diktature zajedno vjeaali hrvatske zastave. Organizacija barikade, koju je bio proveo Eugen Kvaternik, bila je toliko jaka, da je srpska policija provalila na Sveu iliate tek nakon pet sati. Nikada se viae naae barikade na sveu iliatu nisu tako dugo odr~ale(& ) A nas je ukupno bilo trideset i aest. Prema svjedo enju spomenutog E. D. Kvaternika, u aktivisti ko  konspirativnoj skupini sveu iliataraca, glavni pokreta  i mozak bio je Vlado Singer koji je imao veze sa svim oporbenim skupinama i pojedincima, posebno Antom Trumbiem. Prema mlaem Kvaterniku prvi revolucionarno  konspirativni po etci datiraju iz godine 1926.-1927. U to vrijeme se po inju formirati prvi revolucionarni kadrovi u organizacijama 'Eugen Kvaternik', 'Hrvatska Mladica', pravaake radni ke i selja ke omladine, te donekle 'Domagoj'. Kvaternik navodi da su pored njega glavni akteri uz njega bili Branimir Jeli, Vlado Singer i Mladen Lorkovi. Navodi da su oni ve onda bili potpuno svjesni, da su sve naae politi ke formacije pre~ivjele, i da treba stvarati novi pokret koji e biti nosilac beskompromisne i revolucionarne borbe. Na zagreba kom sveu iliatu V. Singer se zalagao da se organizira suradnja izmeu komunista i hrvatskih nacionalista, kako bi se uskladila aktivnost protiv zajedni kog protivnika, beogradske `estojanuarske diktature, odnosno kralja Aleksandra Karaorevia. Godine 1933. V. Singer je pokrenuo zajedno sa sveu iliatarcima nacionalistima Naau grudu koju je i ureivao. U literaturi se izdavanje tog lista obi no povezuje s buduim ustaakim emigrantom Vladimirom Singerom, nesumnjivo tadaanjim pristaaom dr. Ante Pavelia. Tako u njegovu ~ivotopisu objavljenom u Tko je tko u NDH, str. 359., stoji da je u o~ujku 1933. pokrenuo i ureivao Naau grudu, glasilo mlade hrvatske nacionalisti ke organizacije, prve novine iziale u Hrvatskoj za vrijeme diktature. Ina e Singer nije bio ozna en urednikom lista. U broju 1. je kao odgovorni urednik ozna en Branko Krmpoti, a u broju 2. je kao vlasnik, izdava  i odgovorni urednik ozna en Aleksander Hondl. Oba su broja bila zabranjena, pa je i na primjercima koji se uvaju u zagreba koj NSK (signatura: 85.436 adl.7) bilo ozna eno da su zabranjeni. Polovicom 1933. godine u Zagrebu je raspa avan letak koji je potpisala navodna Hrvatska udru~ena revolucionarna akcija (H.U.R.A.). Zagreba ka policija vrlo je uvjereno tvrdila da je student ekonomske visoke akole Singer Vladimir utvren kao glavni krivac, ali je njemu uspelo pobjei. Takva djelatnost ubrzo ga je udaljila sa sveu iliata, pa je Singer, zajedno s Eugenom Didom Kvaternikom, Ivom Heren iem, i drugim istaknutim sveu iliatarcima bio prisiljen otii u emigraciju. U njegovu stanu u Be u jedno se vrijeme nastanio i Eugen Dido Kvaternik i prijavio boraviate be kom redarstvu. U Be u je Singer uhien na zahtjev jugoslavenskih vlasti zbog navodne veze s namjeravanim atentatom Petra Oreba na kralja Aleksandra 16. XII. 1933. Oreb je trebao u Klagenfurtu stupiti u vezu sa Singerom, ali ga nije tamo pronaaao. Naime, tada su u zemlju uba eni posebno obu eni atentatori. No u odlu nom trenutku atentator Oreb nije djelovao. Policija je otkrila atentatore, pa su presudom suda za zaatitu dr~ave dvojica, Petar Oreb i Josip Begovi bili osueni na smrt i objeaeni. U o~ujku 1934. Singer je uhien od austrijskog redarstva  bez sumnje na zahtjev Jugoslavije. Nakon aest mjeseci Singer je puaten i odlazi u Italiju gdje je boravio u ustaakim logorima na Liparima. Tamo je 1934. organizirao dolazak skupine pedesetak studenata emigranata koje je Paveli navodno odbio jer nije u logorima ~elio akademski obrazovane ljude. Poduzetan i sposoban, Singer se mudro distancirao od intriga i kompromitiranih sporova unutar emigracije. Zajedno sa dr. Antom Paveliem V. Singer se u travnju 1941. vratio s visokim polo~ajem u ustaakoj hijerarhiji i preuzeo voenje Osobnog odjela u Glavnom ustaakom stanu. Kao osoba koja je zauzimala visoko mjesto u ustaakoj hijerarhiji Singer je zastupao stajaliate da su u nacionalnoj revoluciji neizbje~ne revolucionarne mjere. Tako je svom poznaniku `imi Balenu u svibnju 1941. godine na zagreba kom Zrinjevcu rekao: (& ) Svijet je u ratu i joa e neko vrijeme biti. Naaa se revolucija dogaa usred velikog rata. U takvim se prilikama deaava svaata, ato se ina e nee desiti. Mo~e se i svaata poduzeti, ato u mirno doba nije mogue. Mi moramo koristiti priliku. Srbi su nam ve tri stotine godina najvea smetnja na vratu. S njima, tako namno~enima i takvima kakvi jesu, nikad sree u naaoj hrvatskoj dr~avi. Sad je prilika! Moramo ih treinu pobiti, treina e pobjei, a treina e se pokatoli iti i postat e Hrvati. Ina e, Singer se u tom razgovoru prema Balenu postavio zaatitni ki. Naime, Balen se je u prvome trenutku uplaaio tog susreta na Zrinjevcu: u meuvremenu je bio odle~ao etiri godine zatvorske kazne zbog organiziranog djelovanja protiv re~ima s pozicija hrvatskog nacionalizma, ali se na robiji zbli~io viae s komunistima, osobito s Andrijom Hebrangom, pod ijim je utjecajem postao komunist. S razlogom se bojao da e ga ustaaka vlast tretirati kao neprijatelja, ali ga je V. Singer umirio rije ima: `ime, ti si robijao za Hrvatsku, to svi znamo, i ti se nemaa ega bojati i budi miran dok sam ja tu. Pojedini suvremenici koji su poznavali V. Singera govore o njemu s poatovanjem i uva~avanjem. Tako je Marija Kvaternik udovica Eugena Dide Kvaternika u jednom intervju izjavila: Vlado Singer bio je }idov i izraziti hrvatski rodoljub. Bio je neobi no inteligentan i sposoban, pa ga je dr~avni poglavar stavio na odgovorno mjesto aefa Osobnog ureda. Singer je bio neobi no poaten. Mo~da najviae govori podatak, da je odbio bilo kakve povlastice, kuu, ak i stan. }ivio je kao podstanar. Bio je na elu Osobnog ureda, koji je izdavao potvrde o hrvatstvu. Ne, dakako, potvrde o pripadnosti hrvatskome narodu ili Ustaakomu pokretu, nego o hrvatskomu politi kom uvjerenju. One su bile predpostavkom zapoaljavanja u dr~avnoj slu~bi. Tamo su se mogle zaposliti samo osobe, za koje bi Osobni ured potvrdio da se nisu okaljale o ast hrvatskoga naroda i da se nisu suprotstavljale hrvatskoj borbi za uzpostavu neovisne dr~ave. Odmah poslije uspostave NDH osnovana je u sklopu Glavnog ustaakog stana Ustaaka obavjeatajna slu~ba (UOS). Joa prije osnivanja UNS-a Ustaaka obavjeatajna slu~ba, djelovala je kao grana Glavnog ustaakog stana kojom je rukovodio Vlado Singer. Temeljni kadar uzet je iz ustaakih obavjeatajnih srediata koja su djelovala joa prije sloma stare Jugoslavije. U srpnju 1941. po zapovijedi V. Signera, Herman Togonal je otiaao u Bosnu organizirati ustaaku obavjeatajnu slu~bu. Nakon obavljena zadatka uputio je Singeru izvjeataj u kojem izmeu ostalog ka~e: Predvidjeli smo posebne prostorije, gdje bi se odgajali ljudi, odnosno mladii raznih zanimanja, ali inteligentni, u te ajevima iz konspiracije, uhoenja, aifriranja, radio - telegrafije itd. po jedan sat i viae dnevno kako je to provaano u grupi 'M.G.' (bila je to skupina Matija Gubec sastavljena od omladinaca i koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nap. D. K.) Nadalje se u izvjeataju ka~e: Organizaciju toga posla bismo povjerili Leonu Togonalu (Hermanov brat), studentu prava, koji je na cijeli na in odgojio cijelu grupu osim pet ili aest starijih lanova, tako da niti jedan koji je proaao njegove te ajeve nije na du~nosti zatajio. lanovi tog druatva osnutkom NDH eksponirali su se kao ustaae, a poslije je vei dio bio u UNS-u, napose obavjeatajnoj slu~bi. Na elu ustaake obavjeatajne slu~be su bili Vlado Singer i Mirko Jerec. Kao voditelj obavjeatajne slu~be Singer je obavijestio svoga nadreenoga Eugena Didu Kvaternika o talijanskom etapnom zaposjedanju itave Hrvatske u pet etapa. Prva etapa: podru je iz Rimskih ugovora; druga: reokupacija Druge zone; trea: reokupacija Tree zone; etvrta: okupacija Hrvatske do Save; peta: zaposjedanje sjeverne Hrvatske do Drave. Kada je Kvaternik taj plan saopio dr. Paveliu, narugao mu se je rije ima: `to znaa ti i tvoja policija. U stvari Paveli je ve bio Talijanima sve to koncedirao. Od toga asa Vlado Singer bio mu je joa oatriji trn u oku. Naime, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. Prva zona, odnosno Zona A (dijelovi Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, sjeverna i srednja Dalmacija i gotovo svi jadranski otoci) bila je pripojena Kraljevini Italiji. Prema ugovoru ako se pojave sigurnosni razlozi, Italija je imala pravo staviti pod svoju kontrolu i Drugu zonu, odnosno Zonu B ( preostala jadranska obala i otoci, dijelovi Gorskog kotara, Like, Dalmatinska zagora i Hercegovina). Mussolini je 16. VIII. 1941. uputio telegram kojim zbog neodgodivih mjera vojne sigurnosti zahtijeva talijansku reokupaciju Druge zone. Singerovo izvjeae time su potvrdili ovi dogaaji. Sa talijanske strane ta se potreba objaanjavala ustankom, koji je krajem srpnja i po etkom kolovoza buknuo u velikom dijelu tog podru ja, poremetio komunikacije i ugrozio sigurnost ak i same obale. U pozadini su bile imperijalne te~nje faaisti ke Italije da zavlada cijelim Jadranom i ato airim dijelovima unutraanjosti. Kao upravitelj obavjeatajne slu~be, Vlado Singer je nastojao putem konspirativnog obavjeatajnog rada prodrijeti u komunisti ku partiju te na taj na in ovladati njome. Tako je u povjereniatvu UNS-a u Sarajevu, u takav na in rada uputio Kreau Togonala i kasnije Dragutina Jileka koji su u praksi primjenjivali te metode. Takav na in rada pokazao je prili no dobre rezultate, otkrivani su mjesni, okru~ni i pokrajinski komiteti, a s nekima se uspjelo i djelomi no zavladati. Na isti je na in u obavjeatajni rad Singer uputio i bratia, Eugena Dide Kvaternika Ozrena Kvaternika. Meutim, on je kao povjerenik UNS-a u Banjoj Luci primjenjivao druge metode i oblike rada, koje mu je vjerojatno predlagao Viktor Tomi. Zatvarao je komuniste, vodio istrage dr~ei ih zatvorene u vlastitom uredu. Rezultat takva rada bio je potpuni neuspjeh, ato je dovelo i do privremenog ukidanja povjereniatva u Banjoj Luci, ali bez ikakvih osobnih posljedica za njega, koji je kasnije u obavjeatajnoj slu~bi dobio viai polo~aj. Za razliku od njega, Vlado Singer, ije su metode davale puno bolje rezultate, nakon prvog neuspjeha u radu poslan je u logor. Naime, za diverziju, odnosno atentat na poatu u Juriaievoj ulici, E. D. Kvaternik je krivca pronaaao u Vladi Singeru, jer je za diverzante bra ni par Galjer jam io da su lojalni dr~avi. Prema raspolo~ivom arhivskom gradivu, ini se da se tu radilo o starom emigrantskom obra unu izmeu njega i Eugena Dide Kvaternika. Tada je u Zagrebu prevladavalo mialjenje da je V. Singer sposobniji od E. D. Kvaternika i da mu se pru~ila prilika da ga se na zgodan na in rijeai. Prema nekim svjedo enjima, Eugen Dido Kvaternik je izjavio kako je po Pavelievu nalogu sam uhitio Singera i poslao ga u Jasenovac. Meutim, mlai Kvaternik je u svojim memoarskim zapisima u Argentini na viae mjesta pohvalno pisao o Vladi Singeru. Kada nabraja nepravedno stradale ~rtve Pavelia obi no na prvom mjestu isti e Singera. Neki autori smatraju da je Vlado Singer klasi an primjer za ono ato je zna ilo ogrijeaiti se o poglavnika A. Pavelia. Prema tim mialjenjima nije on likvidiran radi atentata na poati, nego zato ato je pred drugima izrekao primjedbu da je bilo lako ~ivjeti Paveliu u Italiji, ali teako ustaaama na Liparima. Ta izjava i Singerova obljubljenost kod ustaake mlade~i bile su razlog likvidacije, a atentat na poati samo je bila forma. Naime, Singer je bio jedan od rijetkih koji je govorio otvoreno o Pavelievim manama te je Paveliu bio trn u oku. Prema Eugenu Didi Kvaterniku jedini je od svih ustaaa u Italiji kriti ki gledao na Paveliev na in ~ivota, ali mu je bio odan. Marija Kvaternik, spomenuta udovica Eugena Dide Kvaternika smatra da se V. Singer prvi razo arao u Poglavnika. Naime, prvi je postao svjestan da ovaj previae popuata Talijanima i da na taj na in ateti hrvatskim nacionalnim interesima. Prema njezinom mialjenju Singer je zbog toga doaao u nemilost i kasnije zaglavio u Jasenovcu, gdje su ga umorili Luburievi ljudi. Singer je bio zato en prvo u logoru Jasenovac, gdje je pod povlaatenim tretmanom bio u zajedni koj sobi s Vladkom Ma ekom. Vodili su duge razgovore, izmeu ostalog i o politici. O tome je Singer napisao opairan izvjeataj koji je dospio i do Pavelia. Iz izvjeataja (koji je 1945. odnesen u emigraciju) je vidljivo da je Singer i u zato eniatvu ostao vjeran osnovnim ustaakim idejama. Paveli je tada bliskim suradnicima govorio da je Singerevo uhienje samo privremeno i da e nakon ato malo odsjedi biti puaten, ali da nee radi Nijemaca za neko vrijeme uope biti na nekoj du~nosti. Vjerojatno se Paveli bojao njema kih prigovora da na va~nom polo~aju u dr~avi ima osobu ~idovskog porijekla. Prema nekim mialjenjima, Vlado Singer, kao glavni ustaaki obavjeatajac u proljee i ljeto 1941., bio je ipak naivan kada je vjerovao da e usprkos svom ~idovskom porijeklu moi opstati na visokom polo~aju u Ustaakom pokretu. Poslije je iz Jasenovca Singer odveden u logor Stara Gradiaka. U zato eniatvu su ga svi zvali samo kratko Mister X, stanovao je u zapovjedniatvu logora gdje su ga svi cijenili jer je bio sposoban, inteligentan i kulturan. U po etku svog zato eniatva nije se htio mijeaati u odluke zapovjedniatva logora, ali s vremenom je postao bli~i i prisniji sa zato enicima nego s ustaaama. Starogradiaki zato enik, knji~evnik Ilija Jakovljevi je zapisao: Iksu se mora priznati da se u logoru dr~ao lojalno. Kada bi mu povjerili kakvu istragu protiv zato enika, nastojao je stvar zataakati ili ubla~iti. Jedanput mi re e: Ja sam zavraio svoju kratku policijsku karijeru. Neu da i u logoru kao zato enik budem policajac. V. Singer se vrlo aktivno anga~irao u poboljaanju uvjeta u logoru te je glede toga slao i pisma izvan logora svojim prijateljima ustaaama koji, meutim, nisu viae bili njegovi istomialjenici. Godine 1943., ubili su ga u logoru pripadnici ustaake Crne ruke koja je djelovala u logorima Jasenovac i Stara Gradiaka. Zadatak ove organizacije bio je budno motriti zato enike, ali i ustaake du~nosnike koji bi i najmanjim inom pokazali da su protiv ili da im je dosta ustaakoga pokreta. Izveli su viae atentata u tim logorima, od kojih je najpoznatije upravo ubojstvo Vlade Singera. Na elu Crne ruke bio je Miroslav Majstorovi-Filipovi. Neposredan nalog za ubojstvo stigao je vjerojatno u trenutku kada je Singer iz Jasenovca dostavio Paveliu izvjeataj o prilikama u Jasenovcu s konkretnim podacima, ra unajui da Paveli o svemu nema ni pojma. Meutim, Paveli je ovaj izvjeataj predao Luburiu i rezultat toga je bila Singerova smrt. Suvremenici i suradnici uhienje i likvidaciju V. Singera dovode u vezu s njegovim ~idovskim podrijetlom i osobnom netrpeljivoau nekih drugih ustaakih du~nosnika prema njemu, tako da je navodno zauzimanje za neke organizatore diverzije na poati bila samo izlika. Stjepan Rubini od upravitelja }upske redarstvene oblasti u Gospiu do zato enika logora u Staroj Gradiaki Roen je 1909. u Jastrebarskom gdje je zavraio dvogodianju trgova ku akolu i postao trgova ki putnik. Krae vrijeme navodno je radio i kao poslovoa u nacionalisti ki orijentiranim predratnim druatvima Ante Star evi i August `enoa. `irenjem propagandnih materijala stekao je zasluge za Ustaaki pokret, polo~io ustaaku zakletvu i odmah se nakon uspostave NDH 10. travnja 1941. aktivirao u zagreba kom Glavnom ustaakom stanu na raznim pomonim poslovima. Odatle ga je Eugen Dido Kvaternik krajem travnja 1941. poslao za ustaakog zapovjednika i dr~avnog povjerenika za kotareve Kostajnica, Dvor na Uni i Bosanski Novi, sa specijalnim punomoima i zadacima. Eugen Dido Kvaternik kao ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) i zapovjednik Ustaake nadzorne slu~be (UNS) je Stjepana Rubinia, postavio za upravitelja }upske redarstvene oblasti u Gospiu s nalogom osnovati logor u Jadovnu i vraiti privremeni nadzor nad logorom na Pagu. Lokaciju su odredili ustaaki veterani Juco Rukavina i Jurica Frkovi, koji su kao sudionici Velebitskog ustanka 1932. dobro poznavali taj zabitni predio planine s dubokim kraakim jamama. Za stra~arsku slu~bu u logoru Rubiniu su stavljene na raspologanje dijelovi 17. i 22. ili 23. satnije Li ke bojne. Izolacija logora Jadovno bila je potpuna. Za razliku od svih drugih logora u NDH, nitko u Jadovnu nije primio nijedno pismo i paket, nitko se iz Jadovna nije smio javiti pismom ni porukom, nije bilo posjete rodbine ni prijatelja. Pristup logoru nije bio dozvoljen nikome, osim nadle~nim ustaaama. Jedini posjeti, kojih se pre~ivjeli logoraai sjeaju, bile su dvije inspekcije koje su nakratko proaetale logorom, ne progovorivai ni rije i sa zato enicima: u jednoj je bio Vjekoslav Maks Luburi, sa svojim pobo nicima, u drugoj veliki ~upan Velike ~upe Velike ~upe Gacka i Lika Jurica Frkovi s joa dvojicom ustaakih asnika i jednom mladom ~enom u ustaakoj odori. U logor nikada nije doaao niti jedan istra~itelj niti je bilo ikakvih istra~nih postupaka. Tako je primjerice u razdoblju od 7. srpnja do 22. kolovoza 1941. }idovska bogoatovna opina u Zagrebu u nekoliko navrata molila, predlagala i zahtijevala da se preko Crvenog kri~a odobri upuivanje paketa na Pag i u Jadovno. Druatvo Crvenog kri~a NDH prihvatilo je prijedlog, pa je }idovski odsjek zagreba kog Ustaakog redarstva 23. srpnja 1941. izdao odobrenje za slanje paketa. }upska redarstvena oblast u Gospiu poslalo je dopisom od 11. kolovoza 1941. potvrdu primitka veeg broja paketa. Neki od paketa stigli su u logore Metajna i Slana na otoku Pagu, a Jadovno nije stigao nijedan. Sjediate }upske redarstvene oblasti Rubini je smjestio u zgradi ~upanije, u Gospiu, na istome katu s uredom velikog ~upana Velike ~upe Gacka i Lika Jurice Frkovia. Od 18. lipnja do 23. kolovoza 1941. godine Gospi je bio upravno srediate logorskog sustava i glavno prihvatiliate odakle su zato enici otpremani dalje na Velebit ili na Pag, a neki su zadr~avani i u samom Gospiu. Logorski sustav Gospi - Velebit - otok Pag bio je pod neposrednom operativnom nadle~noau }upske redarstvene oblasti u Gospiu. U prvim danima nakon uspostave NDH otpremani su u gospiki logor po nalogu Dide Kvaternika zatvorenici iz svih mjesta u zemlji. Radilo se je u prvom redu o bivaim jugoslavenskim policajcima i istaknutim etnicima. Prvi transporti za Jadovno stigli su u Gospi 18. lipnja 1941. Zaredala su uhienja uglavnom srpskog stanovniatva po selima diljem Like, s odvoenjem u zatvor }upske redarstvene oblasti u Gospiu, kao sabirnom srediatu, a odatle naj eae u Jadovno. Uskoro, 23. lipnja 1941. sti~e u Gospi i prvi veliki transport zagreba kih }idova, koji odmah odlaze dalje, neki u Jadovno, neki na otok Pag, gdje se uspostavlja logor na najpustijem dijelu zvanome Slana. Zatim iz Zagreba sti~u i prve uhienice, ~ene, koje postaju prvo zato enice ~enskog logora u Metajni na otoku Pagu. Potkraj lipnja 1941. kreu i transporti logoraaa iz koncentracijskog logora Danica kraj Koprivnice prema Gospiu i odmah dalje za Jadovno i Pag. U okru~nicama Glavnog ustaakog stana u ljeto 1941. lokalne vlasti su dobile zadatak prikupiti podatke o ranijoj politi koj djelatnosti i imovnom stanju predstavnika graanskih stranaka primjerice Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) te da otpo nu s njihovim pritvaranjem. U tim okru~nicama je pisalo da valja po eti postepeno i fakti ki pritvarati i otpremati u zbirni logor Gospi Srbe iz pojedinih tako zvanih pravoslavnih otoka tj. specijalno treba paziti na to da budu financijalno ja i i intelektualno. Otpremati i ostavljati u grupi od 20  30 ljudi. Naime, prema nalogu Eugena Dide Kvaternika svim ~upskim i gradskim redarstvima od 8. srpnja 1941. godine trebalo je sve grkoisto njake i }idove slati u Gospi na dispoziciju }upskog redarstvenog Ravnateljstva u Gospiu, a nikoga viae u koncentracijski logor Danica. Razlog takve odluke bio je u injenici da je logor Danica postao premali za sve vei broj zato enika. Do kraja srpnja 1941. godine svi }idovi iz Danice, osim nekolicine koja je puatena kuama, otpremljeni su u Gospi. Isto tako i veina Srba je otpremljena u Gospi, izuzev, nekih, uglavnom pravoslavnih sveenika, koji su deportirani u Srbiju. Tako je po etkom kolovoza 1941. na podru ju Bosanskog Broda otpremljeno u Gospi oko etrdesetak osoba pristalica ranijih jugoslavenskih re~ima. Istog mjeseca organizirana su vee uhienja srpskog stanovniatva u kotaru Slavonski Brod. Uhienici su iz opinskih i kotarskog zatvora otpremani u logor Jadovno koji je bio pod nadle~noau }upske redarstvene oblasti u Gospiu. Tako su s podru ja Slavonskog Broda u Jadovno otpremljene 124 osobe. Rubini se kasnije ~alio kako je cijeli taj posao koji se je najedanput svalio na njega bio prevelik da bi se mogao svladati kako treba jer su dolazili zato enici u masama. Stizali su iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u prenatrpanim sto nim vagonima i svakodnevnim transportima na ~eljezni ku postaju Gospi. Iz obli~njih li kih kotareva dopremali su ih i na kamionima, na zapre~nim vozilima, pa i pjeaice. Na ~eljezni koj postaji do ekivao ih je i popisivao Rubiniev zamjenik, ustaaki poru nik Janko Mihalovi, a ponekad i sam Rubini. U Gospiu su sve dopremljene zato enike evidentirali, pojedina no i poimeni no, te im odreivali raspored. Ti popisi nisu sa uvani, za pretpostaviti je da su namjerno uniateni prilikom odlaska ustaakih redarstvenika i pre~ivjelih logoraaa iz Gospia 23. VIII. 1941. godine. Prema Rubinievim izjavama koje je zabilje~io starogradaki zato enik, knji~evnik Ilija Jakovljevi, }upsko redarstvo u Gospiu vodilo je to nu evidenciju o pristiglim zato enicima, a ukupno ih je od 18. lipnja do 23. kolovoza 1941. bilo zaprimljeno oko 28.700. Budui da je potkraj kolovoza 1941. oko 3.500 zato enika iz Gospia otpremljeno u druge logore (Jastrebarsko, Jasenovac, Loborgrad), a nekoliko stotina puateno je na slobodu. Iz toga proizlazi da je u logorskom sustavu Gospi  Velebit  Pag ubijeno oko 24.000 zato enika. U dokumentaciji Ustaakog stegovnog i kaznenog i suda (USIKS) postoji opse~an dosje o sudskom postupku koji se zbog likvidacije logora Jadovno na Velebitu vodio protiv Stjepana Rubinia od listopada 1941. do velja e 1942. godine. Naime, Zakonskom odredbom poglavnika Ante Pavelia osnovan je stegovni i kazneni sud za voenje stegovne i kaznene sudbenosti nad svim pripadnicima Ustaake bojne pri poglavniku, Ustaake vojnice (redovite djelatne vojne, asni ke i do asni ke akole, pri uvne ustaake bojne za vrijeme djelatne vojne slu~be, ratne slu~be u ustaakom pokretu) i Ustaake nadzorne slu~be (Ureda ustaakog redarstva, Ureda obavjeatajne slu~be, Ureda obrambene slu~be). Ustaaki stegovni i kazneni sud bio je nadle~an za ka~njavanje stegovnih prijestupa ustaakih du~nosti i svih prestupa i zlo instva u smislu Kaznenog zakonika od 27. sije nja 1929. i Vojnog kaznenog zakonika od 11. velja e 1930. Za ka~njavanje stegovnih prekraaja ustaakih du~nosti, kao i kaznenih i redarstvenih prekraaja, nadle~ni su bili zapovjednici prema posebnim propisima. Kazne stegovnih prijestupa ustaakih du~nosti bile su: 1. smrtna kazna, 2. do~ivotna teaka tamnica, 3. teaka tamnica, 4. tamnica, 5. strogi zatvor, 6. zatvor, 7. liaenje ina, 8. odstranjenje iz ustaakih redova. Ako je koji pripadnik Ustaake bojne pri poglavniku, Ustaake vojnice i Ustaake nadzorne slu~be u inio kakvo ka~njivo djelo u zajednici s osobom koja ne potpada pod Ustaaki stegovni i kazneni sud, a za ka~njavanje ina bili su nadle~ni redovni, odnosno vojni sudovi, bili su za cijelu kaznenu stvar protiv okrivljenih osoba nadle~ni redovni sudovi, odnosno vojni sudovi. Sredinom kolovoza 1941., zbog spomenute predstojee talijanske reokupacije cijeloga podru ja, Kvaternik je preko Juce Rukavine naredio Rubiniu da preostale zato enike s Paga, iz Gospia i iz Jadovna hitno otpremi u Jastrebarsko. Meutim, ve tada logora Jadovno viae nije bilo, a njegovi zato enici su uglavnom likvidirani. Naime, do Jastrebarskog su 22. i 23. kolovoza 1941. stigli samo zato enici iz kaznionice u Gospiu, iz logora Ov ara i oko 400 pre~ivjelih s otoka Paga. U vrijeme kad je Rubini preko Juce Rukavine dobio zapovijed o preseljenju u Jastrebarsko, logora Jadovno viae nije bilo. Zbog nagle likvidacije logora Jadovno meu ustaakim du~nosnicima izbio je spor. Rubini je tvrdio da je zbog nepodesnosti dr~anja logora u Jadovnu preselio isti sa znanjem ravnatelja Kvaternika u Gospi. Suprotno tome iskazu Eugen Dido Kvaternik je tvrdio da je seljenje logora iz Jadovna u Gospi (& ) u inio Rubini na svoju ruku, a da prethodno o tome nije mene izvijestio. Vjekoslav Maks Luburi je tvrdio da je Jadovno bilo odreeno za likvidaciju, jer je bio te~ak dovoz hrane, grae i drugog materijala, ali je Rubinia vrlo oatro optu~ivao za plja ku i samovolju. Po nalogu Eugena Dide Kvaternika, Juco Rukavina, uhitio je Rubinia zajedno sa svojim suradnicima Draganom Pudiem i Jankom (Ivicom) Mihaloviem 13. rujna 1941. godine u Jastrebarskom i Slavetiu, gdje su zapovjedali privremenim logorima zato enika dopremljenih iz Gospia. Pudi i Mihalovi su ubrzo osloboeni, a u viaemjese nom istra~nom postupku pred Ustaakim kaznenim i stegovnim sudom sasluaano je dvadesetak ustaakih du~nosnika, meu njima i citirani Eugen Dido Kvaternik. Presudom od 29. sije nja 1942. godine Rubini je ka~njen odstranjenjem iz ustaakih redova i na godinu dana prisilnog rada u logoru jer je kao Ravnatelj }upskog redarstva u Gospiu samovoljno preselio taj logor iz Jadovna u Gospi i jer je kao zapovjednik logora u Gospiu postupao nekorektno sa zato enicama logora, stupajui s njima u ljubavne odnose. Rubini se branio da su u Gospiu bili nastrojeni protiv njega jer je kao ne-Li anin postavljen u srcu Like ravnateljem redarstva. Rubini je poslije presude upuen u Staru Gradiaku, gdje je bio privilegiran u odnosu na ostale zato enike i stanovao zajedno s zapovjednim kadrom logora. Rubini je u logoru Stara Gradiaka tretiran kao specijalni logoraa, svojevrsni po asni gost logora, koji je ponekad i pomagao zapovjedniatvu u istragama nad pojedinim zato enicima. Rubinia kojeg ironi no naziva Uzviaenim vrlo je opairno opisao Ilija Jakovljevi u vrlo dobrom svjedo enju iz logora Stara Gradiaka. Jakovljevi ga opisuje: Uzviaeni je takoer zato enik, ali posebne vrste. Upoznali smo se na Savskoj cesti uo i mojega odlaska u Jasenovac. Tada je joa bio u ustaakoj uniformi. Uzviaeni je nosio na bluzi povjereni ki znak  bio je velika li nost. Proslavio se u Lici, a neato i u Bosni. Njegovo su djelo i logori u Gospiu, na Pagu, u Jastrebarskom i u Koprivnici. Ime mu je povezano s Jadovnom  ra una se da je nekoliko desetaka tisua ljudi otpravio na drugi svijet. Unato  tomu, ustaaka Dr~ava, koju fanati no voli, nije mu bila harna. Ali to je ipak njegova dr~ava. Po njoj je sve, ato jeste. Da ne bi nje, nikad se ne bi njegovo ime pro ulo. Ravnatelj javne sigurnosti i zapovjednik ustaake nadzorne slu~be Eugen Kvaternik, nazvan Dido, skinuo je s njega ruke. Podmetnuo mu je nekakvu ~ensku afericu, dao ga kao nedostojna isklju iti iz ustaakih redova i poslao ga u logor. Proaao je i kroz Jasenovac. Nekako je od travnja ovdje, u Staroj Gradiaki. Mu i ga ir na ~elucu. }ivci takoer popuataju. Njegov uspon bijaae nenadan i neobi no visok  zbog toga je pad bio tim bolnijim. Istina, ra una se s njegovim trajnim zaslugama. Zato i dobiva asni ku hranu. Ovdje boravi inkognito. Ja ga nazivah Uzviaeni  taj je naslov zaslu~io i polo~ajem koji je zauzimao, i djelima kojima se proslavio. No, ipak boli osjeaj da si mrtav za javnost, a tu je i podreenost onima kojima bi zapovijedao da je ostao na starom polo~aju. Samo aest mjeseci pune i prave vlasti, i ve ga izbaciae! On se, doduae, u to vrijeme temeljito i~ivljavao, no ato je aest mjeseci vladanja prema godinama grozni avih ~udnja? Tratio je dane u trgovini  bio je, ka~e, poslovoa velike tvrtke  a noi po barovima i aantanima, i jedva je do ekao da se posveti svojemu ~ivotnom pozivu. Politika je rije  uskozna na. Uzviaeni je viae od politi ara. On je roeni organizator na svim podru jima. Osobito mu je teako ato ne mo~e vojni ki djelovati, iako je njegov strateaki talent neobi an. Brzo bi on o isti zemlju od svih njezinih neprijatelja. U starogradiakom logoru hvalio se kako je uspjeano obavio povjereni mu zadatak. Naime, radilo se o skupini nekakvih nepo~eljnih dobrovoljaca koje Maari prilikom sloma potjeraae(& ) u njihov bosanski zavi aj. Rubini je taj dogaaj ovako opisao: Jednostavno, dao sam ih pozvati, a oni su se odazvali. Re