Naslov
Privremene razlike i učinci na tekuću i buduću poreznu obvezu-odgođena i dospjela porezna obveza, odgođena i dospjela porezna imovina
(Temporary differences and effects on current and future tax liabilities-deferred tax and accrued liabilities, deferred and accrued tax assets)

Autori
Anić-Antić, Paško ; Idžojtić, Ivan

Izvornik
Računovodstvo i porezi u praksi (1333-8374) 657.2/336.2 (2009), 3; 24-49

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
privremene razlike; odgođena porezna imovina; odgođena porezna obveza
(temporary differences; deferred tax assets; deferred tax liabilities)

Sažetak
Porez na dobit je financijska obveza poreznog obveznika čiji se godišnji iznos utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PD). Istodobno, porez na dobit stavka je u Računu dobit i gubitka i predstavlja iznos koji se pri utvrđivanju neto dobiti odbija od dobiti prije poreza. Međutim, ako su poreznom obvezniku (trgovačkom društvu) u poreznom razdoblju nastale privremene razlike, ili ako su mu ukinute ranije nastale privremene razlike, ili ako su mu u istom poreznom razdoblju privremene razlike i nastale i ukinute, iznos poreza na dobit koji treba biti iskazan u Računu dobiti i gubitka a koji se pri utvrđivanju neto dobiti odbija od dobiti prije poreza nije istovjetan iznosu poreza na dobit iz Prijave poreza na dobit. Podatak o porezu na dobit sadržan u Računu dobit i gubitka tada je manji od podatka o porezu na dobit utvrđenom u Prijavi poreza na dobit ili je veći od njega. Naime, u tome slučaju porezni obveznik pri utvrđivanju iznosa poreza na dobit koji je iskazan u Računu dobiti i gubitka a koji se pri utvrđivanju neto dobiti odbija od dobiti prije poreza treba postupati u skladu s načelima izraženim u Međunarodnom računovodstvenom standardu 12 Porez na dobit (za one koji po Zakonu o računovodstvu primjenjuju MRS/MSFI) odnosno u skladu s načelima izraženim u Hrvatskom standardu financijskog izvještavanja 14 Vremenska razgraničenja (za one koji po Zakonu o računovodstvu primjenjuju HSFI). U ovim računovodstvenim standardima nisu propisana načela za utvrđivanje porezne osnovice već suprotno, načela za postupanje u računovodstvu u slučaju kada porezni propisi koji se moraju primjenjivati za svrhe poreza odstupaju od računovodstvenih načela koji se primjenjuju za svrhe financijskog izvještavanja. To vrijedi za sva razdoblja nakon 1. siječnja 2008. godine od kada se i primjenjuje važeći Zakona o računovodstvu (Nar. novine, br. 109/07). Vrijedilo je to i za ranija razdoblja samo po prijašnjim zakonima o računovodstvu. U tim ranijim razdobljima nisu postojali HSFI, ali to nije relevantno jer između načela iz MRS-a 12 i HSFI-a 14 nema baš nikakvih razlika, a zakoni o računovodstvu koji su ranije bili na snazi također su obvezivali na primjenu MRS-a 12. Međutim, primjenu tih ranijih zakona o računovodstvu nitko nije kontrolirao. Budući da primjenjivanje odnosno neprimjenjivanje MRS-a 12 nema baš nikakav utjecaj na poreznu osnovicu odnosno poreznu obvezu, a njihovu primjenu po ranijim zakonima o računovodstvu nitko nije kontrolirao, mnogi poduzetnici (trgovačka društva) nisu niti primjenjivali računovodstvena načela o obuhvatu poreznih učinaka privremenih razlika, jer nije niti bilo nepovoljne posljedice (sankcije). To su primjenjivali u pravilu samo oni čiji su financijski izvještaji podlijegali obveznoj reviziji. Od 1. siječnja 2008. godine, poduzetnik je dužan primjenjivati navedene računovodstvene standarde, temeljem čl. 12. i 13. Zakona o računovodstvu (Nar. novine, br. 109/07), pod prijetnjom novčane kazne za prekršaj po čl. 32. Zakona o računovodstvu. Nadzor i toga obavlja Ministarstvo financija – Porezna uprava, dakle praktično iste osobe koje su ovlaštene i za nadzor pravilnosti obračunavanja i plaćanja poreza. Prema tome, poduzetniku nije dovoljno pravilno postupiti za porez, ako istodobno nije pravilno postupio i prema Zakonu o računovodstvu. Dakle, suštinska promjena nije u obvezatnosti primjene računovodstvenih načela o obuhvatu poreznih učinaka privremenih razlika, nego u uvođenju nadzora primjene Zakona o računovodstvu, što znači mogućnosti pokretanja prekršajnog postupka i plaćanja ne malih novčanih kazni. Osim ove formalno – pravne, postoji i stvarna odnosno ekonomska posljedica. Posljedica nastanka i postojanja privremenih razlika, čiji porezni učinci nisu obuhvaćeni po načelima iz MRS-a 12 odnosno HSFI-a 14, je podcjenjivanje ili pak precjenjivanje dobiti nakon oporezivanja. Podcjenjena ili precijenjena dobit u godini nastanka privremene razlike znači podcjenjeni ili precijenjeni kapital odnosno podcjenjenu ili precijenjenu neto imovinu (sa svim u konačnici financijskim učincima na obujam i strukturu raspoređivanja dobiti bilo zakonskog, statutarnog, po odluci uprave ili odlukom skupštine). Zapravo konačna posljedica je u tome što financijski izvještaji nisu fer i nisu objektivni. Prema Okviru za primjenu HSFI i HSFI-u 1, prema Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja i MRS-u 1 te prema čl. 15. Zakona o računovodstvu financijski izvještaji trebaju fer i istinito prezentirati financijski položaj i financijsku uspješnost. To podrazumijeva potpuno obuhvaćanje učinaka poslovnih događaja (uključivo i privremenih razlika), a ne djelomično. Djelomično obuhvaćanje poslovnih događaja ima za posljedicu skrivanje ili precjenjivanje njihovih financijskih učinaka, a i jedno i drugo je u izravnoj suprotnosti s propisanim zahtjevom o objektivnim i istinitim financijskim izvještajima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA