Naslov
Utjecaj broja stabala na promjer krošnje hrasta lužnjaka u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969.
(The influence of the number of trees on crown diameter for common oak in the Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex Rrauš 1969)

Autori
Dubravac, Tomislav

Izvornik
Radovi (0351-1693) 34 (1999), 2; 23-37

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrast lužnjak (Quercus robur L.); broj stabala; promjer krošnje; regresijska analiza;
(stand; stand elements; structural elements; measurement; dendrometry; silvicultural and managerial works; common oak; species distribution; number of trees; d.b.h.; d.b.h. distribution; tree height; height curves; sequence of rates; basal area; volume;)

Sažetak
Tijekom istraživanja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici “Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969”, primijećeno je da se broj stabala hrasta lužnjaka po ha značajno razlikuje, iako su pokusne plohe postavljene u istoj starosnoj grupi, (80 do 100 godina, V-dobni razred). U istraživanjima je promatran samo hrast lužnjak, jer obični grab uglavnom čini nuzgredu etažu i vrlo malo utječe na promjer krošnje hrasta lužnjaka u toj dobi. Pokusne plohe su podijeljene u tri grupe: 1). Grupa 1 – plohe s manjim brojem stabala i većim prsnim promjerom (rijeđe sastojine) u koje spadaju ploha broj 1 koja ima 83 stabla hrasta lužnjaka po ha i ploha broj 2 koja ima 101 stablo po ha; 2). Grupa 2 – plohe s srednjim brojem stabala i “srednjim prsnim promjerom” (srednje guste sastojine) kojima pripada ploha broj 5 sa 121 stablom po ha i ploha broj 6 sa 115 stabala po ha; 3). Grupa 3 – plohe s većim brojem stabala i manjim prsnim promjerom (gušće sastojine) kojima pripada ploha broj 3 sa 169 stabala po ha i ploha broj 4 sa 161 stablom po ha. Na plohama je izmjereno 256 stabala hrasta lužnjaka a ovisnost promjera krošanja i prsnog promjera svih izmjerenih stabala, kao i pojedinih grupa, izravnana je jednadžbom pravca. Promjeri krošanja hrasta lužnjaka u jakoj su linearnoj ovisnosti (R=0,741) o prsnom promjeru te se zakonitost promjena može izraziti jednadžbom pravca. Linearni korelacijski koeficijenti po grupama također pokazuju čvrstu vezu između prsnog promjera i promjera krošnje (R se kreće od 0,720 do 0,810). ). Rijeđe sastojine, kod iste debljine stabala, imaju šire krošnje od srednje gustih i gustih sastojina do prsnog promjera od 45 cm kada dolazi do inverzije pomaka. Srednje guste i guste sastojine ne pokazuju značajne razlike u promjeru krošanja u ovisnosti o prsnom promjeru. Grupa 1 (rijeđe sastojine) ima najveći srednji prsni promjer koji iznosi 50,99 cm i najveći srednji promjer krošnje od 8,06 m, grupa 2 (“srednje guste sastojine”) ima srednji prsni promjer od 45,10 cm i srednji promjer krošnje od 7,44 m, a grupa 3 (guste sastojine) ima najmanji srednji prsni promjer od 41,86 cm i najmanji srednji promjer krošnje 6,82 m.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA