Naslov
Hidrogeološka istraživanja vodoopskrbnih zdenaca na krškom izvoru rijeke Čikole
(Hydrogeological researches of the extraction wells on the karst spring of the Čikola River)

Autori
Terzić, Josip ; Frangen, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Sažeci radova. / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša - Zagreb : Hrvatski speleološki savez, 2010, 71-72

ISBN
978-953-56438-0-7

Skup
Prvi hrvatski speleološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 24.11.2010. - 27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
krš; hidrogeologija; pokusno crpljenje; Hrvatska
(karst; hydrogeology; pumping test; Croatia)

Sažetak
Izvor krške rijeke Čikole nalazi se uz sjeveroistočni rub krškog Petrovog polja u sjevernoj Dalmaciji, blizu Drniša. Morfološki i prema režimu istjecanja, ovaj je izvor izrazito krških značajki – glavno je mjesto izviranja smješteno u špilji, a cijelo izvorište sastoji se od oko 100 m široke zone u kojoj se nalazi veći broj otvorenih pukotina i sufozijskih udubljenja. Izvor u vrijeme niskih razina podzemnih voda (RPV) presušuje, a pri višima iz njega izvire cijela rijeka Čikola (na samom izvoru ponekad istječe više m3/s). Slijev ovog izvora smješten je u planini Svilaji, tipičnom terenu krških Dinarida koji je u najvećoj mjeri izgrađen od okršenih vapnenaca i breča s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti, a manjim dijelom od litološki heterogenih naslaga gornje jure (Ivanović et al., 1977). U neposrednom zaleđu špilje/izvora Čikole smješteno je vodocrpilište koje se koristi za vodoopskrbu grada Drniša i okolice. U crpnoj stanici se nalaze četiri bušena zdenca promjera 750 mm. Zdenci su izbušeni nakon podrobnih speleoloških istraživanja (BEŠENIĆ et al., 1986) i uspješno su zahvatili podzemnu vodu. Špilja je tada i geodetski snimljena. Kao najvažnija kota u ovim mjerenjima određena je kota 278 m n.m. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u špilju. Ovaj je izvor u više navrata bio podvrgnut hidrogeološkim istraživanjima, no praktično svi prethodni pokušaji nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planovima (ŠARIN, 1983 i 1988 ; TERZIĆ et al., 2010), te je određivanje stvarnog kapaciteta ostalo u području procjene. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpilištu su nominalno oko 240 L/s, dok je to u praksi maksimalno 180 L/s jer je jedna crpka uvijek izvan pogona. Ipak, niti s ovakvom količinom nije se crpilo dugo bez prekida, pa je odlučeno da se takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju sušnog razdoblja. Stoga je u listopadu 2009., nakon što se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n.m., započelo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (TERZIĆ et al., 2010). Višak iscrpljene vode ispuštan je oko 1200 m daleko od izvora Čikole kako bi se izbjegla recirkulacija vode – poteškoća iz prethodnih crpljenja (ŠARIN, 1983). RPV je mjerena kontinuirano i automatski sondom, a postavljen je i automatski mjerač mutnoće (Fluorometar GGUN-FL). Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize. Međutim, niti ovo crpljenje nije obavljeno kako je planirano. Dva dana nakon početka crpljenja u slijevu je počela padati jaka kiša na koju je izvor brzo reagirao i razna podzemne vode počela se ubrzano podizati. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. Već 2010. ovaj je pokus ponovljen, no ovaj je put obavljeno cjelokupno trajanje crpljenja – devet dana – u povoljnim hidrološkim okolnostima. Ipak, niti pri ovom pokusu nije došlo do ustaljenja RPV. U dvodnevnom pokusnom crpljenju ukupno postignuto sniženje na zdencima iznosilo je oko 2 m, a nakon jakih kiša došlo je do naglog porasta RPV koje je poništilo sve učinke crpljenja i voda se podigla više od 20 m od one koja je bila prije crpljenja. U znatno povoljnijim okolnostima obavljeno je devetodnevno crpljenje, u jesen 2010., kada za vrijeme crpljenja nije bilo prekomjernih oborina i crpljenje s količinom 180-160 L/s je snizilo RPV u zdencima za približno 5 m. Na samome kraju crpljenja opet je došlo do oborina koje su obezvrijedile interpretacijsku vrijednost praćenog povrata RPV. Za vrijeme samog crpljenja, iako je trajalo devet dana u kontinuitetu, nije došlo do ustaljenja RPV, a od drugog dana pa sve do kraja crpljenja trend pada razine bio je gotovo linearan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA