Naslov
Rezultati istraživanja šteta smeđeg medvjeda u državnom lovištu VIII/2 - Bjelolasica
(The research results damage brown bear in hounting ground VIII / 2 - Bjelolasica)

Autori
Jovanović, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.03

Godina
2010

Stranica
43

Mentor
Krapinec, Krešimir

Ključne riječi
Ursus arctos; šumske štete; guljenje kore
(Ursus arctos; forest damages; bark striping)

Sažetak
Šumske štete od medvjeda zabilježene su u Sjevernoj Americi, Japanu i Jugoistočnoj Europi. Uspoređujući ove rezultate s rezultatima istraživanja šteta od medvjeda na šumskom drveću može se reći kako, u odnosu na američkog i japanskog crnog medvjeda smeđi medvjed u nas oštećuje samo običnu jelu (Abies alba Mill.), i običnu smreku (Picea abies Karst.). Promatrajući distribuciju ukupnog broja stabala jele i oštećenih stabala jele može se reći kako frekvencija oštećenih stabala po debljinskim stupnjevima prati distribuciju ukupnog broja stabala jele od prsnog promjera 32, 5 do prsnog promjer 67, 5 cm. Drugim riječima s promjenom udjela debljih stabala jele u sastojini raste ili pada učestalost njihova oštećivanja. Prema indeksu pokazatelja preferabilnosti jela ima indeks 1, 51 ; a smreka 0, 13. Dakle, smeđi medvjed uglavnom guli jelu. Indeks pokazatelja preferabilnosti stabala prema prsnome promjeru pokazuje vrlo visoku ovisnost o prsnom promjeru (R2=0, 9333). Iako je najviše bilo oštećenih stabala u debljinskom stupnju 42, 5 cm ; medvjed najviše voli guliti koru sa stabala debljinskog stupnja 62, 5 cm. Naime, prema Grafikonu 3. krivulja izjednačenja u toj točci postiže maksimum. 6. Duljina oštećenja kretala se od 27 do 170 cm, odnosno u prosjeku 87ｱ34 cm, dok se visina oštećenja kretala od 19 do 170 cm, odnosno u prosjeku 82ｱ30 cm. Širina oštećenja se kretala od 12 do 220 cm, odnosno u prosjeku 72 cm. 7. Utvrđena je srednje visoka i signifikantna pozitivna povezanost između opsega debla i opsega stabla na mjestu maksimalne širine oštećivanja (r=0, 66 ; p<0, 05) te slabe, sli signifikantne povezanosti između opsega debla i duljine oštećenja (r=0, 29 ; p<0, 05) i visine oštećenja od tla (r=0, 29 ; p<0, 05). 8. Najveća povezanost je nađena između maksimalne širine oštećenja i postotka oštećenosti opsega (r=0, 91 ; p<0, 05), međutim, postotak 38 oštećenosti opsega nije signifikantno povezan s opsegom debla (prsnim promjerom), što će reći da prstenovanje nema veze s prsnim promjerom stabla. Međutim, što je veći opseg stabla na mjestu maksimalne širine oštećenja to će postotak oštećenosti opsega biti manji (r=0, 32 ; p<0, 05). Nadalje, što je veći postotak oštećenosti opsega to će rana biti dulja (r=0, 64 ; p<0, 05) i deblo će biti oguljeno do veće visine (r=0, 66 ; p<0, 05). Otprilike 50 % stabala je bilo opsega oštećenog do 1/3, na 31 % stabala je opseg bio oštećen od 1/3 do 2/3, a prstenovanih stabala je bilo 18 %. Potrebno je nastaviti ova istraživanja te utvrditi postoji li, glede šteta, sličnost između američkog i japanskog crnog medvjeda te smeđeg medvjeda

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA