Pregled bibliografske jedinice broj: 492813
Analiza slobodno cirkulirajuće DNA u neinvazivnoj prenatalnoj dijagnostici
Analiza slobodno cirkulirajuće DNA u neinvazivnoj prenatalnoj dijagnostici, 2010., doktorska disertacija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 492813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza slobodno cirkulirajuće DNA u neinvazivnoj prenatalnoj dijagnostici
(The analysis of free circulating DNA in noninvasive prenatal diagnosis)
Autori
Wagner, Jasenka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
26.11
Godina
2010
Stranica
134
Mentor
Lauc, Gordan
Ključne riječi
neinvazivna prenatalna dijagnoza; slobodna fetalna DNA; Y kromosom; prenatalno očinstvo; spol ploda; RhD genotip; krvna plazma trudnice; PCR u stvarnom vremenu; kapilarna elektroforeza; STR lokusi; SRY gen; amelogenin
(noninvasive prenatal diagnosis; cell free fetal DNA; Y chromosome; prenatal paternity testing; fetal gender; RhD genotype; maternal plasma; real time PCR; multiplex PCR; capillary electrophoresis; STR loci; SRY gene; amelogenin)
Sažetak
Amniocenteza i biopsija korionskih resica već su dugi niz godina najčešće korištene metode prenatalne dijagnostike. Radi se o invazivnim zahvatima čija primjena nosi određeni rizik po majku i plod. S ciljem izbjegavanja tog rizika, posljednjih tridesetak godina razvijane su metode za obogaćivanje udjela fetalnih stanica prisutnih u cirkulaciji majke, a sve u svrhu neinvazivnog uzorkovanja fetalnog materijala pogodnog za biokemijske, genetičke i kromosomske analize. Usprkos svim uloženim naporima, analiza fetalnih stanica nikada nije zaživjela u kliničkoj praksi. Otkrićem prisutnosti slobodno cirkulirajuće fetalne DNA u majčinoj cirkulaciji, otvorile su se nove mogućnosti za razvoj sigurnijih metoda prenatalne dijagnostike. Osnovni problem kod analize slobodno cirkulirajuće fetalne DNA iz krvi majke, nemogućnost je razdvajanja majčine od fetalne DNA. Majčina DNA prisutna je u značajnom suvišku i interferira pri analizama fetalne DNA. Stoga su trenutne mogućnosti analize fetalne DNA ograničene na analizu onih dijelova fetalnog genoma po kojima se fetus razlikuje od majke. Takve analize su analiza spola i RhD statusa ploda kod RhD negativne majke, koje su u nekim europskim zemljama već zaživjele u rutinskoj praksi. Osim nemogućnosti razdvajanja maternalne i fetalne DNA iz plazme, metode kojima se određuje spol i RhD status ploda imaju još jedan značajan nedostatak: nepostojanje prave unutarnje kontrole uspješne izolacije i amplifikacije fetalne DNA. Biljezi koji se uobičajeno koriste nisu pravi biljezi fetalne DNA već služe samo kao kontrola PCR reakcije. Cilj ovog istraživanja bio je razviti metodu kojom bismo potvrdili uspješnost izolacije i amplifikacije fetalne DNA, poboljšali specifičnost i osjetljivost postojećih metoda za određivanje spola i RhD statusa ploda te proširili primjenu analize slobodno cirkulirajuće fetalne DNA na područje forenzičke medicine. Glavni nedostatak metoda za utvrđivanje spola i RhD statusa ploda, nepostojanje pozitivne kontrole umnažanja fetalne DNA, izbjegli smo istovremenom analizom većeg broja polimorfnih Y-STR lokusa. Prilagođavanjem metode za izolaciju slobodno cirkulirajuće DNA te modifikacijom komercijalnog forenzičkog multipleks PCR kompleta za analizu trudničke plazme, postigli smo pouzdanu amplifikaciju paternalno naslijeđenih fetalnih alela, što je poslužilo kao unutarnja kontrola izolacije i umnažanja fetalne DNA. Usporedbom fetalnih i paternalnih alela postigli smo veću specifičnost rezultata te omogućili jednostavnu identifikaciju kontaminacije stranom muškom DNA. Ostvarenjem mogućnosti usporedbe polimorfnih Y alela između oca i nerođenog sina omogućili smo po prvi puta neinvazivno prenatalno utvrđivanje očinstva iz krvi majke u slučaju muškog djeteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Kliničke medicinske znanosti, Farmacija
POVEZANOST RADA
Projekti:
309-0061194-2023 - Glikoproteomika stresa i bolesti povezanih sa stresom
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Osijek,
GENOS d.o.o.