Naslov
Obnova i podizanje šuma na kršu s posebnim osvrtom na crniku i medunac
(Reforestation and Afforestation of Forests on Karst with Special Reference to Evergreen Oak and Pubescent Oak)

Autori
Gradečki, Maja ; Poštenjak, Karmelo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu / Maleš, Petar ; Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2000, 63-65

Skup
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu, Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.03.2000. - 30.03.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
obnova šuma; podizanje šuma; krš; hrast crnika; hrast medunac
(afforestation; reforestation; karst; holm oak; pubescent oak)

Sažetak
Zemljopisni položaj Hrvatske kao i specifičnost njenog reljefa formirali su na malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi, iznimno bogatu šumsku biljnosociološku raznolikost prostora. Preko trećine te površine -38% zauzima krš, kojeg nalazimo u svim njegovim raznolikim formama od potpuno golog do solidno zelenog. U daljnjoj prošlosti taj je prostor posljedica nepromišljene čovjekove gospodarske aktivnosti prema prirodi, ali se isto tako mogu uočiti i čovjekovi pozitivni pomaci u odnosu na svoj okoliš u običajima, statutima, zakonima itd. A sve vezano za ozeljenjavanje tog krša. Šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo na kršu ima dugu tradiciju, a materijalne dokaze toga možemo još vidjeti u podignutim kulturama četinjača s kraja XIX i početka XX stoljeća pa sve do današnjih dana. Osim toga imamo već od 1949. g. prve pravne akte iz šumskog sjemenarstva, deset godina poslije priznate sjemenske sastojine 15 vrsta četinjača i 3 vrste listača. Na žalost četrdesetak godina kasnije stanje nije išlo na bolje, već imamo goru situaciju jer imamo 11 vrsta četinjača i 1 vrstu listača. Iz taksacijskih parametara za područje krša Dalmacije može se uočiti da se radi o degradiranim stadijima šuma crnike i listopadnih vrsta submediterana - medunca, crnog jasena i graba te bjelograbića, i uočava se nesrazmjer dobnih razreda s dalekosežnim negativnim gospodarskim posljedicama. U gospodarenju priznatim sjemenskim sastojinama uočljiv je izostanak primjene rajonizacije za pojedine vrste drveća, kao i neprovedene selektivne - namjenske prorede (uklanjanje negativnih fenotipova) i nikakva zaštita sastojina tijekom dozrijevanja sjemena. Ovo sve skupa upućuje na činjenicu da priznate sjemenske sastojine crnike i medunca ne mogu ni blizu udovoljiti složenoj problematici alimentiranja sjemenom godišnjih potreba, jednostavne i obvezne proširene biološke reprodukcije šuma na kršu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA