Naslov
Učestalost profesionalnog kontaktnog alergijskog dermatitisa u Hrvatskoj.
(The prevalence of occupational allergic contact dermatitis in Croatia)

Autori
Rimac, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.04

Godina
2010

Stranica
38

Mentor
Macan, Jelena

Ključne riječi
profesionalne bolesti ; kontaktni dermatitis ; kontaktna senzibilizacija
(occupational diseases ; contact dermatitis ; contact sensitization)

Sažetak
Profesionalni kontaktni alergijski dermatitis (KAD) čini 20-50% profesionalnih kontaktnih dermatitisa. Zbog svoje učestalosti, često kroničnog tijeka bolesti i loše radne prognoze predstavlja važan uzrok morbiditeta kod radnika. Cilj rada bio je utvrditi udio profesionalnog KAD-a i ostalih profesionalnih kožnih bolesti u Hrvatskoj, definirati rizične čimbenke za razvoj profesionalnog KAD-a te predložiti mjere prevencije. Analizirani su podaci iz godišnjih publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i podaci iz ambulante za medicinu rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) za period od 1999. do 2008. godine. U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju evidentirano 110 slučajeva profesionalnih kožnih bolesti (10, 9% svih prijava profesionalnih bolesti), a u IMI-u 60 (54, 5% profesionalnih kožnih bolesti u Hrvatskoj) od čega su 49 slučaja bili profesionalni KAD. Prijavljeni slučajevi profesionalnog KAD iz IMI-a čine 44, 5% ukupno prijavljenih profesionalnih kožnih bolesti u Hrvatskoj. Profesionalni KAD je bio učestaliji kod žena (32 prema 17, p<0, 05). Najučestaliji uzročni kontaktni alergeni bili su soli tvrdih metala (Ni, Cr i Co) u 26 (53, 1%) slučajeva i dodaci gumi u 9 (18, 4%) slučajeva. Najviše je profesionalnih KAD-a dijagnosticirano u građevinskoj djelatnosti s 11 (22, 4%) slučajeva, a veći broj slučajeva je utvrđen u obućarstvu, frizerskoj djelatnosti, kemijskoj i metalnoj industriji. U najvećem broju slučajeva 41 (83, 7%) vrijeme latencije od početka izloženosti do pojave simptoma je bilo duže od 4 godina. Epoksidne smole i azitromicin su bili jedini kontaktni alergeni s periodom latencije od 1-4 godine. Učestalost profesionalnih kožnih bolesti u Hrvatskoj je manja od očekivane prema podacima iz literature što upućuje na manjkavost u sustavu dijagnosticiranja i registracije profesionalnih kožnih bolesti, a to se naročito odnosi na profesionalni kontaktni iritativni dermatitis. Najveći javnozdravstveni značaj među profesionalnim kožnim bolestima ima profesionalni KAD najčešće uzrokovan solima tvrdih metala dodacima gumi. Kao značajnu mjeru prevencije profesionalnog KAD-a treba naglasiti potrebu utvrđivanja senzibilizacije na ove alergene tijekom profesionalne orijentacije i prethodnih pregleda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA