Pregled bibliografske jedinice broj: 491199
Modeliranje epistemičke udaljenosti: glagolski pridjev radni u hrvatskome
Modeliranje epistemičke udaljenosti: glagolski pridjev radni u hrvatskome // Sintaksa glagola / Kuna, Branko ; Mikić, Ana (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2010. str. 55-56 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 491199 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeliranje epistemičke udaljenosti: glagolski pridjev radni u hrvatskome
(Modeling epistemic distance: the Croatian l-participle)
Autori
Stanojević, Mateusz-Milan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sintaksa glagola
/ Kuna, Branko ; Mikić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2010, 55-56
ISBN
9789533140254
Skup
Međunarodni znanstveni skup Hrvatski sintaktički dani
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 11.11.2010. - 13.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
epistemička udaljenost; glagolski pridjev radni; hrvatski jezik; slavenski jezici
(epistemic distance; l-participle; Croatian; Slavic)
Sažetak
Glagolski pridjev radni u hrvatskome se koristi u tvorbi perfekta (on je otišao), pluskvamperfekta (on je bio otišao), prvog i drugog kondicionala (on bi otišao, on bi bio otišao), futura drugog (ako budeš otišao), optativa (živio), i kao pridjev (pali anđeo). Ranije su analize pokazale da glagolski pridjev radni izriče epistemičku udaljenost (Stanojević i Geld 2005 ; Stanojević i Geld 2007). U ovome radu predlažemo model epistemičke udaljenosti izražene glagolskim pridjevom radnim. Epistemička se udaljenost zasniva na glagolsko-pridjevskoj naravi glagolskog pridjeva radnog, tj. motivirana je nestalnošću svojstva koje glagolski pridjev radni pripisuje. Takva analiza u skladu je s: (1) oblicima u kojima se glagolski pridjev radni koristi ; (2) značenjima aorista i glagolskog pridjeva trpnog u hrvatskome ; (3) strukturnim značajkama vremena u kojima se koristi (npr. neizricanjem pomoćnog glagola u 3. licu jednine povratnih glagola u perfektu: on se okupao) ; (4) sintaktičkim činjenicama iz drugih slavenskih jezika (npr. neizricanjem kopulativnih nastavaka u 3. licu jednine u poljskome perfektu ; potpunim nedostatkom pomoćnog glagola u ruskome perfektu ; varijaciji u korištenju kopule u bugarskome perfektu) ; (5) semantičkim činjenicama iz drugih slavenskih jezika (korištenje glagolskog pridjeva radnog kao renarativa u makedonskome odnosno imperceptiva u bugarskome) te (6) dijakronijskim podacima (razvojem vremena koja se tvore pomoću glagolskog pridjeva radnog i trpnog u slavenskim jezicima i balkanskom Sprachbundu).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301049-1047 - Teorijska kognitivno lingvistička istraživanja hrvatskoga i drugih jezika (Žic Fuchs, Milena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Mateusz-Milan Stanojević
(autor)