Pregled bibliografske jedinice broj: 4903
Primjena polimernih materijala kao selektivnih nosača u kromatografiji
Primjena polimernih materijala kao selektivnih nosača u kromatografiji // Kemija u industriji, 47 (1998), 3; 93-101 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 4903 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena polimernih materijala kao selektivnih nosača u kromatografiji
(Application of polymeric materials as selective supports in chromatography)
Autori
Piližota, Vlasta
Izvornik
Kemija u industriji (0022-9830) 47
(1998), 3;
93-101
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
nosači u kromatografiji; enantioselektivna kromatografija; ion selektivna kromatografija; molekularno tiskani polimeri
(supports in chromatography; enantioselective chromatography; ion selective chromatography; molecular imprinting polymers)
Sažetak
Primjena enantioselektivnih i substrat selektivnih polimera naglo se razvija u području analitičke i preparativne kromatografije. Sinteza polimera, koji imaju sposobnost prepoznavanja konfiguracije i strukture različitih analita, temelje se na postupima koji su se intenzivno razvijali u razdoblju iza 70-tih godina. Prvi postupak kojega je otkrio i opsežno razvio Cram sa suradnicima sastoji se u sintezi atropizomernih optički aktivnih krunastih spojeva imobiliziranih na umreženim polimerima. Atropizomerija tih spojeva dovodi do nastajanja asimetričnih makrocikličkih šupljina što omogućava enantioselektivno formiranje kompleksa sa solima racemičnih amina. Blasius i suradnici priredili su veliki broj umreženih polimera koji sadrže krunaste makrocikličke polietere raspoređene u trodimenzionalnim mrežama kondenzacijskih polimera. Mnogi od tih polimera našli su primjenu kao ionsko izmjenjivačke smole u tekućinskoj kromatografiji, kolonskoj elektroforezi, tankoslojnoj kromatografiji, tankoslojnoj elektroforezi, te kao ion selektivne membrane. Detaljno su opisani postupci koji se temelje na polimerizaciji funkcionalnih monomera uz sredstvo za umreženje, a u prisutnosti spojeva odabrane konfiguracije ili strukture. Nakon uklanjanja tih spojeva, koji se nazivaju spojevi za tiskanje ili spojevi za formiranje kalupne šupljine, u umreženom polimeru zaostaju šupljine koje su replika spojeva za tiskanje. Molekule za tiskanje mogu biti kovalentno vezane s polimernom matricom, pa se uklanjaju nakon cijepanja kovalentnih veza, ili su molekule za tiskanje prije polimerizacije vezane s monomerima sekundarnim valencijskim vezama što omogućava formiranje kalupnih šupljina nakon uklanjanja molekula za tiskanje iz umreženog polimera. Kod primjena ovih polimera kao nosača u kromatografiji, šupljine koje zaostaju u umreženim polimerima imaju sposobnost prepoznavanje analita sličnih molekulama za tiskanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Analytical Abstract
- Chemical Abstract
- Chemical Engineering and Biotechnology Abstract