Pregled bibliografske jedinice broj: 491011
ASPEKTI PRIRODE ZNANOSTI: NUŽAN ČIMBENIK ZA OSTVARIVANJE PRIRODOZNANSTVENE PISMENOSTI
ASPEKTI PRIRODE ZNANOSTI: NUŽAN ČIMBENIK ZA OSTVARIVANJE PRIRODOZNANSTVENE PISMENOSTI // Edukacija prirodoslovlja, geografije i povijesti u društvu znanja
Zagreb, Hrvatska, 2010. (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 491011 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ASPEKTI PRIRODE ZNANOSTI: NUŽAN ČIMBENIK ZA OSTVARIVANJE PRIRODOZNANSTVENE PISMENOSTI
(ASPECTS OF NATURE OF SCIENCE: A NECESSARY FACTOR FOR ACHIEVING SCIENTIFIC LITERACY)
Autori
Svedružić, Antonio ; Marić Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Edukacija prirodoslovlja, geografije i povijesti u društvu znanja
/ - , 2010
Skup
4. međunarodna konferencija o naprednim i sustavnim istraživanjima ECNSI-2010
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2010. - 13.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kurikulum; priroda znanosti; prirodoznanstvena pismenost
(curriculum; nature of science; scientific literacy)
Sažetak
U društvu znanja i visokih tehnologija glavni je cilj prirodoslovnog odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno opismenjeno društvo. Prema standardu Nacionalnog okvirnog kurikuluma pojedinac je prirodoslovno pismen ako, uz ostalo, usvoji: znanstveni koncept, jezik prirodoslovlja, ulogu znanstvenog znanja u razvoju tehnike/tehnologije i društva, znanje o ograničenjima primjenjenih znanstvenih metoda, modela i teorija. Navedena znanja odnose se na epistemološko razumijevanje znanosti, a kao standard uvode ih utjecajni svjetski projekti National Science Education Standards i Benchmarks for Science Literacy. Razumijevanje epistemoloških aspekata prirodnih znanosti u literaturi je objedinjeno paradigmom priroda znanosti (Nature of Science, NOS). U radu se prikazuje koncept prirode znanosti kroz nekoliko temeljnih aspekata: promjenjivost znanstvenih znanja, razlika između opažanja i zaključivanja, društvena i kulturna prožetost, mit o znanstvenoj metodi, kreativnost i mašta u znanstvenom poduhvatu, znanstveni zakon i teorija, subjektivnost–objektivnost u znanosti, kao i moguće primjene navedenih aspekata u prirodoznanstveni kurikulum. U drugom dijelu rada prikazuju se rezultati istraživanja o funkcionalnom razumijevanju aspekata prirode znanosti. Na kraju, autori predlažu odabrane metodičke pristupe poučavanja prirode znanosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
