Naslov
Gubici divljači u prometu na dionici autoceste A3, od čvora Kutina do čvora Okučani
(Losses of wildlife in traffic on a section of the highway A3, from node to Kutina node Okučani)

Autori
Galović, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2009

Stranica
33

Mentor
Krapinec, Krešimir

Ključne riječi
divljač; štete u prometu; lisica; jelen obični; divlja svinja; srna obična
(game; traffic accidents; red fox; red deer; wild boar; roe deer)

Sažetak
Na dionici autoceste A3 (Kutina-Okučani) u dužini od 47 km, preventivne mjere susreta s divljaci su prometni znaci upozorenja te zaštitna ograda od žicanog pletiva, učvršćena željeznim stupovima. Osim toga, postoje i popločeni propusti za poplavne vode, kao i manje tekućice, koje bi za niskog vodostaja mogla koristiti divljač za prelazak autoceste. Na lokalitetima gdje je intenzivan uzgoj stoke i pašarenje, propusti za vodu su u vrlo lošem stanju. Oni su ili zapušteni, ili pregrađeni ilegalnim ogradama koje neovlašteno postavljaju stočari. Uz samu ogradu autoceste zadržava krupna stoka – krave i konji. Iako bi, sukladno Zakonu o javnim cestama, stočari trebali zatražiti suglasnost nadležnog tijela kako bi stoku mogli držati u navedenoj zoni oko auto ceste oni niti to nisu zatražili. Najveći broj evidentiranih nesreća dogodio se u proljetnim i zimskim mjesecima. Veći broj evidentiranih naleta na divljač dogodio se na desnoj strani autoceste u prvom tromjesečju. Lisice su bili najčešći sudionik nesreća (10 slučajeva), a nakon njih srne i divlje svinje (8 slučajeva), dok je u promatranom razdoblju zabilježen samo jedan slučaj stradavanja jelena običnog. Glede pernate divljači se nedvojbeno radi o mladim fazanima koji su vrlo ranjivi u toj životnoj dobi, a zbog juvenilne boje perja nestručna osoba teško može odrediti vrstu stoga u skupini „sitna divljač“ nisu posebno determinirane vrste. Dnevna dinamika stradanja divljaci povezana je sa aktivnošću pojedinih vrsta divljači tokom dana i noći. Iz dobivenih podataka proizlazi da su kritična razdoblja ranojutarnji period od 01 do 04 sata, te večernji period od 17 do 21 sat. Na promatranom dijelu autoceste po učestalosti naleta izdvaja se dionica između 110 i 117 km sa 16 od ukupno 47 naleta, te dionica od 120 do 123 km sa 6 grupiranih naleta. Važno je napomenuti da se autocestom vozila kreću velikim brzinama i da posljedice mogu biti vrlo teške. Činjenica je da se zaštitna ograda nalazi cijelom duljinom dionice uz autocestu i da ne sprečava divljač da istrči na kolnik. To upućuje na potrebu da se razmotri funkcionalnost postojeće ograde i promjene dimenzije prema potrebi. Iz dobivenih podataka zanimljivo je spomenuti da su se 2 naleta dogodila na samim čvorištima, što upućuje na činjenicu da opasnost od naleta na divljač prijeti na mjestima gdje se to obično ne očekuje, te da i na cestovnim objektima kao što su čvorišta treba osigurati i pažljivo postaviti zaštitne ograde. Kao i ostale privredne grane tako i lovci nisu podnijeli zahtjev za korištenje zemljišta u svrhu lova kod nadležnih osoba u HAC-u. lede što bržeg postupka nakon naleta vozila na divljač dobro, a i logično, bi bilo da se za prostor autoceste izradi program zaštite divljaci (sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljaci i programa zaštite divljaci, Narodne novine broj 40/2006.). Za sada bi najbolje bilo načiniti registar lovoovlaštenika s telefonskim brojevima osoba koje ih zastupaju kako bi se nakon policijskog zapisnika što hitnije moglo ukloniti stradalu životinju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA