Naslov
Kvaliteta života članova obitelji bolesnika s epilepsijom
(Quality of life in family members of persons with epilepsy)

Autori
Šepić-Grahovac, Dubravka ; Ružić-Baršić, Antonija ; Grahovac, Tanja ; Ružić, Klementina ; Dadić-Hero, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica, 2010/59 (Supl. 4) / Hajnšek, Sanja - Split : Neurologia Croatica / Hajnšek, Sanja (ur.). - Split : Hrvatska liga protiv epilepsije, Hrvatska udruga za epilepsiju, Hrvatsko neurološko društvo HLZ-a, Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ-a, Hrvatsko društvo za dječju neurologiju HLZ-a, 2010, 41-41

Skup
IX. hrvatski simpozij o epilepsiji a međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 07.11.2010. - 10.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
epilepsija ; kvaliteta života
(epilepsy ; quality of life)

Sažetak
Kvaliteta života može se promatrati s četiri različita aspekta: psihološkog, socijalnog, radnog i tjelesnog. Za članove obitelji, fizički aspekt same bolesti ponekad ima manju težinu za razliku od obiteljskih odnosa. Briga za teškog bolesnika je veliki zadatak za cijelu obitelj. Pogoršanje bolesti utječe na reorganizaciju obitelji, a učinak može biti funkcionalno i emocionalno razorniji za sve članove obitelji više nego za pojedinca. To je i osnovni razlog da je posljednjih godina povećan interes za kvalitetu života članova obitelji bolesnika s epilepsijom. Kvaliteta života u bolesnika s epilepsijom povezana je s prisutnošću ili odsutnošću napadaja. Međutim, brojni drugi vanjski čimbenici imaju utjecaj na život bolesnika, od kojih neki mogu biti važniji od napadaja za svakodnevno funkcioniranje. Osoba s kroničnim neurološkim poremećajem, kao što je epilepsija, ne mora biti svjesna potencijalnih utjecaja na obitelj. Na početku bolesti, epileptički napadaji su glavni problem za članove obitelji jer stvaraju dramatične situacije, a posljedično je prisutan veliki strah tijekom postiktalnog razdoblja. Međutim, kako tijek epilepsije postaje kroničan, psihički zahtjevi i potreba za dodatnom njegom te druge uobičajene aktivnosti počinju biti svakodnevni problem. Psihološki stres oboljelog zbog povećanja ovisnosti o drugima uzrokuje promjene osobnosti i obiteljskih odnosa. Socijalna ograničenja koja mogu utjecati na rad, slobodno vrijeme i društveni život čine veliki utjecaj na kvalitetu života svih članova obitelji. Tijekom posljednjih nekoliko godina psihijatrijski komorbiditet u epilepsiji predmet je mnogih istraživanja koja su pokazala da su poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji znatno češći u bolesnika s epilepsijom. Depresija je prisutna u 20-50% ljudi s refrakternom epilepsijom i uzrokuje značajan morbiditet i mortalitet. Učestalost suicida veća je nego u općoj populaciji. Depresija je često neprepoznata i neliječena jer je najveća pozornost usmjerena na epileptičke napadaje. Utjecaj navedenog na članove obitelji osoba s epilepsijom kao i spomenuti psihijatrijski komorbiditet dobro su poznati s velikim socijalno-medicinskim posljedicama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA