ࡱ> 9 bjbj.` lJJJJJJJ^8x ^&2($$$$$$$' *J$J$ JJ&   XJJ$ $  "JJ$ L^N& V#$,&0&n#8c*\ D+$ ^^JJJJFeljton (franc. feuilleton) se razvio u okviru novinarstva i zbog toga je u knji~evnoznanstvenim i teorijskim krugovima, u skladu sa Schopenhauerovim stavom prema kojem je novinarstvo najni~a forma knji~evnog djelovanja, od po etka postojanja bivao jednom od najdiskriminiranijih knji~evnih vrsta. Hermann Hesse XE "Hesse, Herman"  tako feljton opisuje kao glavnu hranu itatelja oskudna obrazovanja, neodgovorno proizvedenu robu masovne potroanje, te kao plod kolektivnog duha koji se u svom povijesnom razvoju djelimice oslobodio utjecaja crkvenih i politi kih autoriteta, ali joa nije pronaaao pravi na in za iskoriatavanje svojih mogunosti. I dok je po njemu feljtonisti ko doba prispodobivo biljci koja hipertrofirano buja, T. Ujevi XE "Ujevi, Tin"  feljtonu pripisuje skraivanje i stezanje, "da na kraju ne ostane niata". S teorijskog su se aspekta feljtonom bavili ponajviae njema ki i austrijski teoreti ari: Wilhelm Scherer je, usporeujui feljtone s poezijom Waltera von der Vogelweida, meu prvima ustvrdio da se novinarstvo i knji~evnost meusobno ne isklju uju a Paul Fechter je feljton opisao kao knji~evni ~anr. Prema Wilmontu Haackeu, upravo je feljton dokazao da i novinski tekstovi mogu imati visoku knji~evnu vrijednost  feljton ''metaforom oda~ava apstraktne elemente svakodnevice, tako poma~e itatelju prepoznati uzbudljivost dnevnih zbivanja i ini ~ivot konkretnijim''. Poteakoe to nijeg odreivanja granica ~anra feljtona te njegovih temeljnih sadr~ajnih i strukturnih odrednica proizlaze iz njegova estog kombiniranja s drugim novinarskim i knji~evnim ~anrovima (Haacke razlikuje ak sedamdeset podvrsta feljtona), no sigurno uklju uje jednostavno, neformalano, ~ivo i duhovito izlaganje o aktualnoj i popularnoj tematici s pozicije autorovih osobnih stavova. Marie Forlichov je niz definicija pokuaala sa~eti naglaaavajui humornu dimenziju feljtona, pa ga opisuje kao ''lako i aaljivo raspravljanje o va~nim i aktualnim druatveno-politi kim pitanjima u formi humora, ironije, satire ili sarkazma''. Rije  feljton u svakodnevnoj uporabi u hrvatskom jeziku ozna uje tri razli ita pojma: rubriku u novinama, tip diskursa i stil pripovijedanja. Hrvatski se knji~evni teoreti ari nisu u veoj mjeri zanimali za feljton kao ~anr, i danas je opeprihvaena definicija M. Solara, koja ga odreuje kao ''nefikcionalni pripovjeda ki knji~evni ~anr, nastao i razvijen u okviru novinarstva, u kojem se na ~iv i popularan na in obrauju aktualna pitanja od opeg druatvenog zna enja, kao i pitanja umjetnosti, znanosti i filozofije". V. Breai smatra da se autonomija feljtona kao publicisti kog ~anra temelji kako u posebnom (fizi kom) polo~aju unutar odreenoga medija, tako i u specifi nom na inu izlaganja, tzv. feljtonskom stilu, a taj je pak prema V. Dukatu ''kien i aaren, natrpan tropima i figurama, isprepleten uzgrednim domialjajima, koji prekidaju tijek glavnih misli, pun aale i dosjetki, nemiran, nesreen i ~iv. (...) Zajedni ka je karakteristika toga stila u sviju pisaca, koji se njime slu~e, njegova subjektivnost...'' Subjektivnoau i podreenim statusom informacije o dogaaju u odnosu na informaciju o racionalnom i emocionalnom do~ivljavanju dogaaja od strane autora, feljton u temelju odstupa od profesionalnih normi novinarskoga pisanja, smjerajui esejisti kom na inu obrade grae. Od eseja se razlikuje pristupa anim i popularnim stilom, sna~no obilje~enim potrebama i senzibilitetom publike; esej se odlikuje ambicioznijim zahvatom u temi i u mogunostima izraza, pa pretpostavlja spremnijeg i izdr~ljivijeg itatelja (zato je u na elu dulji) a feljton se obraa onom itatelju koji to tek treba postati. Sli ne su pretpostavke zanimljivosti feljtona i putopisa, no kod prvoga se odnose viae na novinu interpretacije i prezentacije (tj. naglasak nije na onom ato se dogodilo ili ato jest, ve na individualno i lokalno ostvarenom zna enju dogaanja ili objekta) a kod drugog na novinu znanja. Feljtonisti ki je subjekt ograni en u kretanju na na manji, ali dinami an prostor u kojemu se kroz manje vremenske odsje ke izmjenjuju aktualni motivi pogodni za feljtonisti ku obradu; putopisac se ciljano kree ususret zgodama, dok ih feljtonist manje-viae do ekuje. Tako bismo za temeljnu jedinicu feljtonisti kog pripovijedanja mogli odrediti opa~aj kao specifi an oblik zgode, a za najbitniju poeti ku crtu feljtona, na kojoj se izgrauje sve ostalo u strukturi feljtona, impresiju (M. `icel). Na kraju je feljtona uobi ajena dosjetka koja funkcionira kao poanta. Kada pojedini tekst nazovemo feljtonom uglavnom ne pretpostavljamo njegovo poklapanje u svim aspektima s nazna enim ~anrovskim obrascem, ve naglaaenu feljtonisti nost u nekim aspektima, bilo da se radi o tematici, stilu pripovijedanja, tipu implicitnog itatelja itd. Takva je utilitarna primjena ~anrovskog instrumentarija naro ito esta kod opisa pripovjednih tekstova u nastavcima ili onih popularno pisanih (roman-feljton, feljtonisti ki putopis itd.). Po etke feljtona pratimo od 17. stoljea. Pariaki je lije nik Thophraste Renaudot od 1630. izdavao oglasnik Feuille d avis du bureau d adresser, koji je postao poznat pod skraenim imenom Feuilleton. Oglasnik je sadr~avao i kratak informativno-zabavni dio s prikazima kazalianih predstava, anegdotama, biografijama, putopisima itd. Rubrika je sli nih, no slobodnije i duhovitije obraivanih sadr~aja pod nazivom Feuilleton po ela izlaziti 1800 u pariakom Journal des Dbats (ur. Julien Loius de Geoffroy), u prvo vrijeme kao poseban list ulo~en u novine, potom tek crtom odvojena (odatle hrvatski naziv podlistak) od gornjih tekstova, koji su donosili gospodarske i politi ke sadr~aje. Odjek na koji su kod itetelja naiali ovakvi tekstovi kasnije je na pisanje feljtona potaknuo i zna ajnije francuske knji~evnike, meu kojima Sainte Beuvea, Hugoa,  HYPERLINK "http://66.102.9.104/search?q=cache:NcJXBP22z8MJ:www.bopnews.com/archives/ " Thophilea Gautiera i Janina. Iz Francuske se u prvoj polovici 19. stoljea feljton proairio po cijeloj Europi, prije svega u onim zemljama u kojima je vlast viae tolerirala kriti ko komentiranje aktualnih druatvenih i politi kih kretanja. U Habsburakoj je monarhiji tako postao naro ito popularan u drugoj polovici etrdesetih (najzna ajniji je njema ki feljtonist toga vremena Heinrich Heine, eaki Karel Havl ek-Borovsk, slova ki Jozef Miloslav Hurban), a nastavlja se razvijati nakon neoapsolutizma. Cijelo je stoljee od tada pored francuske, s veim ili manjim intenzitetom, feljton prisutan u svim razvijenijim zapadnim i srednjoeuropskim nacionalnim knji~evnostima. Nacionalne su razmjere svojim utjecajem prelazili feljtoni objavljivani u Frankfurter Zeitungu za vrijeme Weimarske Republike, te dvije faze tzv. be kog feljtona  prva, karakteristi na za be ki Fin-de-Sicle i druga, nakon 1918. Uvelikom korpusu tekstova, koje su pisali iknji~evnici koje danas smatramo klasicima, teako je definitivno prosuditi najvjeatije europske feljtoniste. Meu najistaknutije Marie Forllichov svrstava Alberta Wolfa, Ludwiga Weiberta, Georga Weertha (Njema ka), H. Belloca, G. K. Chesterstona, J. B. Priestleya (Engleska), Jana Nerudu, Jaroslava Haaeka, Karela apeka ( eaka) i Svetozra Hurbana-Vajanskog (Slova ka) U Rusiji se istovremeno razvijala specifi na vrsta feljtona, u kojoj se zbog oatre carske cenzure, koju je naslijedila komunisti ka cenzura, koristio tzv. ezopovski govor. Ponajbolji su ruski knji~evnici bili i feljtonisti: Puakin, Turgenjev, Nekrasov, Dostojevski, Majakovski i ehov, a svoj je vrhunac ruski feljton imao u djelu Maksima Gorkog. Nakon Drugog svjetskog rata obilje~ja i funkcije feljtona pored novinske feljtonistike preuzimaju i ~anrovi u novim medijima, prije svih radijski i televizijski (dokumentarne i informativne emisije) a poslije i interaktivni mre~ni (npr. blogovi), i to je jedan od razloga ato se suvremenom feljtonistikom viae od povijesti i teorije knji~evnosti bave novije humanisti ke i druatvene discipline, kao ato su teorija medija i kulturalni studiji. Za etnik je feljtona u hrvatskoj knji~evnosti Lj. Vukotinovi s ciklusom pod naslovom Zimske misli, objavljenim u Ilirskim narodnim novinama tijekom 1841. Vukotinovi se u tom relativno malom korpusu tekstova doti e niza razli itih motiva, od odnosa Hrvatske i Slavonije preko mlade~i, balova, knji~evnog stvaralaatva i jezika do njema kog repertoara u kazaliatu, ni~ui ih na zajedni ku nit rodoljublja kakvim su ga shvaali hrvatski preporoditelji. Pored tematske raznovrsnosti, ovi se tekstovi od Vukotinovievih politi kih lanaka razlikuju humorom koji u kombinaciji s oatrom kritikom hrvatskog druatva (uglavnom zagreba kog graanstva) mjestimi no prelazi u satiru. Zbog lanaka objavljenih po etkom aezdesetih u Danici i Novinama horvatsko-slavonsko-dalmatinskim drugim utemeljiteljem hrvatske feljtonistike smatramo A. Nem ia, ije su kasnije Putositnice, iako su primarno pripadale putopisnom ~anru, obilovale feljtonisti kim elementima. Nakon njih pa sve do pred kraj pedesetih mo~emo govoriti tek o mjestimi nim feljtonisti kim elementima u novinskim i asopisnim lancima autora kao ato su bili S. Mlinari, V. Zorac iB. `ulek. Za razvoj hrvatske feljtonistike, te za etak njenog pravaakog i dr~avotvornog usmjerenja kojeg pratimo preko `enoe i Kova ia do Matoaa va~an je i A. Star evi sa satiri ko-polemi kim tekstovima u Nevenovu ''Tobolcu'' pedesetih, te s ciklusom Pisma Magjarolacah, objavljenima u istoimenoj knjizi 1879. Razumljivo je da se feljton kao ~anr izrazito kriti ki usmjeren na aktualni druatveno politi ki trenutak nije mogao zna ajnije razvijati u uvjetima Bachova apsolutizma, no ve pred sam njegov kraj, nakon pokretanja  Pozora , o~ivljava i hrvatski feljton. Prvi je pravi hrvatski feljtonist nakon Vukotinovia J. Jurkovi sa svojim putopisno koncipiranim ciklusom feljtona Tuskulanijade (1860.)  iako je radnja ovih feljtona smjeatena u ruralnu sredinu uz obalu Dunava, raspon obraenih tema (od la~nih intelektualaca do jezi nog purizma) daleko prelazi lokalne okvire. Hrvatska feljtonistika uspostavlja kontinuitet na stranicama Pozora aezdesetih, tamo po inje objavljivati i hrvatski feljtonist u devetnaestom stoljeu, koji nam je ovu knji~evnu vrstu kona no "obdario ~urnalisti kom a~urnoau i beletristi kom izra~ajnoau" (D. Jel i)  A. `enoa. Dopisi iz Praga (1860) u Pozoru, kasnije i u Naae gore listu, bili su po etkom `enoina zna ajnijeg literarnog stvaranja Prvu je pripovijest objavio tek nakon pet godina feljtonisti kog rada, tako da se s pravom mo~e rei da je `enoa kao prozaik sazrijevao kroz feljtone. Nakon Dopisa iz Praga u Pozoru su, a zatim i u Viencu uslijedile Zagrebulje, koje je objavljivao sve do prerane smrti. Premda je nastojao na visokoj estetskoj razini hrvatske knji~evnosti, `enoa je zagovarao injenu funkconalnost uopem narodnom interesu, koja je naro ito trebala doi do izra~aja upopularnoj knji~evnosti. Principu su druatvenog anga~mana knji~evnosti u potpunosti podreeni rani `enoini XE "`enoa, August"  feljtoni, u kojima se joa kolebao izmeu ~urnalisti kog i istinskog knji~evnog rada. Unjima je postavio motive koje e u u~em smislu obraivati u narednim feljtonisti kim tekstovima, a u airem u romanima i pripovijestima, pa ak i pojedine epizode `enoine fikcionalne proze nalazimo prepri ane u ranijim feljtonima. Z. `kreb je stil ukupnog ukupnog `enoina XE "`enoa, August"  pripovjeda kog opusa nazvao feljtonisti kim, a `enoa se sam pred kraj ~ivota nazvao piscem feljtona i balada. Dok feljtoni iz eake obiluju putopisnim elementima, Zagrebulje, u kojima su na popularan i zabavan na in obraivani aktualni gradski problemi te teme nacionalne knji~evnosti, umjetnost, politike i kulture, ve su urbani feljtonisti ki ciklus u suvremenom smislu rije i. Zagrebuljama je vremenom sve viae dominirala kritika tuincima pokorne malograanatine, pro~eta star evianskim duhom, zbog koje D. Jel i smatra da iz `enoinih feljtona ve "proviruje" Matoa. Od po etka sedamdesetih, uporedo s procvatom knji~evne i druge periodike, gotovo su svi bolji hrvatski prozaici pisali i feljtone. Premda njegovi tekstovi u Obzoru kvalitetom zaostaju za `enoinima, za razvoj hrvatskoga feljtona sedamdesetih godina devetnaestoga stoljea zaslu~an je i Rikard Flieder Jorgovani. Bogat je feljtonisti ki opus stvorio jedan od naaih ponajboljih pripovjeda a realizma, A. Kova i. Njegovi su feljtoni uPrimorcu i Slobodi bili oatre satire narodnja ke popustljivosti upolitici iromanti arske poetike uhrvatskoj knji~evnosti, a danas su naro ito poznati oni ukojima je napadao ureiva ku politiku A. `enoe (npr. `enoja  recenzent) te ciklus feljtona ustihovima Iz Bombaja (tj. Zagreba). Kako je rastao broj hrvatskih novina i asopisa, sve se vei broj mladih, ali iafirmiranih knji~evnika posveivao feljtonistici, naro ito nakon pada Khuenova re~ima koji se dogodio baa uvrijeme procvata be kog ieuropskog feljtona. Gotovo su sva vodea imena hrvatskoga feljtona u 20. stoljeu istovremeno i meu vodeim knji~evnicima. Premda je cijenio feljtone Karla Huslera, Stanislava `imia i J. Polia, T. Ujevi je jedinim velikim hrvatskim feljtonistom nakon `enoe smatrao tek A. G. Matoaa. Matoaev je feljtonisti ki opus teako sa sigurnoau razgrani iti od kronoloaki se poklapajueg i takoer golemog esejisti kog i polemi kog, u kojem je napadao politi ke protivnike te, iz esteti ko-poeti kih razloga, politi ke istomialjenike. Objavljivao je u srpskim i hrvatskim novinama i asopisima, a najviae u Obzoru te pravaaki usmjerenoj periodici: Hrvatskoj smotri, Hrvatskom pravu, Hrvatskoj slobodi itd. Sam je Matoa pred kraj ~ivota manji broj feljtona, objavljenih u razdoblju 1910.- 1913. objavio u knjizi pod naslovom Pe alba. Premda je ove tekstove pisao bez knji~evnih pretenzija ve isklju ivo za honorar, Matoa je isticao da su upravo novinari znali u svoje vrijeme biti ''prva pera'' hrvatskog naroda (A. Star evi, D. Politeo), a Pe albu je objavio i zbog mo~ebitne valorizacije i tih tekstova kao umjetni kih. Osnovna je misao Matoaeva novinarskog rada bio, njegovim rije ima, ''hrvatski slobodoumni, zapadnom istom kulturom potencirani, individualisti ni nacionalizam''. Pored poezije, mo~da upravo u Matoaevim feljtonima dolazi do izra~aja njegova pozicija ''najglasnijeg Hrvata u knji~evnosti'' poslije `enoe (D. Jel i). M. Begovia pak prepoznajemo kao privr~enika artizmu, prije svega u feljtonima objavljivanima u Jutarnjem listu i Obzoru dvadesetih, u kojima je spojio svoje sklonosti manjim formama, dijaloakim oblicima, kozeriji i erotici. Neke je od ovih feljtona objavio u zbirci Nasmijana srca (1923.) koja je s nekih strana napadana kao amoralna, a hvalio ju je Slavko Je~i u Vijencu, primjeujui u njoj utjecaj francuskih feljtonista i pripovjeda a. Premda mu je knji~evni rad trajao vrlo kratko, jednim je od poznatijih feljtonista u hrvatskoj knji~evnosti postao i J. Poli Kamov. Velik je broj feljtona napisao u Italiji, tako da se dobrim dijelom odnose na talijansku knji~evnost, umjetnost i politiku, a objavljivao ih je uglavnom u asopisu Pokret. Zapa~eni su feljtoni u kojima je polemizirao s Matoaem. Plodniju je feljtonisti ku djelatnost razvio njegov mlai brat N. Poli izmeu dva rata. Poznatijem kao pjesniku, N. Poliu je prva objavljena knjiga bila zbirka feljtona Marginalia (1921.), poslije koje slijede serije feljtona u razli itim novinama i asopisima, meu kojima su najpoznatije Suaa ka subota u suaa kom Novom listu (1923.  1925.), pod pseudonimom Quasimodo i Zagreba ke aetnje u zagreba kim Novostima (1926.  1935.), pod pseudonimom Grga okolin. Po intencijama, snazi asociranja i pratavosti rije i, M. `icel Polieve feljtone smatra bliskima onima njegova u itelja Matoaa. Od 1937. do 1941. traje najplodnije i umjetni ki najzna ajnije razdoblje feljtonisti kog stvaranja V. Majera, koji je svoje ponajbolje feljtone objavljivao u Hrvatskoj reviji i Savremeniku. Lirski su mu feljtoni raspolo~enjem sli ni njegovim pjesmama u prozi (prema N. Mihanoviu su ponekad i rekapitulacija motiva izra~enih u poeziji), dok u humornima prepoznajemo pripovjeda a Iz dnevnika malog Perice  i u jednima i u drugima pak progovara radoznali zaljubljenik u Zagreb, koji viae pozornosti posveuje ljudima iz predgraa nego zagreba koj malograanatini. Majer je u feljtonima znao tematizirati i sam ~anr (Feljton o feljtonu i feljtonisti), kao i T. Ujevi, koji je meu posljednjim svojim feljtonima objavio Ulomak podlistka protiv podlistka, vjerojatno najpoznatiju kritiku ~anra u hrvatskoj knji~evnosti, na kraju koje zaklju uje: ''Vrijednosti duha i sadr~aja u knji~evnosti ne mo~e da zakupi u cjelini nikakav, pa ni najbolji ~urnalizam''. Sam je Ujevi u razdoblju od 1911. do 1955. napisao stotinjak feljtona razasutih u razli itim publikacijama, najviae, njih pedeset i devet, u splitskoj Jadranskoj poati tijekom 1930. Opusom svestranog I. Hergeaia, utemeljitelja hrvatske komparatistike, dominirali su znanstveni i esejisti ki diskurs. Feljtonisti ke elemente nalazimo u njegovim knji~evnim i kazalianim kritikama a najplodnije mu je razdoblje feljtonisti kog stvaranja bila prva polovica tridesetih, kada je objavljivao tekstove o aktualnim zbivanjima na hrvatskoj likovnoj sceni u Jutarnjem listu, Obzoru, Svijetu i Hrvatskoj reviji. Zbog sposobnosti da ak i u znanstvenim raspravama bogatu erudiciju uresi dokumentarnim anegdotama, Veselko Tend~era ga je u Vjesniku nazvao  rasipnikom aarmantnih injenica . Totalitarni re~imi nakon 1941. i 1945. u Hrvatskoj nisu stvarali naro ito povoljno ozra je za razvoj hrvatske feljtonistike, jer su gotovo sve dnevne novine i tjednici bili pod strogim nadzorom  tako je J. Horvat, jedan od najagilnijih feljtonista i kazalianih kriti ara (uglavnom u Obzoru i Jutarnjem listu, koji je i ureivao od 1926. do 1941.) u meuratnom razdoblju, za vrijeme NDH svoje priloge objavljivao anonimno a poslije 1945. kao feljtonist je gotovo potpuno zaautio. Za okupacije i nekoliko godina nakon nje nije objavljivao S. `imi, jedan od naj~eaih i najosebujnijih knji~evnih kriti ara i esejista tridesetih, ije kriti ko pero nije atedjelo niti jednu od tada vodeih osoba knji~evnog ~ivota (Krle~u, Begovia, Tadijanovia, Cesaria itd.). U svojim se polemikama, esejima i kritikama, dijelom objavljenima u knjizi Dalekozor duha (1937.) nije odricao oatrog, neformalnog i duhovitog, feljtonisti kog stila, zbog ega su ga mnogi povrano ozna avali samo duhovitim kova em kalambura (Vaupoti). U socijalizmu njegovo pisanje gubi na oatrini, zanima se opim pitanjima odnosa jezika i knji~evnosti (knjiga Jezik i pjesnik, 1955.). Premda je Gustav Krklec feljtone pisao i izmeu dva rata, najpopularniji su mu bili oni koje je objavljivao pedesetih, uglavnom u subotnjim brojevima Narodnog lista (pod pseudonimom Martin Lipnjak) i Vjesnika, a skupio ih je u knjige Pisma Martina Lipnjaka iz provincije (1956) i Nono iverje (1960). Dok su obilje~ja feljtonisti kog izraza i u nas ulazila u novije medije, tradicionalne su feljtone, pored novinara i knji~evnika, uglavnom pisali knji~evni, kazaliani i likovni kriti ari i esejisti, obraujui na popularan na in teme i motive iz kruga svog stru nog i profesionalnog ineresa, naj eae (izuzevai razdoblje od 1968. do 1971.) zaobilazei pitanja zna ajna za aktualan hrvatski politi ki trenutak. Meu istaknute hrvatske feljtoniste druge polovice dvadesetoga stoljea ubrajamo A. `oljana te, nakon 1971., knji~evnika D. Cvitana i Vjesnikova kriti ara i urednika I. Mandia koji je u razdoblju od 1970. do 1990. objavio viae od dvadeset knjiga eseja, feljtona i polemika. Najbolji je pak feljtonist toga razdoblja drugi Vjesnikov  ni novinar, ni knji~evnik nego  pisac : V. Ten~era, koji je sedamdesetih i osamdesetih bio naj itaniji i najcjenjeniji novinski pisac u Hrvatskoj, a njegove kritike, eseji i feljtoni prema J. Pavi iu pripadaju  najboljem ato je stvoreno u suvremenoj hrvatskoj knji~evnosti . }urnalisti ko-satiri ki i knji~evni talent M. Smoje najviae je doaao do izra~aja u razli itim splitskim ~argonom pisanima feljtonisti kim ciklusima koje je od po etka pedesetih objavljivao u Slobodnoj Dalmaciji (Komentar maloga Marinka, akule na aentadi), potom u Nedjeljnoj Dalmaciji i, sve do dva dana pred smrt, u Feral Tribuneu (Dnevnik jednog penzionera). Finu satiru na politi ke i druatvene pojave Smoje je pru~ao kroz pri e o sudbinama i svakodnevici malih, obi nih ljudi iz splitske sredine, esto se sa sjetom prisjeajui Splita svojega djetinjstva i mladosti. Smojine je feljtone cijenio S. Verea - premda je bio pripadnik dominantno lirske, krugovaake generacije, Verea je prete~no pisao prozu, a u njegovoj je dnevni koj kao i u putopisnoj i pripovjednoj prozi temeljna narativna linija obogaena feljtonisti kim elementima. Verea je u feljtonima o Zagrebu i iz Zagreba (npr. Iverje u asopisu Oko osamdesetih), potpuno razli itim stilom od Smojina, slikajui Zagreb kao jednu od europskih kulturnih metropola, pokazivao kako su urbane sredine naro ito pogodna feljtonisti ka "mjesta radnje". Najpoznatiji i najdosljedniji, a po mnogima i najduhovitiji suvremeni feljtonisti ki kroni ar Zagreba jest Z. Mil ec, koji (prvo u Vjesniku, potom u Ve ernjem listu a od 1998. u Jutarnjem listu) bez vee pauze ve tri i pol desetljea objavljuje podlistke o svom rodnom gradu, povremeno ih od 1973. (Zadnja poata Zagreb) skupljajui u zbirke. U subotnjem je zagreba kom Vjesniku po etkom osamdesetih feljtone po eo objavljivati i jedan od vodeih suvremenih hrvatskih prozaika, roeni Vukovarac P. Pavli i (knjiga Zagreba ki odrezak, 1985.), koji je neato kasnije, ne napustivai zagreba ke teme, postao i redovitim feljtonistom Slobodne Dalmacije (knjige Inventura, 1989., Svoj svome, 1992., Leksikon uzaludnih znanja, 1995. itd.), potom i Vijenca. Uvoenje demokracije 1990. donijelo je i nove medijske slobode, pa su devedesete vrijeme pokretanja, esto i brzog gaaenja velikog broja novina i tjednika, a to je zna ilo i novi procvat hrvatske feljtonistike. Poznata je feljtonistica sumraka socijalizma Tanja Torbarina s feljtonima u Danasu, potom u tjedniku Globus. B. Donat se aezdesetih i sedamdesetih afirmirao kao knji~evni povjesni ar i teoreti ar te, prije svega, kao jedan od vodeih hrvatskih knji~evnih kriti ara. Uvijek bli~i knji~evnosti samoj no znanosti o njoj te sklon tematiziranju fenomena svakodnevice i uvoenju feljtonisti kog diskursa, feljtone u pravom smislu rije i po eo je pisati tek nakon ve objavljenih dvadesetak knjiga, neposredno prije i za vrijeme Domovinskog rata (knjiga Zbiljski jadi, 1994.). Devedesetih se feljtonistici viae posveuje i knji~evni kriti ar i esejist Z. Zima, koji pod kriti kom lupom zavidne erudicije, no na duhovit i itljiv na in, analizira aktualna kulturna i politi ka zbivanja u Hrvatskoj. Pored novinara (M. Ivkoai, M. Jaj inovi, S. Jurdana, D. Kuljia, }. }utelija) i velikog broja etabliranih knji~evnika srednje i mlae generacije (S. `najder, J. Matanovi, V. Rudan, Z. Feri, J. Pavi i, M. Jergovi, A.Tomi), feljtone devedesetih piau glumci, politi ari, sportaai, glazbenici i druge osobe iz javnog ~ivota. Ipak, malen je broj njih (kao primjerice ermano Senjanovi i Viktor Ivan i u tjedniku Feral Tribune) upravo svojim feljtonisti kim opusom uspio postii status knji~evnika. Literatura: V. Breai, itanje asopisa : uvod u studij hrvatske knji~evne periodike 19. stoljea, Zagreb, 2005. D. Duda, Pri a i putovanje : hrvatski romanti arski putopis kao pripovjedni ~anr, Zagreb, 1998. V. Dukat, O ~ivotu i knji~evnom radu Antuna Nem ia, u: A. Nem i, Putositnice, Zagreb, 1942. M. Follrichov, Fejtn - novinrsky priestor i novinrsky ~ner, Otzky ~urnalistiky. 2001, 1-2. W. Haacke, Handbuch des Feuilletons I-III, Emsdetten, 1951-1953. H. Hesse, Igra staklenim perlama, Zagreb, 2004. J. Horvat, Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939, Zagreb, 1962. D. Jel i, `enoa, Zagreb, 1984. B. Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeu, Zagreb, 2005. R. Seppi, Bertha Pauli and the Vienna Feuilletons,  HYPERLINK "http://sophie.byu.edu/BerthaPauli%20Thesis.doc" http://sophie.byu.edu/BerthaPauli%20Thesis.doc, Provo (Utah), 2004., I. Srdo -Konestra, Prolegomena prou avanju feljtonistike u listu "Naaa sloga", Fluminensia, 1992, 1-4. M. `abi, Feljtonisti ki diskurz i nacionalnointegracijska paradigma, Zagreb, 2003. M. `icel, O feljtonima Nikole Polia, u: N. Poli, Zagreba ke aetnje, Rijeka, 1991. Isti, Knji~evna kritika i feljtonistika od Vraza do `enoe, Forum, 2003, 4-6. M. Tuaek, (Ne)poznata obzorja : studije i ogledi, Zagreb, 1999. T. Ujevi, Ulomak podlistka protiv podlistka, Sabrana djela, sv. XIII, Zagreb, 1965. M. Vaupoti, Stanislav `imi, u: Stanislav `imi, Josip Bogner, Otokar Keraovani  izabrana djela, Zagreb, 1975.  PAGE 1  4np "$,.>@VXZ\dflnpr~  &*8:<>\^bd˿˿CJaJmHnHsHuCJaJmHnHujCJUaJmHnHu6CJ]aJmHnHuCJaJmHnHu5CJ\aJmHnHuF*H?B|Riw$$a$$ 8dh5$7$8$9DH$a$$dha$$a$ $&*,>@PRZ\^`tv02BDFHPRTVXZbdrt6CJ]aJmHnHuCJaJmHnHuCJaJmHnHsHuW       " $ & 4 6 : < D F H J R V f h p r v x ~ !!!!! !,!.!2!4!@!B!F!H!J!L!P!R!^!`!|!~!!!!!!!!!!6CJ]aJmHnHuCJaJmHnHsHuCJaJmHnHuW!!!!!!!!!!!!!!"" """"""4"6"8":"H"J"^"`"f"h"p"r"z"|"""""""""""""""""""""""##### #$#&#(#*#:#<#@#B#F#H#R#V#\#^#j#l#p#r############CJaJmHnHuCJaJmHnHsHu\############ $ $$$ $"$8$:$>$@$L$P$b$d$h$j$x$z$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % %%%"%$%4%6%L%N%T%V%r%t%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%CJaJmHnHuCJaJmHnHsHu\%%&&& &&&$&(&,&.&8&:&>&@&J&L&R&T&Z&\&h&j&l&n&&&&&&&&&&&&&&&&&&&''''''4'6'<'>'J'N'V'X'h'j't'v'''''''''''''''''((((( (*(,(4(8(J(L(\(`(d(CJaJmHnHuCJaJmHnHsHu\d(h(r(t(z(|((((((((((((((((((((((())$)()0)2)H)L)\)^)d)j)r)z)))))))))))* *"*$*4*6*8*:*N*P*V*X*`*b*t*v*******************+++++$+0+CJaJmHnHuCJaJmHnHsHu\0+2+4+:+@+B+F+H+L+N+V+X+^+`+d+f+v+x+++++++++++++++++++++,,,,,,$,&,2,4,:,<,D,F,N,P,\,^,r,v,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, - -6CJ]aJmHnHsHu6CJ]aJmHnHuCJaJmHnHuCJaJmHnHsHuQ ---&-*->-B-Z-^-r-t-z-~-----------------------.. ....2.4.8.:.@.B.R.^.`.b.j.l.r.t.............дCJ]aJmHnHuCJ]aJmHnHsHu6CJaJmHnHsHu6CJaJmHnHu6CJ]aJmHnHuCJaJmHnHsHuCJaJmHnHuB...............///// /"/&/(/*/,/8/0B0L0N0R0T0\0^0b0d0j0n06CJaJmHnHuCJ]aJmHnHuCJ]aJmHnHsHuCJaJmHnHsHuCJaJmHnHuMn0~0000000000000000000000111 111*1,14161B1F1J1L1N1P1\1^11111111111111111122 2 222"2$242<2>2ĵеjCJUaJmHnHuCJaJmHnHsHuCJaJmHnHsHuCJaJmHnHuCJ]aJmHnHsHuCJ]aJmHnHuD>2B2D2R2T2b2d2f2h2j2v2x2|2222222222222222222222223333 3*3,36383:3<3D3F3V3X3Z3\3h3j3n3p3z3|33333333333333CJaJmHnHsHuCJaJmHnHujCJUaJmHnHu'0J>*B*CJaJmHnHphsHu#0J>*B*CJaJmHnHphuG3333333344 4 44 4"4$42444:4<4@4B4T4V4^4`4l4n4v4x4~444444444444444444455555$5&54565F5H5R5X5Z5\5`5b5l5n5v5z5~55555555555555555555666CJaJmHnHuCJaJmHnHsHu\660646@6B6F6H6T6V6X6Z6^6`6h6j6t6v6666666666666666666666677(7*7,7.7N7P7f7h7p7r7778F888"A0AnCCCC`HlHrHHjIIKMM NP6CJ]aJmHnHu6CJ]aJmHnHsHuCJaJmHnHsHuCJaJmHnHuCJaJmHnHsHuJP QRSTTTT U(UVVV W,W8WPWdWYY&Z(Z\\] ]]]h^|^`4`bbeee&effg$gimmmnn4n8n\nRo`oqqttuu6vǹǹ毣6CJ]aJmHnHu6CJaJmHnHuCJaJmHnHuCJaJmHnHsHujCJUaJmHnHu6CJ]aJmHnHsHuCJaJmHnHsHu6CJaJmHnHsHu;6vRvv wyy{{||||T}v}}}}Bbh~,ԃʇƊ ,*:ʎ֎܎6ZxԖ,`֗&:`ޡ^|~ŽŽŽŽ6CJ]aJCJaJ 6CJaJCJ]aJmHnHu6CJaJmHnHuCJaJmHnHu6CJ]aJmHnHuH|ئԩ ntέ&TbdְRl:Զ^x$&<>PȻػ8JԻԻԦ6CJaJmHsH5CJaJmHsHCJaJmHsH6CJ]aJmHsH6CJ]aJmHnHu6CJaJmHnHuCJaJmHnHu CJ]aJ 6CJaJ6CJ]aJCJaJCJaJmHsH7FLXȽؽ*<dtʿ̿DFHJZ з᪜Ꮜ0JmHnHu0J j0JU CJ]aJ6CJaJmHnHsHtHCJaJmHnHsHtH0J>*B*CJaJphjCJUaJjCJUaJ6CJ]aJCJaJ 6CJaJCJaJmHsH6CJaJmHsH1,1h. A!"#$% -DyK /http://sophie.byu.edu/BerthaPauli%20Thesis.docyK Zhttp://sophie.byu.edu/BerthaPauli Thesis.doc i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH :: Naslov 1$$dh@&a$CJD"D Naslov 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$D2D Naslov 3dd@&[$\$5CJ\aJ@@ Naslov 4$$dh@&a$ 5CJ\6A@6 Zadani font odlomka@B@@ Tijelo tekstadh aJmHsH>^> Standard (Web)dd[$\$>>  Tekst fusnoteCJaJmH sH 6&@!6 Referenca fusnoteH*>P2> Tijelo teksta 2$dha$.U@A. Hiperveza >*B*ph"W@Q" Strong5\BQbB Tijelo teksta 35CJmHsH2r2 Zaglavlje  9r 0 @0 Podno~je  9r *)@* Broj stranice@V@@ SlijeenaHiperveza >*B* ph` ra>'29AIDI[```000000000000@0 0 !#%d(0+ -.n0>236P6vcfghijklmnopqrstuvde1]#^R^`XX !TIIIIIINNNNN>O?OXO[OUPPP?QrQsQQQRRRRSSSSSSSSSS?TATZT\TbTdTTTTTTTTTTTUUUUU"U)U*U1UKYRYWY]YbYjYYYYYYYYYYY[[[([*[[[[[%\'\P\R\\\\\] ]^]`]v]x]}]]]]]$^R^S^S^\^`^m^{^}^^^-_/_V_X_j_k_x_y_}______``````````` qr`a='>'2299AAHDIDII[[````$$@(A(88C8D8997=B=I=K=R=S=T=[=a=c===DAKAjBkBlBmBEEFFHIKKjOjOOOPPPPbRRRRSSS%SSsVXX@XOXXXXXXY]YjYYYYYZZZZu]]S^S^````````KniznicaKniznicaKniznicaKniznicaKniznicaKniznicaDORAKniznica5E:\Mydocuments\Backup\objavljeno\natuknicaFeljton.docDORA1D:\Marijan\Backup\objavljeno\natuknicaFeljton.docDORA1D:\Marijan\Backup\objavljeno\natuknicaFeljton.doc 64t~"*NJ3",nM *"9Z&JeĦpQppi[eC||~Bo| Q0^`0o(. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.0^`0o(. pp^p`hH. @ L@ ^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. PP^P`hH.  L ^ `LhH.^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(@xh8^8`.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. nMJe[eC|QppBo|9Zt~"3"6 BW[-Xxvd        2JSj2pո                  qV[$_``I 0I 0@ %+59>?@CILOSUVX]^_``PPPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8PNPZPnPvPPPPPPPPPPPPPPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1hff, D P 0 mR 6!r0d,b_ 3AHSeppiKlingonDORA#O From: "Marijan Sabic" Subject: natuknica Date: Wed, 28 Dec 2005 14:20:02 +0100 MIME-Version: 1.0 Content-Type: text/plain; charset="iso-8859-2" Content-Transfer-Encoding: 7bit X-Priority: 3 X-MSMail-Priority: Normal X-MimeOLE: Produced By Microsoft MimeOLE V6.00.2800.1106 -0=IOh+'0l   ( 4 @LT\dSeppifeppKlingonlinlinNormalDORAl1324lMicrosoft Word 9.0@3@Rh@.n3D P՜.+,D՜.+,4 hp|  /0 ,b Seppi Naslov 8@ _PID_HLINKSA\ AA-http://sophie.byu.edu/BerthaPauli Thesis.docOPJhttp://66.102.9.104/search?q=cache:NcJXBP22z8MJ:www.bopnews.com/archives/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwyz{|}~Root Entry F@MData x1Table+WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool@M@M  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q