eno im je da privremeno idu u jedno selo, gdje im je sigurnost apsolutna. Ja sam se pobrinuo da nakon popisa budu dobro nahranjeni. Onda sam ih dao otpraviti u zatvorenim vagonima, do jedne manje postaje. Nemate pojma kako je za sve to potrebno samo nekoliko dje aka. Bio je prevrat, bjegunci su izgubili glavu. Likvidaciju su obavili cigani. Oni su kopali i zajedni ki grob. Nakon toga smo se rijeaili te gamadi. }ao mi je ato sam, osim cigana morao likvidirati i nekoliko naaih koji su u tome poslu sudjelovali. Radili su na svoju ruku, a ustaaka vlast ne mo~e preuzeti odgovornost za njihovu samovolju. `teta ih je, ali domovina tra~i ~rtve od svojih najboljih sinova. Bili smo pokriveni  krivce smo kaznili. Rezultat je bio jedan prema sto. Nadalje opisujui Rubinia Jakovljevi je zapisao: Moj sugovornik bijaae ambiciozna narav. To sam brzo ustanovio. Imao je i nekoliko razreda srednje akole. U toj ambicioznosti bjeae neato ato ga je izdizalo iznad primitivaca, zaposlenih tehni kim poslovima ubijanja. Volio je umjesto mr~nje i osvetljivosti isticati druge, viae motive svoje djelatnosti. Tra~io ih je, a vjerovao je da ih je i naaao, u iaenju hrvatske zemlje od Srba i hrvatske privrede od }idova. Priznavao je da akcija nije popularna. }ivci danaanjeg hrvatskog ovjeka ne mogu to podnijeti. Hrvatsko je seljaatvo otrovano. Radi je itavo desetljee trubio o ovje nosti, a zaboravio je da se ovjek upravo po tome razlikuje od ~ivotinje ato misli na dalju budunost. Zbog toga kr i aikare i pod starost neato prigrauje i dograuje. To bi trebalo kazati hrvatskom seljaku i odatle povui konzekvencije. Moramo neato u initi za svoje potomstvo. Naaa e nas djeca mo~da i proklinjati, ali e nas unuci blagoslivljati. Ostavit emo im mnogo slobodnog prostora, Hrvatska Hrvatima. Rubini je Jakovljeviu govorio i da za neka djela, zlu ne trebalo, uvijek moramo u rezervi imati pokrie, a njega je zadesilo da bude ~rtvovan kao pokrie svom aefu Eugenu Didi Kvaterniku, kojem je uvijek bio najodaniji suradnik. Rubini je Jakovljeviu govorio i o svom boravku u Lici, odnosno Jadovnu: -Ah, tako& Bio je velik promet& Nismo u prvom asu imali dovoljno lijekova, ni lije nika& Kad su Talijani preuzeli vlast, zato enici su se razbje~ali. Tko hoe neka ih tra~i po aumama& Pazite, doktore, ja govorim s vama u povjerenju. Ne postoje nikakvi tragovi mojega rada. I u Lici i na Pagu ja sam radio vrlo oprezno. Jame su duboke i sve su zasute ~ivim vapnom. Ono se vrlo brzo rastvara. ovi su ovdje kod nas obi ni glupani. Rade neoprezno. i dijete ih mo~e uloviti. Nisu organizirali nijedan napad na logor. Ne znaju nai pokrie. Imam vrlo mnogo posla sa sreivanjem kartoteke. Niata nemaju, a jednoga se dana ipak mo~e dogoditi da netko upita ato je s ljudima. Doali su ovamo, a nisu otiali. To je akakljiva stvar. Nego, doktore, znadete li vi autjeti? Svakako bi trebalo inscenirati napad. Pripucati, napraviti uzbunu. Tom bi se prilikom mogli rijeaiti i nekih naaih koji su se istroaili. Ali doktore, ato vam ja govorim. Vi niste ustaaa. Rubini je govorio i da bi trebalo raspustiti ~enski logor u Staroj Gradiaki, (& ) Devedeset posto poslati kuama, a deset posto na prisilni rad u tvornice ili na polja. Naravno, to se ne ti e Srpkinja i }idovki. Naai uope prave velike pogreake. Zamislite, molim vas, nekima oduzimaju imetak, a ostavljaju im ~ivot I to se zove politika(& ). Uzviaeni je Jakovljeviu pripovijedao i zaato je stavljen pred Ustaaki stegovni i kazneni sud i odstranjen iz ustaakih redova. Obrazlagao je da je sve to inio iz prevelike ljubavi prema domovini(& ) Poslije sve poe nizbrdo. Talijani su po eli okupljati etnike i ubacivati i u hrvatska sela. Talijanima nije bilo ni do Srba ni do Hrvata, ali im je bilo do njihove zemlje. Tra~ili su njegovo izru enje, da pridobiju Srbe. Za vrijeme Rubinieva boravka u starogradiakom logori bio je zato en i knji~evnik Mihovil Pavlek Miakina. U razgovorima koje je s Rubiniem vodio Jakovljevi ime Mihovila Pavleka Miakine spominjalo se kao ime ovjeka kojega viae nema. Naime, Miakina je prema tvrdnji E. D. Kvaternika uhien zbog prokomunisti ke djelatnosti nakon stalnih prijava jedne skupine ustaaa iz Podravine na elu sa Mijom Bzikom i Martinom Nemecom. Kvaternik isti e da je osobno izdao nalog da se Miakinu pusti na slobodu i da je to u injeno u sporazumu s Paveliem nakon ato su za Miakinu intervenirali neki lanovi vlade i zastupnici HSS, ali Miakina je ostao i dalje u logoru. M. P. Miakina je kasnije odveden u Jasenovac, a zatim u starogradiaki logor, gdje je u srpnju 1942. likvidiran.. Logor Stara Gradiaka imao je svoju posebnu obavjeatajnu mre~u. U starogradiakom logoru voa konfindentske, odnosno apijunske mre~e jedno vrijeme bio je zato enik  lije nik (zubar), Rumunj Tito ili Teuto. Stalno je obilazio po radionama u logoru, promatrajui zato enike i eventualno pru~ao pomo bolesnima. Suraivao je s Rubiniem u dojavnim poslovima i jednom su prilikom otkrili etrnaestoricu zato enika koji su navodno podr~avali tajne veze s osobama iz logora. U konfindentsku mre~u bili su uklju eni i svi izvidnici UNS-a, koji su bili ka~njeni zato eniatvom u logoru. Poslije izlaska iz logora Stara Gradiaka gdje je proveo blizu godinu dana Rubini nije viae bio lan Ustaakog pokreta. Predane su mu dvije ~idovske trgova ke tvrtke da s njima posluje. Poslije rata o njemu se vrlo malo zna, ak je u kartoteci Zemaljske komisije za istra~ivanje ratnih zlo ina 1945. upisano da je navodno ubijen po ustaaama. Meutim, kasnije ga je pronaaao agent UDB-e koji se potpisivao aifrom Grga koji je u jesen 1948. izvijestio da se Rubinia esto vialo u druatvima ustaakih emigranata u Salzburgu. Zadnji puta je u Salzburgu vien izmeu 12. i 25. rujna 