Pregled bibliografske jedinice broj: 490311
Stavovi i navike studenata o pušenju cigareta
Stavovi i navike studenata o pušenju cigareta // Zbornik XVII. kongresa obiteljske medicine Liječnik kao lijek Plućne bolesti u PZZ
Zadar, Hrvatska, 2010. str. 174-180 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 490311 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi i navike studenata o pušenju cigareta
(Students' attitudes and habits about smoking)
Autori
Pribić, Sanda ; Muha, Ivana ; Gmajnić, Rudika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik XVII. kongresa obiteljske medicine Liječnik kao lijek Plućne bolesti u PZZ
/ - , 2010, 174-180
Skup
XVII. kongres obiteljske medicine Liječnik kao lijek Plućne bolesti u PZZ
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 22.04.2010. - 24.04.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
pušenje; stavovi; navike; studenti
(smoking; attitudes; habits; students)
Sažetak
Pušenje duhanskih proizvoda dokazano je štetna navika, ali i bolest ovisnosti. Izloženost duhanskom dimu uzrokuje mnoge poremećaje i bolesti i ozbiljno narušava kvalitetu života pojedinaca i zajednice. Rasprostranjenost pušenja često je povezana sa socioekonomskim stanjem. U RH u dobi 18 - 65 godina redovito puši preko 35% muškaraca i 30% žena. Studenti završnih godina različitih fakulteta mogu biti pokazatelj stavova i navika budućih intelektualaca. Anketno istraživanje pokazalo je da puši prosječno 24, 25% studenata, najviše na medicini (33, 09%), a najmanje na elektrotehnici(17, 43%). Relativno je mali broj popušenih cigareta dnevno i nema značajnih razlika po spolu. Navike obitelji su gotovo suprotne: najviše se puši u obiteljima ekonomista, a najmanje u medicinara. Studenti smatraju da cijena cigareta opterećuje budžete, znaju da je pušenje štetno i prepoznaju opasnosti pasivnog pušenja. Medicinari u najvećoj mjeri pušenje smatraju neprihvatljivim, a ekonomisti misle da nemaju dovoljno znanja o posljedicama pušenja. Utjecaj okoline najbolje prepoznaju medicinari, a najmanje ekonomisti. Zaključno, studenti elektrotehnike imaju najbolje navike, a studenti medicine najprihvatljivije stavove, koje međutim ne prakticiraju. Taj podatak zabrinjava i nije dobra osnova na kojoj budući liječnici trebaju biti nositelji aktivnosti u suzbijanju pušenja kao socijalno-zdravstvene kategorije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
