Naslov
Kakvoća podzemne vode na području Dravskog bazena
(Groundwater quality in the Drava basin)

Autori
Marković, Tamara ; Brkić, Željka ; Larva, Ozren ; Pekaš, Željko ; Urumović, Kosta ; Briški, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Hrvatski geološki kongres - Knjiga sažetaka / Horvat Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 213-214

Skup
4. Hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kakvoća podzemne vode; aluvijalan vodonosnik; rijeka Drava
(groundwater quality; alluvial aquifer; Drava River)

Sažetak
Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada južnom rubnom dijelu Panonskog bazena. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istaloženih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim količinama akumulirane podzemne vode. Sedimentacijski je materijal iz izvorišnog područja prenošen prvenstveno rijekom Dravom, premda se ne može zanemariti i donos iz južnih i sjevernih predjela. Debljina vodonosnika se povećava u smjeru istoka, a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosječna veličina zrna zbog pada energije vodenog toka. U zapadnim predjelima prevladava u litološkom sastavu vodonosnika šljunak s različitim udjelima pješčane komponente (BABIĆ et.al., 1978 ; MILETIĆ et.al. 1973 ; URUMOVIĆ et.al., 1990 ; LARVA, 2008). U središnjem se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju šljunak i pijesak, a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednolični pijesak (BABIĆ et.al., 1978 ; MILETIĆ, 1969 ; MILETIĆ et.al. 1973 ; PRELOGOVIĆ & VELIĆ, 1988). Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar šljunčanih naslaga nalaze pješčani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. U krovini vodonosnika većinom se nalaze slabopropusne glinovito-prašinaste naslage. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina često ne prelaze 1 m a mjestimično u cijelosti izostaju ili se sastoje isključivo od humusnog materijala (URUMOVIĆ et.al., 1990 ; MARKOVIĆ, 2007 ; LARVA, 2008). Idući prema istoku debljina im se povećava i mjestimično iznosi više od 30 m (BABIĆ et.al., 1978 ; MILETIĆ et.al., 1973). Geološki i hidrogeološki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na području Dravskog bazena. Promatrajući osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog područja pripadaju od Ca-HCO3, do CaMg- HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i središnjem dijelu bazena što je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). U istočnom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3, MgCa-HCO3, CaMgNa-HCO3 i NaCa- HCO3 hidrokemijskim facijesima. Hidrokemijski facijes upućuje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vodonosnicima, međutim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom području su ispod MDK vrijednosti, koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. U zapadnom dijelu bazena (šira okolica grada Varaždina i Čakovca), u prvom vodonosniku, koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l, te prosječna vrijednost iznosi 75 mg/l. U drugom vodonosniku, koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosječna vrijednost iznosi 19, 8 mg/l. Visoke koncentracije nitrata su posljedica uporabe prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVIĆ, 2007). Povremeno u tom području zamjećuju se i visoke koncentracije amonijaka, ortofosfta i nitrita (MARKOVIĆ, 2007). Visoke koncentracije nitrata zabilježene su i u plitkim vodonosnicima središnjeg dijela bazena. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosječne vrijednosti iznose 2, 8 mg/l. Međutim u ovom području u pojedinim vodonosnim horizontima su povišene koncentracije Fe, Mn, As, Zn, Pb i NH4+ . Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivnošću

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA