Naslov
Središnji motiv Genoveve i njegove reinkarnacije u hrvatskoj dječjoj književnosti
(The Crucial Motif in the Novel Genoveva and Its Reincarnations in the Croatian Children's Literature)

Autori
Majhut, Berislav ; Lovrić, Sanja

Izvornik
Kroatologija (1847-8050) 1 (2010), 1; 149-168

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatska dječja animalistika; hrvatska dječja književnost; početci hrvatske dječje animalistike; početci hrvatske dječje književnosti
(Croatian children's animalistic; Croatian children's literature; beginnings of Croatian children's animalistic; beginnings of Croatian children's literature)

Sažetak
Standardne priče o pustolovnim junacima koji nastoje preživjeti u divljim predjelima, odvijaju se uglavnom prema sljedećem obrascu: junak se, svojom snagom i sposobnostima, uspijeva nametnuti životinjama -lovcima te na kraju zagospodari njima (Robinson Crusoe, Knjiga o džungli, Tarzan). No, u hrvatskoj dječjoj književnosti zapravo od samog početka dominira tema, koja se bitno razlikuje od pustolovnih priča o junacima - gospodarima životinja, tema u kojoj se uspostavlja veza između čovjeka i velike, divlje i plahe životinje – jelena. U tom odnosu nema suprotstavljanja niti podčinjavanja. U hrvatskom književnom prostoru motiv o košuti koja pomaže preživjeti ženi i njenom djetetu, prognanima duboko u pustoš šume, prisutan je kroz priču o Genovevi već od 1732. Motiv je u raznim verzijama priče doživljavao modifikacije u skladu s književnim mijenama da bi se od 1846., kada je prvi puta objavljen prijevod Schmidove Genoveve, stabilizirao u djelu koje postaje najpopularnija dječja knjiga u idućih sto godina. No, daleko od toga da taj motiv ostaje petrificiran u Schmidovom djelu. On, pod utjecajem drugih (prijevodnih) djela, a od 1913. kroz objavljivanje Nazorova Bijelog jelena, započinje i vlastiti život, neovisan o Genovevi. Tema koja je očito na neki način odgovarala mentalitetu hrvatske čitateljske publike, usprkos često krajnje nepovoljnih povijesnih okolnosti (1945. Genoveva nestaje s knjižarskih polica), je kroz provokativne i zanimljive mijene, nastavila živjeti sve do naših dana. U retrospektivnom pogledu na hrvatsku dječju književnost začuđuje stalna prisutnost i vitalnost te teme u raznim oblicima, do te mjere da nas gotovo prisiljava govoriti o njoj kao o trajnoj osobini hrvatske dječje animalistike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Rad je kao predabanje prezentiran na skupu 1. međunarodna kroatološka konferencija = 1st International Croatology Conference, održanom od 01.-03.10.2009.g., Zagreb, Hrvatska ; objavljen u Knjizi sažetaka ; Petra Košutar, Marinko Šišak, Tomislav Bracanović (ur.) ; Zagreb : Hrvatski studiji, 2009. ; str. 48-48 ; ISBN 978-953-6682-83-6

POVEZANOST RADA