1948. u kavani Grossglockner Rubini su od tada gubi svaki trag, a s obzirom da je dobro financijski stajao pretpostavljalo se da ~ivi negdje u Austriji ili Ju~noj Americi sasvim povu eno. Zaklju ak Vlado Singer i Stjepan Rubini uspostavom NDH postali su visoki du~nosnici redarstvenog odnosno policijskog aparata NDH. Zbog svojih postupaka obojica su pala u nemilost svojih nadreenih i smijenjeni su sa svojih redarstveno - obavjeatajnih du~nosti. Pribli~no jednako vrijeme boravili su u koncentracijskom logoru Jasenovac, odnosno u Staroj Gradiaki. Za razliku od V. Singera koji je u starogradiakom logoru ubijen, S. Rubini je nakon godine dana provedene u logoru puaten. Poslije izlaska iz logora nije viae formalno pripadao Ustaakom pokretu, ali mu je omogueno poslovanje ~idovskim trgova kim kuama. Poslije propasti NDH povla io se prema Austriji, gdje je i boravio nekoliko godina, poslije ega viae o njemu nema pouzdanih podataka. Pretpostavljalo se da ~ivi kao dobro situiran ovjek povu eno negdje u Ju~noj Americi ili Australiji. Summary Vlado Singer i Stjepan Rubini uspostavom NDH postali su visoki du~nosnici redarstvenog odnosno policijskog aparata NDH. Zbog svojih postupaka obojica su pala u nemilost svojih nadreenih i smijenjeni su sa svojih redarstveno - obavjeatajnih du~nosti. Pribli~no jednako vrijeme boravili su u koncentracijskom logoru Jasenovac, odnosno u Staroj Gradiaki. Za razliku od V. Singera koji je u starogradiakom logoru ubijen, S. Rubini je nakon godine dana provedene u logoru puaten. Poslije izlaska iz logora nije viae formalno pripadao Ustaakom pokretu, ali mu je omogueno poslovanje ~idovskim trgova kim kuama. Poslije propasti NDH povla io se prema Austriji, gdje je i boravio nekoliko godina, poslije ega viae o njemu nema pouzdanih podataka. Pretpostavljalo se da ~ivi kao dobro situiran ovjek povu eno negdje u Ju~noj Americi ili Australiji  Tko je tko u NDH, Zagreb, 1997., 359.  Slavko GOLDSTEIN, 1941. Godina koja se vraa, Zagreb, 2007., 112.  Eugen Dido Kvaternik. Sjeanja i zapa~anja 1925.-1945. Prilozi za hrvatsku povijest, uredio: Jere Jareb, Zagreb, 1995., 272. Usp.: Hrvatski dr~avni arhiv (HDA), Republi ki sekretrijat unutarnjih poslova Socijalisti ke Republike Hrvatske, Slu~ba dr~avne sigurnosti, (RSUP SRH SDS) dossier Ante Moakov, zapisnik o sasluaanju od 10. svibnja 1947., 3. Eugen Dido Kvaternik. Sjeanja i zapa~anja 1925.-1945., 272.  Isto, 207.  Isto, 271.  S. GOLDSTEIN, n. dj., 112.  Ivo GOLDSTEIN, Slavko GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 2001., 619.  Nada KISI-KOLANOVI, NDH i Italija. Politi ke veze i diplomatski odnosi, Zagreb, 2001., 30.  S. GOLDSTEIN, n. dj., 113.  Isto.  tomislavjonjic.iz.hr/IV_kvaternik.html  HDA, RSUP SRH SDS, 013.0/55., Oktavijan Svje~i, 115.-117. Izbor lanova druatva Matija Gubec bio je vrlo strog i pojedinac je morao prijei viae faza prije nego ato je postao lanom druatva te je zato broj lanova bio vrlo malen. Nije bila dovoljna samo preporuka lana, ve je doti ni, kojega bi pojedini lan druatva preporu io za primitak u druatvo, trebao odreeno vrijeme izvan druatva s njim komunicirati, upoznati i vidjeti njegove eventualne slabosti, ispitati njegovu povjerljivost, politi ko uvjerenje. Tek onda bi se na zajedni koj sjednici ili sastanku lanova druatva odlu ilo, prima li se takav pojedinac u druatvo za lana ili ne. Radei na taj na in uspjeli su za vrijeme Kraljevine Jugoslavije zadr~ati potpunu tajnost svih svojih akcija, pa u niti jednoj akciji nije niti jedan lan druatva bio uhien. Odmah poslije osnutka NDH prilikom neke sve anosti vojskovoa Slavko Kvaternik lanove je Matije Gubeca spomenuo kao svoje najbolje i najvjernije suradnike. Za vrijeme NDH nastao je razdor izmeu lanova, na jednoj strani nalazili su se svi lanovi na elu s Borivojem Rotkviem i Josipom Bla~eviem, a na drugoj su strani bila tri brata Togonal. Razlog sukoba bio je u tome ato su se braa Togonal svojim intrigama ~eljeli dokopati vodstva i primata u druatvu. To je i bio razlog ato Rotkvi i Bla~evi nisu sudjelovali ni u kakvom redarstvenom ili obavjeatajnom radu u vrijeme NDH jer nisu htjeli sudjelovati u nikakvom radu gdje su radili braa Togonal. Druatvo Matija Gubec navodno je nastavilo ilegalno djelovati i u NDH, pod utjecajem ustaakih pukovnika, kojima je bio cilj velika Hrvatska o iaena od svih stranih elemenata. Usp.: N. KISI KOLANOVI, Vojskovoa i politika,Sjeanja Slavka Kvaternika, Zagreb, 1997. 25.  Isto.  HDA, RSUP SRH SDS, 013.2.11. kut. 53., Obavjeatajna policijska slu~ba, I-dio.; HDA, UNS, Ured II, sig., 248/1-4.  Eugen Dido Kvaternik. Sjeanja i zapa~anja 1925.-1945., 131.  Isto, 132.  HDA, RSUP SRH SDS, 013.0.4. Dosje dr. Ante Paveli, Ustaaki pokret i poglavnik NDH Ante Paveli, 91.-93.  Eugen Dido Kvaternik. Sjeanja i zapa~anja 1925.-1945., 76.  Isto, 131.  tomislavjonjic.iz.hr/IV_kvaternik.html  Ma ek u Luburievom zato eniatvu, priredio Josip Mu~i, Split, 1999., 91.-116.  I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, n. dj., 621.  S. GOLDSTEIN, n. dj., 113.  Ilija JAKOVLJEVI, Konclogor na Savi, Zagreb, 1999., 135.  I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, n. dj., 621. Usp.: HDA, RSUP SRH SDS, 013.0.4. Dosje dr. Ante Paveli, Ustaaki pokret i poglavnik NDH Ante Paveli, 92.  S. GOLDSTEIN, n. dj., 121. O Velebitskom ustanku vidi: Mario JAREB, Ustaako domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941., Zagreb 2006., 281.-298.  Isto, 233.  Isto, 238.  I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, n. dj. 276.  HDA RSUP SRH SDS, 013.2.25a Elaborat Dragutina Jileka o organizaciji, kadrovima i djelatnosti UNS-a, kut. 56., 19.-20.  S. GOLDSTEIN, n. dj., 121.  Slavica HRE KOVSKI, Slavonski Brod u NOB i socijalisti koj revoluciji 1941.-1945, Slavonski Brod, 1982, 42.-43.  Isto, 42.  I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, n. dj., 279.  S. GOLDSTEIN, n. dj., 240.  Novi list, 14. VIII. 1941. Na elu Ustaakoga stegovnog i kaznenoga suda stajao je pro elnik. Sudio je u vijeu od trojice sudaca. U sudbenom vijeu predsjedao je pro elnik suda ili njegov zamjenik. Potreban broj sudaca istra~itelja postavljao je pro elnik suda izmeu ustaakih asnika i du~nosnika. Pro elnika, lanove sudbenog vijea, njihove zamjenike i tu~itelje postavljao je poglavnik, a ostalo osoblje pro elnik suda. Ako su postojali opravdani razlozi sumnje u nepristranost sudaca, okrivljeni je imao pravo tra~iti njihovo izuzee. Nakon provedenih izvida dostavljao je sudac istra~itelj pro elniku Ustaakog stegovnog i kaznenog suda izvidne spise i pro elnik je odlu ivao hoe li se postupak nastaviti pred tim sudom ili e se stvar ustupiti neposrednom zapovjedniku okrivljenika radi ka~njavanja u vlastitom djelokrugu po stegovnim propisima ili se daljnji postupak obustavljao. Ako se postupak nastavljao pred Ustaakim stegovnim i kaznenim sudom, pro elnik suda dostavljao je sve spise tu~itelju koji je mogao predlo~iti nadopunu izvida, ili je podnosio sudu optu~nicu. Na temelju optu~nice odreivao je pro elnik suda usmenu raspravu, na koju je pozivao suce, tu~itelja, okrivljenika, njegova branitelja, svjedoke i vjeatake. Branitelj je imao pravo uvida u spise i prije usmene rasprave. Rasprava je bila usmena i morala se provesti od po etka do kraja pred skupljenim sudom i bez prekida (ako je to bilo mogue). im je dokazni postupak bio dovraen, tu~itelj je morao obrazlo~iti svoj kona ni prijedlog. Poslije zavraenih govora pro elnik je zaklju io raspravu. Nakon toga sud je na tajnoj sjednici donosio osudu. Za smrtnu kaznu nije bila potrebna jednoglasnost suda o krivnji. Osuda se proglaaavala javno. Protiv osude Ustaakoga stegovnog i kaznenoga suda nije bio dopuaten nikakav pravni lijek. Ona je odmah bila pravomona i izvraiva. Poglavnik je mogao putem milosti dosuenu kaznu ubla~iti, djelomi no ili sasvim oprostiti, ukinuti osudu i odrediti ponovnu raspravu.  I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, n. dj., 298.  HDA, RSUP SRH SDS, Zapisnik sa sasluaanja Stjepana Rubinia od 29. 10. 1941, USIKS (Ustaaki stegovni i kazneni sud) 337/41, 804. Vidi: I. GOLDSTEIN, S. GOLDSTEIN, n. dj., 299-300. Vidi: I. JAKOVLJEVI, n. dj., 328.  I. JAKOVLJEVI, n. dj., 54.  Eugen Dido Kvatenik. Sjeanja i zapa~anja 1925.-1945., 189. Usp.: HDA, ZKRZ, GUZ, br. 4984/1945., kut. 70. U literaturi se kao mjesto Miakinine pogibije uglavnom navodi logor Jasenovac. Meutim, u svom iskazu danom Komisiji za utvrivanje ratnih zlo ina okupatora i njihovih pomaga a Miroslav Filipovi Majstorovi u dijelu iskaza u kojem govori o pojedina nim slu ajevima ubojstva koja su se dogaala za vrijeme njegova upravljanja logorom Stara Gradiaka spominje i ubojstvo selja kog pisca Mihovila Pavleka Miakine i isti e da ga je ubio ili dao ubiti Viktor Tomi, ustaaki potpukovnik i visoki du~nosnik UNS-a.  I. JAKOVLJEVI, n. dj., 289.     PAGE  PAGE 17 v  &  8:>@: N |&~&..667;;;BBB0J2J^L`L^M`MQQvWxWgg&i(ivnxno\q^q`quuvvxx,~.~̿j0JU\\j0J5CJUaJ 5CJaJ j0JU 6CJ]j0JCJU 5CJ\ 6CJ]CJCJ 5CJ\G  (tv " $ &   <#.7;B $dh`a$` $dh`a$$dha$$a$dh.tddBbMQ|WZb,i|n`qx2~|~^8t $dh`a$$dha$` $dh`a$.~npXZ46RTBDPRXZp!!&(@(...../0/2/X//////h00x2z22222233 333(3*3b3d33333,444444555T5V50J6]66] 5CJ\j0JCJUCJ j0JUVVJV\n!p!!!$(&(((*(,(.(0(@(.. $dh`a$$dha$ $dh`a$ $dh`a$ $dh`a$..0//x223(3b33445V5C.CDDDEFFlFGfGGHDI$a$dh`V5X5BBCCC C.C0CDDDDDDDDDDDDEEEEEEFFFFFjFlFnFpFFGGfGhGGGGGHHDIFII J;J*ph0 @R0 Podno~je  9r *)@a* Broj stranice@B@r@ Tijelo teksta$dha$5\R GlW y~q#/$$&)12;568i9K:=@F,GpLqNHORMTtX[]!die(mdzdw  !"#$%&'()*(m $A ; ' R  C ` 2 $Pm4`:Xw|n {s$&)+o/2>56M:=@AAA>B?B@BD/GrLKOROTVvX[]%df+mfzfŽÎ noPRUX[gstx00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0 0 %%%(.~V54ddB.DIddd !(!!T 4;%, M V f p ] k l t AKLQ[b?Eq{=Cx|&, IOv]i \b ae8>W`\ b !! !i!p!"" ##a#f#g#o#q#y#$$$$% %I%M%%%%%&&''((()q)|)))++1+++,--!---3-f-l-z.. //////000000e1i11142;222223333O4U44444i5m555C6I666667!7l7r777c8l899e:k:::;;;; <<="=T?[???????@@@@@AAACCD!DDDaEiEEE#F'FFFFFFF@GGGGGGGIIIIIIJK3L:LTL[LLLNN^OeOƓ͓p<@AF CG˘Ԙ՘ܘ9@ov͝ԝםߝpwUfʠΠ#$5@KahЭԭխݭPYƯPPRRSSUVXY[\uxmn z{rs$$&&))++n/o/22=5>566L:M:==@@AA=B@BDD.G/GqLrLJOKORRNTOTVVuXvX[[]]$d%dff*m+mezfzefÎ mprܕߕ;=y|\_y| ILVYĠ 58ϡҡ :=GJTW~¤ܤߤϬӬǭʭ/2NPPRRSSUVXY[\rsuxF G[[Ž pzz"JڠHUPPRRSSUVXY[\uxdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docdddEC:\Documents and Settings\Davor\My Documents\Vlado Singer zbornik.docddduC:\Documents and Settings\Davor\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Vlado Singer zbornik.asdddduC:\Documents and Settings\Davor\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Vlado Singer zbornik.asdddduC:\Documents and Settings\Davor\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Vlado Singer zbornik.asdq6pȭx00@FFGFF #()+=LRdmzwPP PPPJP@PVPZP~PPPPPPP(P2PDPFPHP@PLUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1& C& 8{?nj6!0R}2QHP~Vlado Singer, voditelj obavjeatajne slu~be obavijestio je svoga nadreenoga Eugena Didu Kvaternika o talijanskom etapnom zapoddddddOh+'0$0<HTd p|   Vlado Singer, voditelj obavještajne službe obavijestio je svoga nadređenoga Eugena Didu Kvaternika o «talijanskom etapnom zapoladdddddddNormaliddd12Microsoft Word 9.0e@n@ā@08{՜.+,0p hp  O hipi?R Vlado Singer, voditelj obavještajne službe obavijestio je svoga nadređenoga Eugena Didu Kvaternika o «talijanskom etapnom zapo Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F1Tablee,WordDocument.|SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q