Naslov
Učinak toksičnih sastojaka prirodnih i otpadnih voda na biljne testne organizme
(The effect of toxic compounds of natural and waste waters on plant test organisms)

Autori
Stipaničev, Draženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.01

Godina
2009

Stranica
91

Mentor
Pevalek-Kozlina, Branka

Ključne riječi
fitotoksičnost; Lemna minor; Allium cepa; genotoksičnost
(phytotoxicity; Lemna minor; Allium cepa; genotoxicity)

Sažetak
Industrijske otpadne vode, kanalizacijske vode kao i ispirne vode s poljoprivrednih površina glavni su izvori onečišćenja vode i tla. Izuzetno važnim u ispitivanju, detekciji i kvantifikaciji fito-, cito- i genotoksičnih djelovanja u okolišu pokazala se primjena biljnih testnih organizama kao biomarkera. Nasađivanjem vodene leće i običnog luka na površinske vode (Sava Županja, Sava Jesenice, Sutla Prišlin, Krapinica Krapina, Toplica nizvodno od Daruvara, Kutinica prije utoka u Ilovu, Glogovnica Mostari, jezero Kozjak) uzorkovane tijekom 3 mjeseca te na otpadne vode ZGOS (uzorkovane kroz 24 sata), Jakuševac (jednokratno uzorkovanje) i Gorjak (uzorkovan tijekom četiri mjeseca) istraživani su fitotoksični i genotoksični učinci voda na dvije modelne biljke vodenoj leći (Lemna minor L.) i običnom luku (Allium cepa L.). Vodena leća se često koristi zbog svoje osjetljivosti na različite toksične tvari te zbog jednostavnog i brzog uzgoja. Običan luk je vrlo pogodan za istraživanje genotoksičnosti zbog malog broja relativno velikih kromosoma (2n = 16). Biljni materijal je uziman nakon tjedan dana (vodena leća) ili 24h (luk) inkubacije. Metodom atomske apsorpcijske spektrometrije u uzorkovanim vodama su određeni esencijalni i neesencijalni teški metali a ionskom kromatografijom i spektrofotometrijom hranjive tvari. Kao pokazatelji fitotoksičnosti praćeni su rast vodene leće, aktivnost gvajakol peroksidaze, sadržaj klorofila i karotenoida te malondialdehida koji je ujedino i pokazatelj opsega peroksidacije lipida. Kao pokazatelji genotoksičnosti praćene su morfološke promjene na korijenu luka koje nastaju kao posljedica djelovanja genotoksičnih tvari, mitotski indeks kao i učestalost kromosomskih aberacija. Komet-testom jezgara vodene leće uzgajanih na testnim vodama tjedan dana detektirana je prisutnost lomova DNA. Svi uzorci voda su izazvali inhibiciju rasta, smanjenje sadržaja klorofila, karotenoida i aktivnosti gvajakol peroksidaze. Pokazatelj opsega peroksidacije lipida bio je značajno povećan kod svih uzoraka otpadnih voda te kod površinskih voda Sutla Prišlin, Krapinica Krapina i jezera Kozjak. Zajednički učinak teških metala i povišenih koncentracija hranjivih tvari uzrokovao je inhibiciju rasta korjenčića i morfološke promjene kao što su savijanje vrškova u obliku kuke, smanjenje mitotskog indeksa i broja stanica u pojedinim fazama staničnog ciklusa. Citogenetička analiza pokazala je najveći broj kromosomskih aberacija u otpadnim vodama te površinskoj vodi Sutla Prišlin, Krapinica i jezero Kozjak. Najčešće kromosomske aberacije prisutne u uzorcima (sljepljivanje, c-mitoza i zaostali kromosomi) su vjerojatno posljedica povećanih količina olova, kroma i žive u uzorcima vode. Upotreba primarnih producenata za ispitivanje površinskih i otpadnih voda u kombinaciji s fizikalno kemijskim analizama može biti dobar indikator stanja okoliša, a rezultati dobiveni u ovom radu na dvjema biljnim vrstama, vodenoj leći i luku, ukazuju na prisutnost fito-, cito- i genotoksičnih tvari u uzorkovanim vodama i indiciraju potencijalan rizik za sve žive organizme.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA